Pneumokokne infekcije godišnje usmrte 1,6 miliona ljudi u svetu, kod nas se vakcinom zaštiti tek 9.000 osoba
Pneumokokne infekcije mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja uključujući meningitis, sepsu, upalu uha, teške upale pluća, a u pojedinim slučajevima i do smrtnog ishoda. Iako je vakcina dostupna, obuhvat imunizacijom kod starijih osoba i osoba koje su u riziku i dalje je zabrinjavajuće nizak.
Pneumokokne infekcije svake godine odnose oko 1,6 miliona života širom sveta i predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti.
Ova infekcija značajan je javnozdravstveni problem među decom mlađom od pet godina i osobama starijim od 65 godina, a naročito je opasna za osobe koje imaju hronične bolesti.
Predsednik Republičke stručne komisije za pulmologiju dr Aleksandar Sovtić govorio je za Newsmax Balkans o simptomima infekcije.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To su nespecifični simptomi teške respiratorne infekcije. Kada neko oseća kratkoću daha, kada ima osećaj gušenja, uz to ima visoku temperaturu, ne jede, dakle ima ozbiljne simptome, neodložno treba da poseti doktora. Određene metode se onda sprovode da se ova ili neka druga klica izoluju. Važno je razumeti da se te teške infekcije leče bolnički i da je ključna poseta lekaru na vreme", ukazao je Sovtić.
Pneumokok može izazvati čitav niz oboljenja
Iako kod zdravih osoba obično ne izaziva simptome, pneumokok u određenim okolnostima može izazvati čitav niz oboljenja, od zapaljenja srednjeg uha, do teških i potencijalno smrtonosnih infekcija kao što su upala pluća, sepsa i meningitis.
Ukoliko imate povišeni pritisak ili temperaturu, ne morate više da čekate do jutra da biste otišli kod doktora ili, još gore, ne morate da čekate u hodnicima Urgentnog centra. Od ponedeljka uveče vrata domova zdravlja u Beogradu, Nišu i Novom Sadu otvorena su 24 sata za pacijente.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Pulmolog, pedijatar UDK "Tiršova" dr Biljana Međo navela je da se primenom vakcina smanjio broj novoobolelih.
"Deca koja su veoma mala, koja imaju neki problem sa imunitetom ili neka prethodnu virusnu infekciju mogu da budu faktor rizika za nastanak ovih infekcija. Postoje podaci da se primenom vakcine smanjila učestalost ovih infekcija za od 70 do 90 procenata, što je impozantno, ako uzmemo u obzir da su to infekcije koje mogu biti smrtonosne", rekla je Međo.
Neophodna nova varijanta vakcine
Obavezna vakcinacija dece uvedena je 2018. godine što je dovelo do značajnog smanjenja broja teških infekcija. Međutim, obuhvat imunizacijom starijih osoba i građana u riziku i dalje je nizak.
Olja Čvorović iz Udruženja "Punim plućima" istakla je da je sada olakšano lekarima u domovima zdravlja.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Informacioni sistem im signalizira da je kod njih pacijent za kog je preporučena vakcinacija, kao jedna vrsta podsetnika lekarima. Tako da i sa te strane očekujemo veći odziv", ukazuje Čvorović.
Stručnjaci ističu da vakcina, koju trenutno koristimo, ne pruža dovoljnu zaštitu, te da bi trebalo uvrstiti i novu varijantu koja nudi veću zaštitu od teških oblika bolesti i smanjuje posledice.
"Smrtnost veća od 30 odsto"
Srbije Ivana Milošević iz Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra kaže da je oporavak bez posledica.
"Ako vam pomenem činjenicu da je smrtnost od pnumokoknog meningitisa u nekim delovima sveta od oko 14 pa i do preko 30 odsto, mislim da je argument za vakcinaciju jasan. S druge strane, oni ljudi koji prežive pneumokokni meningitis, u manje od 50 osto tačnije u 44 odsto slučajeva se oporave bez ikakvih posledica", ukazuje Milošević.
Pneumokokna pneumonija najčešći je oblik bakterijske upale pluća, sa stopom smrtnosti od oko 15 odsto.
Rizik od obolevanja i komplikacija posebno je izražen kod odraslih sa hroničnim bolestima, međutim, godišnje se vakciniše tek 9.000 građana iz ove grupe, što nije dovoljno.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Nekadašnji predsednik Jugoslavije, Republike Srbije i lider SPS Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 20 godina u pritvorskoj jedinici Tribunala za bivšu Jugoslaviju u Ševeningenu, u Hagu.
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović izjavila je u Njujorku u Ujedinjenim nacijama da je Srbija tokom poslednje dve decenije značajno unapredila društveni položaj i zaštitu žena.
Iako će se izbori održati samo na lokalu, političke poruke već prevazilaze lokalne teme jer se ovi izbori doživljavaju kao politički test uoči parlamentarnih. I dok vladajuća većina nastupa u široj koaliciji, sigurna u političku snagu, opozicija veruje da jedinstvom može da ostvari promenu.
U Srbiji će u sredu, 11. marta, nakon slabog prizemnog mraza ujutru, u toku dana biti pretežno sunčano i toplo sa temperaturama od minus dva do 21 stepen, u Negotinskoj Krajini oko 16, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Vršiteljka dužnosti dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu Nataša Milić podnela je ostavku na tu funkciju, a kako je izjavila FoNetu, tu odluku je donela iz ličnih i iz profesionalnih razloga, ističući da joj nedostaje nauka i da je vreme da joj se vrati.
Slučaj jedne žene, koja je vraćena sa granice jer je bila na bolovanju, pokrenuo je pitanja o tome ko sve može da ima uvid u zdravstvene podatke građana.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je sa partnerima iz više 100 drugih zemalja učestvovalo u organizaciji jubilarnog 60. Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC).
Komentari (0)