(VIDEO) Istoričar: Srbi su najzapadniji pravoslavci zbog odnosa Stefana Nemanje i vizantijskog cara
Srpski veliki župan Stefan Nemanja koji se izborio za političku samostalnost Srbije imao je lične odnose sa vizantijskim velikim carem Manojlom Komninom, rekao je istoričar i vizantolog Radivoj Radić. Kako je dodao, zbog toga su Srbi najzapadniji pravoslavni narod.
Stefan Nemanja je bio rodonačelnik vladarske dinastije Nemanjića koja se održala na vlasti 1371. godine, a izborio se i za ujedinjenje srpskih zemalja Raške, Duklje, Travunije, Humske zemlje i Neretvanske krajine u jedinstvenu srpsku državu.
U emisiji Sinteza univerzitetski profesor Radivoj Radić rekao je da je bilo prirodno da se Srbija okrene Carigradu, glavnom gradu Vizantije i da je upravo kontakt Stefana Nemanje i Manojla Komnina rezultirao dovođenjem vrhunskih graditelja iz Carigrada za izgradnju dve crkve u Kuršumliji.
"Srbi su najzapadniji pravoslavni narod. U srpskoj državi je bilo rimokatolika, ali su odlučujući bili ti vinzatijski obrasci za koje se Nemanja opredelio", pojasnio je profesor.
Radić je podsetio da je upravo crkva bila stub srednjevekovne države i da je udarac na crkvu bio udarac na državu.
"Vladar, vlastela, crkva, sve se u Srbiji rešavalo u tom trouglu", rekao je on.
Sociolog i esejista Aleksa Đilas smatra da je uloga i ideja njegovog oca Milovana Đilasa u politici bila velika. Kako je naveo, širio je demokratske ideje, bio je spreman životom da ih podrži i da im da snagu.
Advokat, nekadašnji ministar i stručnjak za međunarodne privredne odnose Milan Parivodić ocenio je, gostujući u emisiji Sinteza, da je Srbija u fazi kada ponovo ima jedinstvenu šansu da uđe u Evropsku uniju (EU).
Međutim, Srbija je međudržavni ugovor kasnije potpisala sa Nemačkom 27. jula 1189. godine u Nišu. Veliki župan Stefan Nemanja dočekao je nemačkog cara Fridriha Prvog Barbarosu i ponudio mu vazalski odnos u zajedničkom ratu protiv Vizantije, a da zauzvrat dobije potvrdu svojih teritorija koje je osvojio od Vizantije.
Mesec dana puta kroz Srbiju
Barbarosa je sa svojom vojskom današnju Srbiju prošao za mesec dana, odnosno 24. juna 1189. stigao je u današnji Đurđevac, podnožje Fruške gore, severno od Sremske Mitrovice. Za tri, četiri dana dolazi u Sremsku Mitrovicu, za dva dana 29. juna u Beograd, 2. jula u Braničevo, oko 15. jula u Ćupriju, a 27. jula stigao u Niš. Profesor Radić pojašnjava da to nije bilo moguće bez pomoći Stefana Nemanje.
"To je bila brojna vojska i stoka koja treba da se hrani i poji. Nemanja je doneo u Niš namirnice, a snadbevali su se i od lokalnog življa", pojasnio je profesor.
Zašto su Srbi pravoslavci, kakav je bio odnos Nemanjića i rimskog pape, zašto car Dušan nije proglašen za sveca, kako je nastala Aja Sofija... Odgovore na ta i brojna druga pitanja dao je istoričar i vizantolog Radivoj Radić u emisiji Sinteza koju možete da pogledate u okviru teksta.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Posle više od 13 godina od početka procesa vraćanja imovine vlasnicima kojima je oduzeta nakon Drugog svetskog rata, restitucija u Srbiji ulazi u završnu fazu. Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić govorio je u kom vremenskom periodu se očekuje kompletan završetak procesa restitucije.
Uobičajeni odlazak na pecanje pretvorio se u borbu za život jednog čoveka. Hrabrost Božidara Pantića i znanje Nikole Markovića stečeno tokom dvadesetogodišnje službe u Hitnoj pomoći bili su presudni za srećan ishod priče, koja je počela naizgled bezazlenom slikom u kojoj ribolovac stoji u reci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti raspisani u skladu sa zakonom, ne u trenutku kada bude odgovaralo nekoj političkoj partiji ili nečijim partikularnim interesima, već kad to bude odgovaralo državi Srbiji.
Posle požara koji se dogodio 6. jula, meštani su blokirali sve putne pravce koji vode ka deponiji Golo brdo kod Novog Pazara i na taj način onemogućili dalje odlaganje otpada iz nekoliko okolnih opština. Kažu da ne žele da im nesanitarna deponija više bude u okruženju.
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Na petoj Evropskoj olimpijadi iz informatike za devojke (European Girls' Olympiad in Informatics – EGOI), reprezentativke Srbije osvojile su dve srebrne i jednu bronzanu medalju, saopštilo je Društvo matematičara Srbije.
Da bi dete progovorilo na vreme, potrebno je da bude adekvatno stimulisano od strane odraslih na tom ranom uzrastu i to od samog rođenja. Period progovaranja je kod mnoge dece pomeren na uzrast od dve do tri godine, kaže master logoped Marijana Mirković u razgovoru za Newsmax Balkans.
Osnovni sud privremenih institucija u Prištini odredio je meru pritvora u trajanju do 30 dana pomoćniku direktora Kancelarije za KiM Igoru Popović koji je u petak uhapšen na administrativnom prelazu Brnjak.
Opština Bajina Bašta dobija u okviru programa "Gradovi u fokusu" ove godine 33,3 miliona dinara za završnu fazu realizacije Doma ćirilice u objektu nekadašnje škole u Rači - prvog nacionalnog muzeja u Srbiji posvećenog ćirilici kao delu nematerijalne kulturne baštine.
Komentari (0)