Natalijina ramonda na Dan primirja: Cvet koji oživi kad se osuši simbol je stradanja
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu koji se nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Izvor: Tanjug
10.11.2024. 18:29
Foto: Ministarstvo odbrane/Marijana Janković
Amblem Dana primirja je kombinacija Natalijine ramonde i lente Albanske spomenice, medalje koja je dodeljivana srpskim vojnicima za izuzetnu hrabrost. Koncept Natalijine ramonde - simbola obeležavanja Dana primirja u Srbiji, osmislili su pre više od 10 godina Marko Đurić, sada ministar spoljnih poslova i ambasador Aleksandar Ristić, koji u Brazilu obavlja diplomatsku dužnost od 2023. godine.
Iako se Dan primirja u Srbiji obeležava kao državni praznik od 2012. godine, Natalijina ramonda se koristi od 2013. godine, a simboliše vasksnuće Srbije i stradanja kroz koja je prošao srpski narod tokom i posle Prvog svetskog rata.
Natalijina ramonda može da oživi i kada se potpuno osuši, pa je postala sinonim srpskog stradanja i pobede u Velikom ratu, tokom koga je Srbija izgubila 1,24 miliona ljudi, odnosno 28 odsto celokupnog stanovništva po popisu iz 1914. godine.
Srbija je iz teškog i iscrpljujućeg rata uspela da izađe kao pobednica, ponovo se rađajući kao cvet feniks. Natalijina ramonda, čiji je cvet visok 10 centimetara, pripada familiji Gesne riaceae.
Ima ljubičaste cvetove i tamno zeleno lišće, a cveta od aprila do juna. U periodima suše, ramonda se sasuši i smežura, ali čim dobije dovoljno vode postepeno se oporavlja, uspostavlja normalnu fiziološku aktivnost i ozelenjava. Tu jedinstvenu pojavu prvi je uočio botaničar Pavel Černjavski kada je prosuo vodu po herbarijumu.
Ko je otkrio u Srbiji?
Ramondu je kod Niša, u Jelašničkoj klisuri, otkrio botaničar i dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, Sava Petrović, 1882. godine. On je nameravao da novu vrstu da nazove Niška ramonda, ali je odluku promenio u čast kraljice Natalije.
Natalijina ramonda raste uglavnom na istoku Srbije, ali i na planini Nidže, čiji je najviši vrh Kajmakčalan, poprište velike bitke u Prvom svetskom ratu. Područja na kojima u Srbiji raste proglašena su za zaštićena područja, a to su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina" i Nacionalni park "Šar planina".
Ova zakonom strogo zaštićena vrsta raste i u Severnoj Makedoniji, na severu Grčke, u Albaniji, Crnoj Gori i na severozapadu Bugarske. Na Dan primirja u pojedinim zemljama, posebno u Velikoj Britaniji, kao simbol se nosi cvet bulke.
"Popi" je podsetnik na vreme kada je na razorenim i opustelim poljima, gde su vojnici masovno sahranjivani, a biljni i životinjski svet tenkovima i bojnim otrovima uništavan, prvi nikao krvavo crveni mak.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da mu je drago što je Srbija donela odluku o služenju vojnog roka i da se traži način kako da se momci iz RS uključe u redovno služenje vojnog roka u Srbiji.
Oko 55 odsto građana Zapadne Srbije i Šumadije smatra da Srbija treba da nastavi proces evropskih integracija, pokazalo je istraživanje "Srbija i EU - Predrasude i stavovi", koje je predstavljeno u Evropskoj kući u Beogradu.
Cvet i dalje raste na mestima bitaka u Francuskoj i Belgiji, o čemu je još 1915. pisao kanadski potpukovnik Džon MekKre u delu "Na polju časnom" - "Na poljima Flandrije".
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na dan kada je 11. novembra 1918. godine u 11 sati, nakon četvrogodišnjeg Velikog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, potpisano primirje, u posebnom vagonu u blizini gradića Kompjenj.
U zemljama pobednicama u Prvom svetskom ratu u ponedeljak se obeležava Dan primirja, a u Srbiji to je državni praznik.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je doktorka Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
Komentari (0)