Tržište nekretnina u Srbiji: Čekanje više nije strategija

Tržište nekretnina u Srbiji već duže vreme ne funkcioniše po logici "sačekaj – biće jeftinije", već po principu ponude i tražnje.

01.03.2026. 12:22

Tržište nekretnina u Srbiji: Čekanje više nije strategija
Printscreen: Newsmax Balkans

Tržište nekretnina u Srbiji već duže vreme ne funkcioniše po logici "sačekaj – biće jeftinije", već po principu ponude i tražnje.

Cenu danas određuje broj dostupnih stanova i broj kupaca koji mogu da ih isplate. Kupci su između dve odluke – da li da uđu u kredit sada ili da čekaju.

Ali, čekanje ima cenu: rastu kirije, novac gubi vrednost, a novogradnje nema dovoljno.

"Nemojte čekati sa kupovinom stana"

Vladimir Vasić, konsultant za finansije rekao je za Newsmax Balkans da je važno reagovati odmah kada je reč o kupovini nekretnina i da ne treba čekati "bolji trenutak".

Istakao je da mnogi ljudi odlažu odluku jer očekuju pad cena ili povoljnije uslove, ali da se to u praksi retko dešava.

"Dosta ljudi ima nekog slobodnog novca i kupuje nekretninu kao investicionu, ne samo ljudi nego i firme. S druge strane, imate ljude kojima je to krov nad glavom. Svi istu nepokretnost jurimo i onda su cene takve kakve jesu", objasnio je Vasić.

"Blagi rast cene kvadrata"

Cena stana ne zavisi samo od trenutnog iznosa po kvadratu, već od toga koliko se danas gradi. Ako se izdaje manje građevinskih dozvola, u budućnosti će biti manje stanova, a manja ponuda znači rast cena.

Stručnjak za nekretnine navodi da je upravo takva situacija trenutno u Beogradu.

"Očekuje se blagi rast cena. To indikuje normalnost na tržištu jer u dužem vremenskom spredu, nekretnine uvek rastu", objasnio je stručnjak za nekretnine, Ervin Pašanović.

Prema njegovim rečima, ponuda nekretnina je dva i po do tri puta manja od tražnje. To znači da na svakog prodavca dolazi znatno veći broj zainteresovanih kupaca, što prirodno gura cene naviše.

Krediti za mlade

Program kredita za mlade namenjen je građanima do 35 godina, uz maksimalnu vrednost nepokretnosti do 100.000 evra i minimalno učešće od svega jedan odsto.

U Beogradu je za taj iznos teško kupiti stan u centru, pa su kupci primorani na obodne delove grada i manje kvadrature.

Pojavila se i nedoumica oko žiranta, da li roditelj može garantovati za kredit sa rokom otplate do 40 godina. U praksi, roditelj može biti žirant u početku, a kada korisnik postane kreditno sposoban i zaposli se za stalno, preuzima otplatu kredita.

Cene nekretnina kroz godine

Vladimir Vasić naglašava da je kod investiranja u nekretnine presudan faktor vreme.

Kako je rekao, što ranije neko uđe u investiciju, veća je verovatnoća da će vrednost te imovine u budućnosti značajno porasti.

Naveo je primer stanova koji su pre samo sedam godina koštali oko 1.500–1.600 evra po kvadratu.

"Danas se oni prodaju za 4000, 4200, 4800 evra po kvadratu, zavisno od stana, spratnosti. Zamislite koji je to biznis koji bi mogao da vam donese takav prinosm", objasnio je Vasić.

Vlasništvo nad nekretninama 

Dok je u Srbiji kupovina stana gotovo životni cilj, u mnogim zapadnim zemljama situacija je drugačija. Tamo je dugoročno iznajmljivanje sasvim uobičajen model stanovanja, bez društvenog pritiska da se nekretnina mora posedovati.

Stručnjak za nekretnine, Evrin Pašanović obrazložio je da smo kao nacija skloni tome da želimo sopstveni stan ili kuću i da većina ljudi ne voli da bude podstanar.

"Šezdeset i nešto posto Nemaca živi kao podstanar ceo život i nema nikakav problem sa tim, a kod nas je to nezamislivo. Kod nas devedeset posto punoletnih građana Srbije poseduje udeo u nekoj nepokretnost", zaključio je Pašanović.

Dok jedni čekaju pad cena, tržište pokazuje suprotan trend. Manje novih stanova, više kreditnih kupaca i novac koji gubi vrednost na računima – sve to šalje istu poruku: čekanje možda deluje bezbedno, ali najčešće znači propuštenu priliku.
 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)