Jurić: Kada su deca zanemarena, predatori vide šansu, neinformisanost roditelja dodatna opasnost
Predsednik Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić izjavio je da je dodatna opasnost za decu, pored brojnih predatara koji vrebaju na internetu, neinformisanost roditelja i da bi oni trebalo da budu mnogo više zainteresovani i informisani u toj oblasti.
Izvor: Tanjug
03.12.2025. 19:51
Foto: ATAImages/Marija Mlađen
"Kada već govorimo o njihovom nedovoljnom obrazovanju po pitanju digitalnog zlostavljanja i generalno digitalne pismenosti, onda sama deca jesu u dodatnom riziku. Problem što ne nalazimo dobre načine, tu pre svega mislim na obrazovni sistem, da pristupimo deci. Još je obuka za digitalnu pismenost na staromodan način koji pristupačan najmlađim članovima našeg društva", rekao je Jurić Tanjugu.
Dodao je da njegova organizacija troši mnogo vremena, energije, truda i sredstava da bi bila što pristupačnija deci i da tu ima dobre rezultate.
On navodi da je obrazac predatora da koriste slabosti dece.
Foto: Envato
"Danas su najčešće i najviše ugrožena deca koja su ili deca razvedenih roditelja ili deca u hraniteljskim porodicama, u nekim socijalnim ustanovama, isključivo zbog toga što je njima potrebna pažnja. I kada su deca zanemarena u svakom od tih nekih pogleda, onda predatori traže svoju šansu", upozorava Jurić.
Dalje ističe da predatori dopiru do dece preko njihovih ličnih podataka, zbližavaju se, šalju poklone što je za decu vrlo interesantno, pošto prate šta deca dele na svojim društvenim mrežama i ulaze u njihovu sferu interesovanja.
"Kada ih tu pogode i kada dođu do situacije da mogu na neki način da im ugode, onda deca tu iskazuju najviše svojih slabosti", konstatovao je Jurić.
"Otvoreno smo društvo koje pomaže predatorima"
Dodaje da smo mi, kao društvo, generalno, dosta otvoreni što pomaže predatorima.
"Kada govorimo generalno o našem podneblju, mi smo jako otvoreni. Želimo da se pohvalimo, da li imamo ili novi auto, gde stanujemo, da li smo kupili neki novi odevni predmet ili slično. To jeste nešto gde mi otkrivamo svoje slabosti, sklonosti i šta nam je važno. I onda je jako lako proceniti i vas kao osobu, a posebno kada govorimo o deci", rekao je Jurić.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica parlamenta Ana Brnabić uputili su u skupštinsku proceduru predloge kandidata za sudije Ustavnog suda Srbije, od kojih će pet imenovati predsednik države, a pet Skupština Srbije.
Istakao je da je jako nezahvalno pričati o tome koliko je neravnopravna borba između jedne punoletne osobe i deteta od 13 ili 14 godina. Istakao je da je Centar za nestalu decu sastavljen iz nekoliko timova, pri čemu se stručni tim bavi direktnom komunikacijom i ličnim suočavanjem, a centar za sigurni internet radi i na Netpatroli.
"Preko naših društvenih mreža dobijamo najveći broj prijava i u zavisnosti od toga kakva je prijava, tako i prilazimo tom problemu. Psiholozi uzimaju reč tada i oni pregovaraju sa detetom da mi vidimo dokle je stigla komunikacija, da li se već nešto desilo", objasnio je Jurić.
Ističe da su deca jako oprezna i da isključivo govore u trećem licu, kao da se sve to događa nekom njihovom drugu ili drugarici.
"Mnogo je kada odlazim u škole i kada te dete prepozna i detektuje kao osobu od poverenja, onda to ide mnogo brže i mnogo je fleksibilnije. Ali da bi došli do zaista pravog saznanja šta se desilo i da li je dete i ozbiljno ugroženo, tu treba mnogo vremena. Morate da zadobijete poverenje deteta, morate da budete jako strpljivi, da dobijete poverenje koje je već neko zadobio ili već izneverio", istakao je Jurić.
"NetPatroli se prijavi 600 dece godišnje"
Navodi da se NetPatroli prijavi 600 dece godišnje.
"Što znači da mi imamo svaki dan, samo preko NetPatrole, po otprilike dve prijave dnevno. Kada govorimo o direktnim kontaktima, gde nas deca prepoznaju kao saradnike, tu imamo i do 10 prijava na dnevnom nivou", navodi Jurić.
Foto: Envato
Naglasio je da im se najviše javljaju deca od 10. do 14. godine, kao i da se najveći broj dece tog uzrasta javlja preko društvenih mreža.
"Ono što je uočljivo, jeste da se najveći broj dece javljaju upravo oni koji su potpuno zanemareni. Tu ne govorimo o socijalno ugroženim slučajevima, pričamo o zanemarenoj deci, gde se apsolutno ne radi o materijalnoj sferi, već o zanemarenoj deci koja jednostavno žele da podele svoju teskobu, emocionalno siromaštvo, a ne materijalno", naglasio je Jurić.
Dodao je da se često dešava da im se javljaju deca koja osećaju da su izneverili očekivanja svojih roditelja.
"Kada oni sami procene da su izneverili svog roditelja, da li po pitanju nekog uspeha u školi, da li po pitanju toga što ih je roditelj na neki način upozoravao da nešto loše može da mu se desi na internetu, a onda se ipak nešto loše desilo i onda nemaju hrabrosti o tome da razgovaraju sa roditeljima, onda se mi javljamo kao prva pomoć", rekao je Jurić.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako otpad koji bacamo danas priroda pamti zauvek? Da li znamo šta je reciklaža i koliko je zaista primenjujemo? Kako deca mogu biti pokretači ekološke svesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore osnivač ekološke Ambasade Nikola Bulj, organizator Second hand baazara u Beogradu Jelena Vlajković i ploger Milos Stanojević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
U Srbiji i dalje nema rešenja za pitanje surogat roditeljstva, a o toj temi retko se i govori. Oblast je trebalo da reguliše Građanski zakonik, koji bi omogućio sklapanje ugovora o rađanju za drugog, uz detaljnu regulaciju. Međutim, Vlada je 2019. godine raspustila komisiju za njegovu izradu.
Studenti u blokadi objavili su oko 90 lokacija na kojima će 28. decembra biti postavljeni štandovi na kojima će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je da neće doći do privatizacije Apotekarske ustanove Beograd, već da je potreban partner kako bi se našlo održivo rešenje.
Na poslednjoj Tejst Atlas listi, srpska kuhinja zauzela je 12. mesto na svetu! Koliko mi zapravo poznajemo sopstvenu gastronomsku vrednost i da li je dovoljno cenimo? Koja jela su najviše doprinela ovom plasmanu?
Odbor za kulturu i informisanje utvrdio je listu kandidata za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koga su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina. Odbor je utvrdio da su kandidati Ištvan Bodžoni i Sreten Jovanović.
Od naredne godine trebalo bi da počne puna realizacija Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, pošto je primena dela podzakonskih akata odložena za početak 2026. godine. Usklađivanje bi donelo novitete, bolju edukaciju zaposlenih o merama bezbednosti, ali i pooštrene kazne.
Policija u Pirotu uhapsila je A. S. (24) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Komentari (0)