Doktorka o estetskim zahvatima mladih: Saveti sa mreža često su reklama, promena ličnog opisa ne leči nesigurnost
Foto: Envato
U savremenom društvu, gde društvene mreže svakodnevno nameću standarde lepote, sve veći broj mladih okreće se estetskoj i plastičnoj hirurgiji. Doktorka Dragana Petrović Popović je za Newsmax Balkans podvukla da estetske intervencije zahtevaju poseban oprez kada su u pitanju mladi.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nekada rezervisana uglavnom za stariju populaciju, danas je estetska korekcija postala dostupna i mlađima, kako kroz invazivne, tako i kroz neinvazivne metode.
Pitanje koje se nameće nije samo zašto se mladi odlučuju na ovakve zahvate, već i gde je granica između lične želje, društvenog pritiska i medicinske opravdanosti.
Kako nam je objasnila Petrović Popović, potreba za promenom izgleda nije savremeni fenomen, već je duboko ukorenjena u ljudskoj prirodi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Estetska hirurgija prati istorijski tok, tako da imamo dokaze još iz Egipta, zapisane na papirusu, da su ljudi i tada želeli da izgledaju lepše – prve operacije nosa i sve ostalo. Imamo dokaze šta su ljudi radili i nakon srednjeg veka, što znači da je u ljudskoj prirodi da čovek želi nešto da promeni na sebi, da želi da bude dopadljiv. Ako imamo dete koje, laički rečeno, ima klempave uši i koje to doživljava kao problem, zašto mu ne bismo jednom jednostavnom intervencijom, koja traje sat vremena i nema nikakve komplikacije, a vrlo je bezbedna, obezbedili sklad sa ostatkom tela?", navela je doktorka.
Ipak, kada su mladi u pitanju, estetske intervencije zahtevaju poseban oprez. Period adolescencije i ranog mladalaštva nosi sa sobom nesigurnosti, potragu za identitetom i snažnu potrebu za prihvatanjem. Upravo zato uloga lekara ne završava se samo u operacionoj sali.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Iako se petarde često doživljavaju kao bezazlena praznična zabava, statistika i iskustva lekara, psihologa i službi za vanredne situacije pokazuju suprotno. Reč je o pirotehničkim sredstvima koja mogu izazvati teške povrede, trajne posledice i ozbiljne psihološke traume.
"Dobar plastični hirurg, odnosno specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, mora da se drži postulata osnova hirurgije i određenih pravila, i treba da bude i dobar psiholog, da ima svoje etičke i moralne principe. Mi smo, pre svega, prvo lekari. Ja sebe doživljavam prvo kao lekara, pa potom hirurga, a na kraju kao plastičnog i rekonstruktivnog hirurga ili onkologa. Pravi lekar treba da sasluša pacijenta pažljivo i da, osim kliničkog pregleda, obavi i razgovor kroz koji će shvatiti želje i potrebe pacijenta ili pacijentkinje", rekla je Petrović Popović.
Poseban izazov predstavljaju društvene mreže i influenseri koji često promovišu estetske zahvate kao brza i laka rešenja za lične nesigurnosti. Idealizovane fotografije i nerealna očekivanja mogu dovesti do pogrešnih odluka, naročito kod mladih koji još uvek formiraju sliku o sebi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Rad dobrog hirurga i dobrog stručnjaka se ne vidi. Mi možemo o tome da pričamo sa prijateljicama ili porodicom, ali ne treba da se vidi. Treba da izgledamo prepoznatljivo, da ostanemo onakvi kakvi jesmo, u skladu sa našim godinama, ali sveži i jedri. Niko ko ima 70 ili 80 godina ne treba i ne može da izgleda kao da ima 50. To je želja, ali nemojmo osuđivati proizvode koji su dostupni za podmlađivanje – treba ih koristiti, ali sa merom. Najtopliji savet koji mladima mogu da dam jeste da se obrate stručnjaku, osobi koja je edukovana, a to su najčešće plastični, rekonstruktivni i estetski hirurzi. Prvi postulat u medicini je da, šta god radili, prvo radimo tako da pacijentu ne naškodimo. Kada govorimo o influenserima, mladi ljudi moraju da znaju da je to pre svega igra novca na društvenim mrežama i da im neko nešto govori jer je to čista reklama. Ako neko i poželi neku sitnu korekciju, koja je u skladu sa njegovom ličnošću i izgledom, i ako se dobro informiše uz podršku roditelja, to je u redu. Ali menjati lični opis kako bi se lečila neka nesigurnost ili drugi nedostatak - to, naravno, ne", objasnila je naša sagovornica.
Kada su mladi u pitanju, ključnu ulogu imaju informisanost, podrška porodice i savetovanje sa edukovanim lekarima koji poštuju etičke principe medicine.
Umesto slepog praćenja trendova i nerealnih ideala lepote, važno je negovati svest o sopstvenoj vrednosti i razumeti da estetske intervencije mogu biti samo dopuna, ali nikada rešenje za dublje nesigurnosti.
Emisiju u kojoj su gostovale specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije doktorka Dragana Petrović Popović, psiholog Bojana Šlajmer, kao i specijalista dermatovenerologije doktorka Jasmina Kozarev i edukator za trajnu šminku Nina Mišković pogledajte u videu:
Poraz Viktora Orbana u Mađarskoj posle 16 godina vlasti, mogao bi da označi prekretnicu za desničarski populizam u Evropi. Tokom prethodne decenije, takve političke opcije obeležile su snažan uspon od Poljske I Italije do Francuske I Nemačke.Međutim poslednjih godina se pojavljuju prvi ozbiljni znaci njihovog slabljenja. U Italiji premijerka Đorđa Meloni I njena partija Braća Italije, sada se suočava sa padom političkog zamaha. Sličan obrazac vidljiv je I u Poljskoj. O ovome razgovaramo sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Otac devojčice ubijene u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Anđelko Aćimović, rekao je da ga i dalje prati misao o tome da li je postojala šansa da njegova ćerka preživi, kao i da je važno da se deca stradala 3. maja 2023. godine ne zaborave i da se o njima govori s poštovanjem.
Ekipa hitne pomoći je u Urgentni centar prevezla muškarca starog 43 godine koji je zadobio povrede u incidentu koji se oko 18 sati dogodio u beogradskom naselju Umka, saznaje Tanjug.
Saobraćaj na auto-putevima u Srbiji pojačan je ovog popodneva, naročito u smeru ka Beogradu, zbog povratka građana sa mini odmora povodom prvomajskih praznika, a iz Puteva Srbije očekuju da će do kraja dana kroz naplatnu stanicu "Beograd" proći više od 62.000 vozila u oba smera.
Psiholog i veštak Radoslav Svičević rekao je za Newsmax Balkans da masovno ubistvo 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" predstavlja dubok potres za društvo, ističući da na formiranje ponašanja kod mladih utiču savremeno informatičko okruženje, porodično vaspitanje, ali i širi društveni faktori.
Saobraćajna policija je oko 16 časova na teritoriji opštine Bujanovac zaustavila državljanina Grčke (35) koji se vozilom "audi", švajcarskih registarskih oznaka, kretao brzinom od 236 kilometara na čas, na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 130.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su kineskog državljanina Y. B. (59) zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanja mita.
Direktor Centra za zlostavljanu i nestalu decu Igor Jurić je izjavio da se sistem "Pronađi me" u slučaju deteta iz Novog Sada nije aktiviran zbog razloga lične prirode, kao i da je osnovni kriterijum za svako pokretanje sistema to da policija sumnja da se nestalo dete nalazi u životnoj opasnost.
U saobraćajnog nesreći na Novom Beogradu rano jutros povređene su dve osobe kada je vozač automobila prošao kroz crveno svetlo i direktno udario u prednji deo autobusa GSP "Beograd", saopštio je Sindikat Centar GSP Beograd.
Komentari (0)