Žene iz seoskih krajeva ređe prijavljuju nasilje: "Plaše se osude sredine"

Žene iz seoskih sredina ređe prijavljuju nasilje, a svega 30 odsto žrtava nasilja koje borave u Regionalnoj Sigurnoj kući Niš su iz ruralnih sredina. To ne znači da one ne trpe nasilje, već da nisu dovoljno osnažene, da se plaše nasilnika, ali i osude patrijarhalne sredine.

26.10.2025. 14:40

Žene iz seoskih krajeva ređe prijavljuju nasilje: "Plaše se osude sredine"

U skladu sa tim ređe se obraćaju institucijama za pomoć.

U Nišavskom i Topličkom okrugu počeo je projekat "Na kućnom pragu", koji finansira Kabinet Ministarke bez portfelja Tatjane Macure, a cilj je - edukacija žena iz seoskih sredina kroz radionice u kojima učestvuju predstavnice Tužilaštva, Centra za Socijalni rad i Sigurne kuće. 

Sela na jugu Srbije i u njima žene koje nasilje trpe ćutke iz mnogo razloga.

"Žene ne žele da iznose 'prljav veš' pred druge"

Izolovane od institucija, u strahu od nasilnika, sramote zbog osude sredine, neinformisane i ekonomski zavisne. Nasilje retko prijavljuju.

Lidija Stanković iz Centra za socijalni rad u Nišu istakla je za Newsmax Balkans da je to zato što nemaju dovoljno poverenja u institucije.

Printscreen: Newsmax BalkansLidija Stanković

"Zato što im resursi nisu dostupni i pre svega zbog toga što je u patrijarhalnim sredinama moral mnogo ukorenjeniji i utiče na to da se one više stide, da se plaše etiketa. U manjim sredinama se svi znaju, povezani su komšijsko-rođačkim vezama i žene ne žele da, kako to one kažu, iznose prljav veš", ukazala je Stanković.

"Jedan od razloga je i što su bez posla"

Od ukupnog broja žena koje su prošle godine boravile u Regionalnoj sigurnoj kući Niš, svega 30 odsto bilo je iz seoskih sredina, kaže direktorka Sonja Šćekić.

Dodaje da to ne znači da je na selu manje nasilja, već da se žrtve mnogo ređe obraćaju institucijama. U Sigurnu kuću dolaze posle mnogo godina, pa i decenija batina u kući.

Printscreen: Newsmax BalkansSonja Šćekić

"Najčešći razlog je strah od nasilnika, koji žrtvi stalno preti. Sa druge strane, žrtve nisu imale podršku i pomoć. Jedan od razloga je i što su bez posla, bez dovoljno obrazovanja, da nisu u mogućnosti da negde isplaniraju svoj život nakon izlaska iz nasilja. Zato su se nadale da će se on vremenom promeniti", navodi naša sagovornica.

Edukacija i emocionalno osnaživanje žena prvi je cilj projekta Na kućnom pragu, u kojem će kroz radionice u selima Žitorađa i Hum stručnjaci iz Tužilaštva i Centra za socijalni rad i Sigurne kuće, žene ohrabriti da prepoznaju i prijave sve oblike nasilja.

"Prijava nasilja je naša moralna i građanska dužnost"

Marija Cvetković iz Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu rekla je da će njen zadatak u okviru projekta biti da ženama približi zakonski okvir i šta znači njihova krivično-pravna zaštita, šta mogu da očekuju u postupku pred tužilaštvom i sudom, kakve su mere zaštite i kakva će im podrška biti pružena u tom delu.

Foto: Envato

"Nadam se da ćemo uspeti da ih osnažimo da prijave nasilje, jer je to jedan fenomen koji nije izolovan incident, nego društveni fenomen protiv koga treba da se borimo svim raspoloživim sredstvima i da ne zatvaramo oči pred njim čak i kada se nasilje dešava, a u najvećem broju slučajeva se dešava iza zatvorenih vrata. Prijava nasilja je naša moralna i građanska dužnost", zaključila je Cvetković.

Foto: Envato

Žene u selima na jugoistoku Srbije često su potpuno izolovane, nemaju mobilni telefon, internet, čak ni autobuski prevoz, pa je pristup institucijama nekada veoma složen.

Projekat "Na kućnom pragu" trebalo bi da pomoć dovede do same žene, u njeno selo i u njen dom.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)