Da li je ugrožena autonomija univerziteta: Obradović i Arsić Arsenijević o ulozi države u sistemu obrazovanja
Printscreen: Newsmax Balkans
Kakva je uloga države u sistemu obrazovanja, šta znači autonomija univerziteta i da li je univerzitet ujedinjen u svom delovanju, mišljenju i stavu, teme su o kojima su za Newsmax Balkans govorili profesorka Valentina Arsić Arsenijević i profesor na Fakultetu organizacionih nauka Vladimir Obradović.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Gosti emisije "Otvori oči" nisu saglasni oko uloge države u sistemu obrazovanja.
Dok Arsić Arsenijević ističe da joj se ne dopada sukob sa državom i da se država ne može tretirati kao neprijatelj obrazovanja, Obradović je mišljenja da vlast ima stratešku odluku da univerzitet kao centar kritičkog mišljenja razgradi i da privatizuje tržište obrazovanja.
"Fakulteti u Srbiji su naši. Mi, građani, plaćamo fakultete od poreza, to su naši fakulteti, mi smo vlasnici visokog obrazovanja, a ne premijer Đuro Macut ili ministarstva. Nije ova vlast osnovala univerzitete, već Dositej Obradović. Ne može se nešto što se gradilo dva veka za jedan dan obrisati gumicom", poručio je Obradović.
Printscreen: Newsmax BalkansVladimir Obradović
Sagovornik Newsmax Balkans podsetio je da je Macut u svom ekspozeu najavio da će jedan od fokusa Vlade biti dovođenje stranih, privatnih univerziteta.
On tvrdi da je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković "samo preneo ono što su mu rekli", a da se zapravo ništa ne pita, niti o bilo čemu odlučuje.
"Po zakonu nije zabranjeno da se osnuju strani fakulteti. Ali, u pitanju je strateška odluka da se univerziteti kao centar kritičkog mišljenja razgrade i da se tržište obrazovanja privatizuje. Dakle, da se obrazovanje kao javno dobro pretvori u trgovačku robu, da studenti više ne budu studenti već kupci i potrošači, a da profesori budu radnici na šalteru i da obrazovnih programa i sadržaja biti preprodavci stranih diploma", uveren je Obradović.
Kada je reč o temi uspostavljanja monopola Beogradskog univerziteta u Srbiji, naš sagovornik ocenjuje da to nije tačno, te da u Srbiji postoje univerzitetski centri i u drugim gradovima.
"Država se ne može tretirati kao neprijatelj"
Sa druge strane, Arsić Arsenijević ukazuje da državu ne možemo tretirati kao neprijatelja, i da je upravo ta država osnovala i univerzitete i fakultete.
Ipak, uputila je kritike po pitanju samoupravljanja na određenim fakultetskim jedinicama.
"Obrazovanje u Srbiji se 70 godina uopšte nije pomerilo. Samoupravljanje na pojedinim vrlo važnim fakultetima pretvorilo se u interesne grupe. Na primer, na Medicinskom fakultetu 10-15 pojedinaca se godinama vrti na različitim pozicijama", zapazila je sagovornica Newsmax Balkans.
Prema njenim rečima, ne može se automomija tretirati po principu "radi šta hoćeš".
"Pobrkane su nadležnosti takođe. Zalažem se za nacionalni državni univerzitet, a konkretno bih volela da se vrate prava nastavnika i ispitivača u nastavničkom programu i programu obrazovanja, da kontakt sa studentima bude neposredan i da bude mentorski sistem rada", predložila je Arsić Arsenijević.
Kako je kazala, odgovornost i profesionalnost u obrazovanju su ključni.
"U interesu je nacionalnom da u zdravstvu i obrazovanju mora da postoji suverenitet", dodala je ona.
"Država koja prodaje svoje obrazovanje, prodala je svoju budućnost"
Govoreći o reformama u obrazovanju, Obradović je podvukao da "obrazovanje nikako ne sme da bude biznis".
"Obrazovanje je stub društva u koji država mora da ulaže, a ne da bude komercijalna stvar na kojoj će se zarađivati. Reforme moraju uvek i dodatno da se unapređuju, ali ne na štetu nacionalnog interesa. Država koja je prodala svoje obrazovanje, prodala je svoju budućnost", konstatovao je profesor.
Obradović je naglasio da se obrazovni sistem u Srbiji znatno mora unaprediti i modernizovati.
"Prvo mora da se poveća ulaganje u prosvetu u smislu programa, standarda osavremenjivanje nastavnog procesa i razvoja kadrova. To treba da se da finansira iz budžetskih sredstava. Ali, dozvolite da napomenem: plate nastavničkog kadra su ispod republičkog proseka. Da li je to ulaganje u obrazovni sistem", upitao je Obradović.
"Blokiranje prava na rad studenata je nehumani čin"
Arsić Arsenijević se u dotakla i protesta i blokade studenata, poručivši da je svaka vrsta protesta sa jasnim zahtevima dobrodošla za svako društvo koje želi da napreduje.
"Ono što nije dobro je blokirati prava na kretanje, učenje i rad. Protesti su poželjni i korisni, ali blokiranje prava na rad i studenata na studiranje i polaganje ispita potpuno je anticivilizacijski i nehumani čin", zaključila je naša sagovornica.
Pohvalila je ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića, ističući da je učinio poteze koje prethodna ministarka nije bila u stanju.
"Na primer, smenio je šefa prosvetne inspekcije Jasminu Jovanović. To je bila nemoguća misija do njenog dolaska. Fakulteti su počeli da rade, nastava se drži i ispiti se održavaju. On je u delikatnoj situaciji uspeo da uredi sistem, a uzeo je vruć krompir u ruke", konstatovala je profesorka.
"Kriza nastupila zbog monopola jedne osobe ili jedne grupe"
Govoreći o krizi u obrazovanju, profesorka navodi da je ona nastupila zbog monopola jedne osobe ili jedne grupe.
"Da se to nije desilo, prošli bismo sa mnogo manje posledica. Zatvarati svoju insitituciju, a onda optužujete državu da vam čini nešto nažao. To je malo nelogično", rekla je Arsić Arsenijević.
Dodaje da nije sklona da podržava režim, a još je manje sklona da podržava pojedince koje je, kako tvrdi, režim doveo na te pozicije.
"Isti ti pojedinci su kasnije povlačili poteze duboko štetne za akademsku zajednicu koju bi oni trebali da predstavljaju", zaključila je profesorka.
Studenti Univerziteta u Novom Sadu protestovali su ispred Filozofskog fakulteta, pa krenuli u protestnu šetnju do Pravnog fakulteta, nakon što su ranije odlučili na plenumu da stupe u bojkot nastave. Na sajtu te visokoobrazovane ustanove napisali su da se fakultet zatvara "zbog najavljenog skupa".
Kraj je blizu, ali i nije. Vašingtonska administracija najavljuje produženje primirja s Iranom i čak i okončanje sukoba, ali i razmišlja da na Bliski istok pošalje još 10.000 vojnika. “Ovo nije naš rat“, poručuje nemački kancelar Fridrih Merc, koji je svestan da posledice rata jesu i nemački i evropski problem. Gost Portala je Jakov Devčić, direktor Fondacije “Konrad Adenauer“.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Javno-komunalno preduzeće "Pogrebne usluge" Beograd saopštilo je da će u ponedeljak, kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Pobusani ponedeljak, što je dan posvećen upokojenima, na snazi biti i zabrana ulaska motornim vozilima na groblja u nadležnosti tog gradskog preduzeća.
Slučaj nelegalne klanice iz Subotice, gde je zaplenjena oko 1,6 tona mesa koje nije prošlo veterinarsku kontrolu, postavlja pitanje koliko su ovakve pojave česte i koliko su opasne po zdravlje građana.
Koliko agencije mogu da povećaju cenu aranžmana i da li će one zavisiti od rata na Bliskom istoku, razgovaramo sa Aleksandrom Seničićem i Danicom Misojčić.
Na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu A. Ž. (27) i P. J. (22), osumnjičeni zbog neovlašćenog držanja droge i oružja branili su se ćutanjem, a predložen im je pritvor da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu, saopšteno je iz iz ovog tužilaštva.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da bi za sedam do 10 dana trebalo da bude održana sednica na kojoj će biti razmatran predlog 62 opoziciona poslanika za izglasavanje nepoverenja Vladi Srbije.
MUP - Uprava saobraćajne policije upozorava na lažne SMS poruke o navodnim kaznama i popustima za plaćanje. Građani se dovode u zabludu da imaju kaznu i pozivaju se da plate preko prevarnih internet domena uz zloupotrebu naziva državnih organa.
U kragujevačkom naselju Korićani preminula je beba tokom transporta vozilom Hitne pomoći iz Čačka do Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac, nezavanično saznaje Newsmax Balkans.
Kupovina krova nad glavom više nije samo pitanje želje, nego i ozbiljne računice – šta je sigurnije, a šta isplativije i kako najmanje pogrešiti. Da li je bolje kupiti stan, zidanu ili montažnu kuću – pitanje je koje sve više ljudi postavlja u uslovima rasta cena i složenih procedura.
Komentari (0)