Srbija je bila sigurno utočište za više od 100.000 izbeglica, poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice u Srbiji Sufijan Ađali. Kako će se nastaviti dalja saradnja i koji su planovi za unapređenje položaja izbeglica u Srbiji'
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Šta su konkretni naredni koraci i da li Srbija ima kapacitete da odgovori na eventualni novi talas migracija?
Prema najavama, fokus će biti na integraciji kroz obrazovanje i zapošljavanje, uz poruku da mi imamo kapacitete, ali da će dalji odgovor zavisiti od situacije u regionu i međunarodne podrške.
Fokus će biti na integracijama kroz obrazovanje i zapošljavanje.
Pobedi na predstojećim lokalnim izborima nadaju se i vlast i opozicija. U razgovoru za Newsmax Balkans, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Đorđe Stanković istakao je da uveren u dobar rezultat opozicije, dok poslanik Socijalističke partije Srbije Uglješa Marković tvrdi da nema strah od poraza.
Književnik i novinar Živojin Rakočević u Gračanici je potresno govorio o stradanju srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji. Prema njegovim rečima, uništeno je stotine crkava i manastira, a međunarodna zajednica nije reagovala dovoljno brzo.
Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila je za Newsmax Balkans objasnio da se većina izbeglica koje su dolazile u našu zemlju ranije odnosila na one iz bivše Jugoslavije, kada se spominjalo oko 100.000 ljudi.
Što se tiče novih izbeglica iz Azije i Afrike, on ističe da dolaze, ali se kod nas zadržavaju vrlo kratkom u proseku jedan do dva dana pre nego što nastave dalje.
"Većina njih se ne zadržava kod nas i izuzev onih koji dolaze iz Ukrajine ili iz Rusije. Mi nemamo populaciju izbeglica koja je dugo ovde", objasnio je naš sagovornik.
Najranjivija grupa izbeglica
Radoš Đurović je rekao da su među izbeglicama najranjivije grupe žene, deca, starije osobe i osobe sa invaliditetom.
Iako su prisutni, njihovi procenti u ukupnoj populaciji izbeglica su relativno mali, prema procenama njegovog centra, žene i deca čine oko 15 odsto ukupnog broja.
Printscreen: Newsmax BalkansRadoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila
"Kada govorimo o broju ruskih državljana koji su uglavnom izbegli iz Rusije mi govorimo negde od 35 do 40 hiljada u Srbiji u ovom trenutku, kada govorimo o Ukrajincima to je negde pet do 10 hiljada. Kod nas oni su svi raspoređeni uglavnom u urbanim mestima Beograd, Novi Sad, Subotica, Niš, ali ih ima i u manjim mestima gde pokušavaju da se snađu", dodao je Đurović.
Izbeglice iz Ukrajine i Rusije različito se integrišu u društvo
Ukrajinci se, kako je naš sagovornik obrazložio, zbog zajedničkog jezika, vere i sličnog izgleda, vrlo brzo uklapaju i lako pronalaze mogućnost za rad, što olakšava njihovu integraciju.
S druge strane, sa ruskom populacijom je potrebno više rada na integraciji, jer se oni uglavnom drže zajedno i tek počinju da se uključuju u društvo kada njihova deca krenu u osnovne škole.
"Mi vidimo da se oni drže među sobom zajedno i da tek integracija nastupa kada deca krenu put osnovnog obrazovanja u ključu sve naše škole", rekao direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Đurović je naglasio da je ceo sistem zatečen trenutnom situacijom zbog interkontinentalne migracije koja dolazi iz različitih razloga. Napomenuo je da pored izbeglica, u Srbiju dolazi i oko 100.000 legalnih radnika. oni nisu izbeglice, ali dolaze zbog posla.
"Oni nisu izbeglice ali dolaze da rade ovde tako da Srbija intenzivno postaje multikulturalno društvo", ocenio je Đurović.
Najuspešniji primeri prihvata izbeglica i migranata
Radoš Đurović je istakao da su najuspešniji primeri prihvata izbeglica i migranata oni koji se ostvaruju kroz aktivnu lokalnu zajednicu i lokalnu samoupravu, gde vlast prepoznaje probleme u svojoj sredini i angažuje se na njihovom rešavanju.
S druge strane, u Srbiji je sistem centralizovan, zbog čega Đurović smatra da to nije najbolje rešenje.
"Kod nas je centralizovano sve postavljeno, postoji komesarijat za izbeglice i migracije Srbije koji centralno na nivou cele zemlje, kontroliše upravljanje migracijama, što možda nije najbolje rešenje, na ove brojke i na veliku fluktuaciju ljudi koji dolaze kod nas", pojasnio je Đurović.
Rekao je da Srbiju u narednom periodu očekuje značajan napor kako bi se integracija izbeglica i migranata unapredila i bolje organizovala.
"To je neki izazov za budućnost", zaključio je Đurović za Newsmax Balkans.
Mirovne misije nisu samo vojni angažman u inostranstvu, već i način da država pokaže kako vidi svoju ulogu u međunarodnoj bezbednosti. Nova epizoda Signala govori o učešću Vojske Srbije u operacijama Ujedinjenih nacija, Evropske unije i multinacionalnoj misiji na Sinaju, kako izgleda priprema i selekcija i zašto se iskustvo iz misija smatra jednim od najvrednijih profesionalnih kapitala jedne vojske.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Usvojene su izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Američki investitori pozdravili odluku I očekuju da će I Dom naroda podržati ova zakon. Da li je sve spremno za početak implementacije ovog starteški važnog energetskog projekta? Ključno pitanje je rješavanje državne imovine a da li ima volje za to, u emisiji Razumno odgovara Belmin Zukan, šef kluba SDP u Parlamentu Federacije BiH.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta gubimo ako ne poznajemo sopstveno kulturno nasleđe? Šta nas čeka ako zaboravimo sopstvenu umetnost? Da li mlade generacije imaju odnos prema umetničkom nasleđu i da li su današnje generacije zainteresovane za studije istorije umetnosti? Za emisiju “Tražim reč” govore istoričari umetnosti Jasmina Ćirić i Vladimir Simić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U naselju Braće Jerković, posle 23 časa u sredu, dogodio se incident u kojem su učestvovali vozač autobusa i vozač putničkog automobila marke "citroen", nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve je spremno za start 39. Powerade Beogradskog maratona koji će ove godine biti realizovan po potpuno novom konceptu 18. i 19. aprila. Najmasovnija sportska manifestacija u Srbiji prvi put u svojoj istoriji trajaće dva dana.
Devojčica od tri godine hitno je operisana na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, nakon što se nehotice povredila nožem, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su sednicu prolećnog zasedanja, na čijem je dnevnom redu 40 tačaka, uključujući set zakona iz oblasti trgovine, saobraćaja, zaštite potrošača i međunarodnih sporazuma.
U Srbiji će biti pretežno sunčano vreme, uz malu ili umerenu oblačnost i toplo vreme za ovaj period godine., sa najvišom dnevnom temperaturom od 20 do 24 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Odlukom administrativne komisije Vlade Republike Srbije poništeno je rešenje Ministarstva građevinarstva o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju objekta u ulici Kneza Miloša 42, potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
U Srbiji više od 1.000 osoba boluje od retkih poremećaja zgrušavanja krvi, od čega oko 580 ima hemofiliju, a oko 170 su deca. U svetu je registrovano oko 450.000 obolelih, ali samo 25 odsto ima adekvatno lečenje.
Organska proizvodnja u Srbiji nalazi se između sve veće potrebe potrošača za zdravijom hranom i rastućeg nepoverenja u ono što se svakodnevno kupuje, posebno na pijacama gde se, kako stručnjaci upozoravaju, sve teže razlikuje domaće, konvencionalno i organsko.
Na svakom koraku širom Srbije niču nova gradilišta zgrade, tržni centrima poslovni prostori. Negde između poslodavaca koji ispunjavaju ili ne zakonske obaveze i manjka inspektora - često nevidljive, a još češće nezaštićene ruke radnika.
Komentari (0)