Natalijina ramonda na Dan primirja: Cvet koji oživi kad se osuši simbol je stradanja
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu koji se nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Amblem Dana primirja je kombinacija Natalijine ramonde i lente Albanske spomenice, medalje koja je dodeljivana srpskim vojnicima za izuzetnu hrabrost. Koncept Natalijine ramonde - simbola obeležavanja Dana primirja u Srbiji, osmislili su pre više od 10 godina Marko Đurić, sada ministar spoljnih poslova i ambasador Aleksandar Ristić, koji u Brazilu obavlja diplomatsku dužnost od 2023. godine.
Iako se Dan primirja u Srbiji obeležava kao državni praznik od 2012. godine, Natalijina ramonda se koristi od 2013. godine, a simboliše vasksnuće Srbije i stradanja kroz koja je prošao srpski narod tokom i posle Prvog svetskog rata.
Natalijina ramonda može da oživi i kada se potpuno osuši, pa je postala sinonim srpskog stradanja i pobede u Velikom ratu, tokom koga je Srbija izgubila 1,24 miliona ljudi, odnosno 28 odsto celokupnog stanovništva po popisu iz 1914. godine.
Srbija je iz teškog i iscrpljujućeg rata uspela da izađe kao pobednica, ponovo se rađajući kao cvet feniks. Natalijina ramonda, čiji je cvet visok 10 centimetara, pripada familiji Gesne riaceae.
Ima ljubičaste cvetove i tamno zeleno lišće, a cveta od aprila do juna. U periodima suše, ramonda se sasuši i smežura, ali čim dobije dovoljno vode postepeno se oporavlja, uspostavlja normalnu fiziološku aktivnost i ozelenjava. Tu jedinstvenu pojavu prvi je uočio botaničar Pavel Černjavski kada je prosuo vodu po herbarijumu.
Ko je otkrio u Srbiji?
Ramondu je kod Niša, u Jelašničkoj klisuri, otkrio botaničar i dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, Sava Petrović, 1882. godine. On je nameravao da novu vrstu da nazove Niška ramonda, ali je odluku promenio u čast kraljice Natalije.
Natalijina ramonda raste uglavnom na istoku Srbije, ali i na planini Nidže, čiji je najviši vrh Kajmakčalan, poprište velike bitke u Prvom svetskom ratu. Područja na kojima u Srbiji raste proglašena su za zaštićena područja, a to su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina" i Nacionalni park "Šar planina".
Ova zakonom strogo zaštićena vrsta raste i u Severnoj Makedoniji, na severu Grčke, u Albaniji, Crnoj Gori i na severozapadu Bugarske. Na Dan primirja u pojedinim zemljama, posebno u Velikoj Britaniji, kao simbol se nosi cvet bulke.
"Popi" je podsetnik na vreme kada je na razorenim i opustelim poljima, gde su vojnici masovno sahranjivani, a biljni i životinjski svet tenkovima i bojnim otrovima uništavan, prvi nikao krvavo crveni mak.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da mu je drago što je Srbija donela odluku o služenju vojnog roka i da se traži način kako da se momci iz RS uključe u redovno služenje vojnog roka u Srbiji.
Oko 55 odsto građana Zapadne Srbije i Šumadije smatra da Srbija treba da nastavi proces evropskih integracija, pokazalo je istraživanje "Srbija i EU - Predrasude i stavovi", koje je predstavljeno u Evropskoj kući u Beogradu.
Cvet i dalje raste na mestima bitaka u Francuskoj i Belgiji, o čemu je još 1915. pisao kanadski potpukovnik Džon MekKre u delu "Na polju časnom" - "Na poljima Flandrije".
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na dan kada je 11. novembra 1918. godine u 11 sati, nakon četvrogodišnjeg Velikog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, potpisano primirje, u posebnom vagonu u blizini gradića Kompjenj.
U zemljama pobednicama u Prvom svetskom ratu u ponedeljak se obeležava Dan primirja, a u Srbiji to je državni praznik.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Ekonomski komentator Luka Čubrilo, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizirao je kakve efekte na buduće odnose Beograda i Vašingtona može imati nominacija Marka Brnovića za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.
Za papu Franju, muftija beogradske Islamske zajednice Srbije Muhamed Jusufspahić kaže za Newsmax Balkans da je bio sjajan i mudar čovek koji se uvek trudio da se bori, što se, kako je podvukao, moglo videti kroz svaki njegov korak.
Koliko duboko je ukorenjena tradicija zadužbinarstva kod Srba? Ko je u našoj novijoj istoriji jedan od najpoznatijih srpskih mecena? Odgovore tražimo od upravnika Kolarčeve zadužbine Aleksandra Pekovića.
Udruženje novinara Srbije, Strukovni sindikat RTS i Sindikat novinara Srbije (SINOS) ponovili su, povodom 26 godina od ubistva 16 radnika u NATO bombardovanju RTS, da je ta vojna organizacija počinila ratni zločin i uvela praksu napada na medije međunarodnim sukobima, ali da niko nije odgovarao.
Ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije Bela Balint izjavio je da u ovom trenutku razgovor sa univerzitetima i problem blokada ne pripada njegovom, već Ministarstvu prosvete i da su za takve promene potrebni i novi propisi.
Crkva Svetog Ilije u Mirijevu opljačkana je prethodne noći, drugi put u sedam dana, a nepoznati provalnik odneo je sav novac od priloga koje su vernici ostavljali tokom vaskršnjih praznika, rekao je starešina hrama Radomir Marinković.
Prvog radnog dana nakon uskršnjih praznika na glavnim putnim pravcima i graničnim prelazima prisutan je manji broj vozila, a saobraćaj se odvija bez zastoja, ali je intenzitet saobraćaja unutar gradova pojačan, saopštio je Auto-moto savez Srbije.
Ispred Ministarstva prosvete nešto pre 13 sati završen je protest neformalnih zajednica Pobunjeni univerzitet i Puls beogradskih osnovnih i srednjih škola, kojima su se pridružili i članovi nereprezentativnog Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, a saobraćaj u Nemanjinoj ulici je krenuo.
Studenti i građani osmi dan blokiraju zgrade Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku. Javni servis saopštio je da "novinari, snimatelji, urednici i realizatori uz velike napore realizuju i emituju informativne, kulturne i druge televizijske programe".
Komentari (0)