(VIDEO) Marko Gavrilović (26) je prvoklasni naučnik, završio dva fakulteta kao najbolji: "Imam desetogodišnji plan"
Beograđanin Marko Gavrilović nedavno je odbranio master rad na Matematičkom fakultetu u Beogradu, koji je završio sa najvišom prosečnom ocenom deset, a prethodno je kao prvi u generaciji diplomirao, potom i odbranio master na Mašinskom fakultetu, koji je takođe završio sa prosekom deset.
Na kraju osnovnih studija na Mašinskom fakultetu proglašen je za “Najboljeg studenta generacije osnovnih akademskih studija”, a master je završio sa prvim master radom u istoriji tog fakulteta iz Analitičke mehanike. Tokom druge godine master akademskih studija postao je saradnik u nastavi na Katedri za mehaniku, a dobitnik je Stipendije za izuzetno nadarene studente Republike Srbije, tri godine zaredom.
Povodom proslave Dana Fakulteta, proglašen je za "Najboljeg studenta generacije master akademskih studija", kao i "Najboljeg studenta generacije", za sveobuhvatne studije. Povodom Dana Univerziteta u Beogradu, uručena mu je Povelja za izuzetan uspeh kao "Najbolji student generacije Mašinskog fakulteta" Univerziteta u Beogradu.
“Sebi sam uvek zadavao ekstremne ciljeve i do sada sam uspevao da ih i ispunim. 2013. sam zacrtao da budem najbolji student fakulteta i srednje škole i uspeo sam u tome. Imam i sad desetogodišnji plan”, rekao je Gavrilović za Newsmax Balkans.
Nije se dogodilo da ne zna odgovor na ispitu
Tokom studiranja uvek je težio da zna odgovor na svako postavljeno pitanje i da razume suštinu teme koja se obrađuje.
Kako je rekao, celog života se takmiči sam sa sobom.
"Ceo život mi je trka na sto metara, a i trenirao sam atletiku. Kad rešavam zadatak, ako pogrešim sve radim iz početka", pojasnio je on.
Više od 80 naučnika iz Srbije, od čega je njih 50 sa Univerziteta u Beogradu, nalazi se na rang listi američkog Stenford univerziteta koja obuhvata dva odsto najuticajnijih naučnika na svetu u naučnim podoblastima za ovu godinu.
Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati mikrobijalni oblici života. Naslage leda štitile bi ove oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojeg je gotovo nemoguć život na površini te planete, prenosi britanski list Indipendent.
Do nedavno je radio kao asistent na katedri za Mehaniku na Mašinskom fakultetu. Međutim, odlučio je da život i učenje, bar na neko vreme, nastavi u inostranstvu. Na Mašinskom fakultetu treba da doktorira, ispite je položio. ostala je još izrada doktorske disertacije.
“Doktorat ovde u Srbiji ću završiti, nemam dilemu, a hoću i Kembridž”, naveo je Gavrilović.
Desetke su se porazumevale, jer samo tako ume da uči. Ipak, kako kaže, stvari i planove nikom ne pominje sve dok ih ne realizuje. Uskoro se seli u inostranstvo, kako kaže, na relaciju Engleska – Nemačka.
Posebno je zahvalan određenim profesorima
I srednju “Politehniku školu za nove tehnologije” završio je ko đak generacije sa najvišim prosekom, a kako je istakao posebnu zahvalnost duguje razrednom iz srednje Milošu Gajoviću.
“Razredni me je naučio da učim, njegova želja i posvećenost da vam prenese znanje je za mene bila vrlo važna, u tom periodu mog obrazovanja. Van radnog vremena smo se pripremali za takmičenja, radili na mehanici, programiranju i ostalim korisnim alatima koji nisu predviđeni da se uče u školi. U kontaktu smo i danas“, priseća se Gavrilović.
Marko je član Evropskog društva za mehaniku, član je i Evropske saradnje u nauci i tehnologiji. Član je Srpskog društva za mehaniku. Godine 2023. postaje angažovan na razvoju prvog srpskog satelita na razvoju proračuna za orbitalnu dinamiku, projekat MOSAIC, kao jedan od učesnika pojekta bilateralne saradnje sa Kinom. Iste godine postaje angažovan na Državnom projektu ENIGMA, fonda za nauku Republike Srbije, Prizma, kao i na još jednom projektu Ministarstva nauke Republike Srbije.
Ove godine angažovan je na tri Evropska projekta “HORIZON Europe project”, kao inženjer za razvoj i istraživanje, razvoj i istraživanje za veštačku inteligenciju i mašinsko učenje gde je zadužen za matematičke proračune i matematičko modelovanje. Izlagao je više radova na međunarodnim konferencijama.
Na Mašinskom fakultetu posebnu zahvalnost oseća prema profesorki Nataši Trišović sa katedre za mehaniku.
Foto: Marko Kostić
“Profesorka je otkrila moj talenat za mehaniku i upoznala me sa njom još na prvoj godini studija. Učila me tri godine i vodila na takmičenja. Uz njenu pomoć sam uspeo da pređem nekoliko najtežih zbirki zadataka još kao student druge godine. Zahvaljujući njoj upoznao sam brojne međunarodno priznate stručnjake iz raznih naučnih disciplina iz celog sveta. Jednostavno, mnogo mi je pomogla”, pojasnio je mladi naučnik.
Na Matematičkom fakultetu posebnu zahvalnost oseća prema mentoru docentu Dušanu Marčeti sa katedre za astronomiju i astrofiziku, sa kojim trenutno radi na Državnom projektu ENIGMA i projektu MOSAIC.
“Profesor Marčeta i profesor Bojan Novaković su mi pomogli da moje teorijsko znanje iz mehanike i mehanike fluida primenjujem na konktetnim problemima i otvorili su mi vidike u potpuno nove naučne oblasti. Radeći sa njima na projektu ENIGMA uplivao sam u oblast termomehanike i razvoju naprednih numeričkih algoritama. Motivisali su me da nastavim da se bavim naukom i uvek traže maksimum u tome što rade tako da su zajedno moje znanje iz matematike i programiranja podigli na još viši nivo”, rekao je Gavrilović.
Ljubav iz amfiteatra
U amfiteatru fakulteta našao je i ljubav, a kako kaže nije se dogodilo da zbog učenja, kao i zbog bilo čega drugog odbije neki poziv svoje devojke.
“Vrlo često putujem, što poslovno tako i privatno. Imam slobodnog vremena kao svi mladi, imam i viška slobodnog vremena”, kaže Gavrilović i dodaje da ne koristi društvene mreže jer baš vreme provedeno na njima smatra izgubljenim.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Dolazak proleća u dvorištu Osnovne škole "Kadinjača 2" u Loznici već godinama ima poseban znak - povratak roda na stari dimnjak. Za mnoge, to nije samo znak promene godišnjeg doba, već i simbol trajanja, vernosti i nade.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Na putevima u Srbiji svake godine pogine oko 500 ljudi, dok više od 3.000 zadobije teške telesne povrede. Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović upozorava da je posebno zabrinjavajuće što u saobraćaju godišnje izgubimo oko 100 mladih života.
Dosadašnja predsednica Kosova Vjosa Osmani predala je dužnost predsednici parlamenta u Prištini Aljbuljeni Hadžiju, koja će obavljati funkciju vršioca dužnosti do izbora novog predsednika.
Opštinska izborna komisija (OIK) u Bajinoj Bašti saopštila je da će se u toj opštini ponoviti glasanje na biračkom mestu broj 36 u Osnovnoj školi Okletac.
Pošto je Kosovska policija uhapsila nekadašnjeg policajca u penziji A. D. zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, regovala je Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, poručivši da Priština nastavlja sa progonom srpskog naroda.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je saslušan Strahinja B. (19), a zatim mu je i predložen pritvor, zbog postojanja sumnje da je 23. marta oko 3.30 časova aktivirao i bacio ručnu bombu na jedan fitnes klub na teritoriji gradske opštine Zemun.
Komentari (0)