(VIDEO) Marko Gavrilović (26) je prvoklasni naučnik, završio dva fakulteta kao najbolji: "Imam desetogodišnji plan"
Beograđanin Marko Gavrilović nedavno je odbranio master rad na Matematičkom fakultetu u Beogradu, koji je završio sa najvišom prosečnom ocenom deset, a prethodno je kao prvi u generaciji diplomirao, potom i odbranio master na Mašinskom fakultetu, koji je takođe završio sa prosekom deset.
Na kraju osnovnih studija na Mašinskom fakultetu proglašen je za “Najboljeg studenta generacije osnovnih akademskih studija”, a master je završio sa prvim master radom u istoriji tog fakulteta iz Analitičke mehanike. Tokom druge godine master akademskih studija postao je saradnik u nastavi na Katedri za mehaniku, a dobitnik je Stipendije za izuzetno nadarene studente Republike Srbije, tri godine zaredom.
Povodom proslave Dana Fakulteta, proglašen je za "Najboljeg studenta generacije master akademskih studija", kao i "Najboljeg studenta generacije", za sveobuhvatne studije. Povodom Dana Univerziteta u Beogradu, uručena mu je Povelja za izuzetan uspeh kao "Najbolji student generacije Mašinskog fakulteta" Univerziteta u Beogradu.
“Sebi sam uvek zadavao ekstremne ciljeve i do sada sam uspevao da ih i ispunim. 2013. sam zacrtao da budem najbolji student fakulteta i srednje škole i uspeo sam u tome. Imam i sad desetogodišnji plan”, rekao je Gavrilović za Newsmax Balkans.
Nije se dogodilo da ne zna odgovor na ispitu
Tokom studiranja uvek je težio da zna odgovor na svako postavljeno pitanje i da razume suštinu teme koja se obrađuje.
Kako je rekao, celog života se takmiči sam sa sobom.
"Ceo život mi je trka na sto metara, a i trenirao sam atletiku. Kad rešavam zadatak, ako pogrešim sve radim iz početka", pojasnio je on.
Više od 80 naučnika iz Srbije, od čega je njih 50 sa Univerziteta u Beogradu, nalazi se na rang listi američkog Stenford univerziteta koja obuhvata dva odsto najuticajnijih naučnika na svetu u naučnim podoblastima za ovu godinu.
Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati mikrobijalni oblici života. Naslage leda štitile bi ove oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojeg je gotovo nemoguć život na površini te planete, prenosi britanski list Indipendent.
Do nedavno je radio kao asistent na katedri za Mehaniku na Mašinskom fakultetu. Međutim, odlučio je da život i učenje, bar na neko vreme, nastavi u inostranstvu. Na Mašinskom fakultetu treba da doktorira, ispite je položio. ostala je još izrada doktorske disertacije.
“Doktorat ovde u Srbiji ću završiti, nemam dilemu, a hoću i Kembridž”, naveo je Gavrilović.
Desetke su se porazumevale, jer samo tako ume da uči. Ipak, kako kaže, stvari i planove nikom ne pominje sve dok ih ne realizuje. Uskoro se seli u inostranstvo, kako kaže, na relaciju Engleska – Nemačka.
Posebno je zahvalan određenim profesorima
I srednju “Politehniku školu za nove tehnologije” završio je ko đak generacije sa najvišim prosekom, a kako je istakao posebnu zahvalnost duguje razrednom iz srednje Milošu Gajoviću.
“Razredni me je naučio da učim, njegova želja i posvećenost da vam prenese znanje je za mene bila vrlo važna, u tom periodu mog obrazovanja. Van radnog vremena smo se pripremali za takmičenja, radili na mehanici, programiranju i ostalim korisnim alatima koji nisu predviđeni da se uče u školi. U kontaktu smo i danas“, priseća se Gavrilović.
Marko je član Evropskog društva za mehaniku, član je i Evropske saradnje u nauci i tehnologiji. Član je Srpskog društva za mehaniku. Godine 2023. postaje angažovan na razvoju prvog srpskog satelita na razvoju proračuna za orbitalnu dinamiku, projekat MOSAIC, kao jedan od učesnika pojekta bilateralne saradnje sa Kinom. Iste godine postaje angažovan na Državnom projektu ENIGMA, fonda za nauku Republike Srbije, Prizma, kao i na još jednom projektu Ministarstva nauke Republike Srbije.
Ove godine angažovan je na tri Evropska projekta “HORIZON Europe project”, kao inženjer za razvoj i istraživanje, razvoj i istraživanje za veštačku inteligenciju i mašinsko učenje gde je zadužen za matematičke proračune i matematičko modelovanje. Izlagao je više radova na međunarodnim konferencijama.
Na Mašinskom fakultetu posebnu zahvalnost oseća prema profesorki Nataši Trišović sa katedre za mehaniku.
Foto: Marko Kostić
“Profesorka je otkrila moj talenat za mehaniku i upoznala me sa njom još na prvoj godini studija. Učila me tri godine i vodila na takmičenja. Uz njenu pomoć sam uspeo da pređem nekoliko najtežih zbirki zadataka još kao student druge godine. Zahvaljujući njoj upoznao sam brojne međunarodno priznate stručnjake iz raznih naučnih disciplina iz celog sveta. Jednostavno, mnogo mi je pomogla”, pojasnio je mladi naučnik.
Na Matematičkom fakultetu posebnu zahvalnost oseća prema mentoru docentu Dušanu Marčeti sa katedre za astronomiju i astrofiziku, sa kojim trenutno radi na Državnom projektu ENIGMA i projektu MOSAIC.
“Profesor Marčeta i profesor Bojan Novaković su mi pomogli da moje teorijsko znanje iz mehanike i mehanike fluida primenjujem na konktetnim problemima i otvorili su mi vidike u potpuno nove naučne oblasti. Radeći sa njima na projektu ENIGMA uplivao sam u oblast termomehanike i razvoju naprednih numeričkih algoritama. Motivisali su me da nastavim da se bavim naukom i uvek traže maksimum u tome što rade tako da su zajedno moje znanje iz matematike i programiranja podigli na još viši nivo”, rekao je Gavrilović.
Ljubav iz amfiteatra
U amfiteatru fakulteta našao je i ljubav, a kako kaže nije se dogodilo da zbog učenja, kao i zbog bilo čega drugog odbije neki poziv svoje devojke.
“Vrlo često putujem, što poslovno tako i privatno. Imam slobodnog vremena kao svi mladi, imam i viška slobodnog vremena”, kaže Gavrilović i dodaje da ne koristi društvene mreže jer baš vreme provedeno na njima smatra izgubljenim.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Od čega zavisi da li će OFAK ponovo produžiti licencu NIS-u koja ističe za 7 dana? O toku predizborne kampanja za lokalne izbore govoriće Sava Stambolić I Dejan Šulkić Da li građani otkazuju letovanja u Egipat, na Kipar I Tunis zbog dešavanja na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa Upravom granične policije, uhapsili su V. Ć. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je opozicija favorit u pojedinim sredinama zapadne Srbije, Kuli i Boru pred lokalne izbore 29. marta, dodajući da postoji mogućnost da predsednički i parlamentarni budu razdvojeni.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Dvojici mladića A. M. (20 ) i M. R. (20) određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog sumnje da su pod prinudom naterali N. N. (41) da uđe u njihov automobil i snimi video-zapis, sa tekstom koji su unapred pripremili, saopštilo je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Više od devet tona neprijavljene nafte otkriveno je u tankovima jednog broda tokom ulazne kontrole na graničnom prelazu Veliko Gradište, saopšteno je iz Uprave carina.
Komentari (0)