Gde se najbolje živi u Srbiji: Sombor na vrhu liste, veliki gradovi podbacili
Prema novom istraživanju percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, kroz evropski projekat UR-WISE, Sombor je proglašen za najbolji grad za život u Srbiji. Dok su se manji gradovi poput Šapca i Pirota našli u samom vrhu, gradovi sa najviše stanovnika zauzeli su niske pozicije.
Preliminarni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 2200 ispitanika iz 28 gradova širom Srbije promenili su uobičajenu sliku o velikim gradovima kao najpoželjnijim mestima za život.
Prema rečima profesorke Vesne Janković Milić sa Ekonomskog fakulteta u Nišu, koja je radila na ovom istraživanju, cilj je bio da se čuje glas prosečnog građanina.
Više javno tužilaštvo u Pančevu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenih I. S. (42) iz Pančeva i državljanina Rumunije A. F. G. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su vrbovali državljane Bangladeša i eksploatisali njihov rad.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je da se došlo do rešenja oko Zakona o strancima koje će omogućiti nesmetan i normalan rad srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija na Kosovu i podvukao da Srbi neće biti stranci u svojim domovima.
"Svaki od ispitanika je odgovarao na pitanja vezana za svoj grad, odnosno za stanje i viđenje kvaliteta života u sredini u kojoj živi. Pitanja su bila strukturirana tako da budu usklađena sa zahtevima i osobinama jednog prosečnog stanovnika Srbije", objašnjava profesorka Janković Milić.
Prioriteti građana: Bezbednost, zdravlje i obrazovanje
Istraživanje je obuhvatilo deset ključnih kategorija, ali su se tri jasno izdvojile kao presudne za osećaj zadovoljstva životom. Profesorka naglašava da građani najviše vrednuju sigurnost i dostupnost osnovnih usluga.
"Kao najbitnije, izdvojila bih bezbednost i zdravlje, koji su po stanovištu ispitanika najznačajniji. Zatim slede obrazovanje i digitalna pismenost, to su tri dimenzije koje su po stavovima građana ključne za kvalitet života u gradu", navodi ona, dodajući da su istraživanjem obuhvaćeni i ekonomija, tržište rada, ekologija, kao i rad javnih službi.
Zašto su Beograd i Niš podbacili
Iako bi se očekivalo da najveći gradovi, zbog najveće koncentracije novca i mogućnosti, budu na vrhu, situacija je obrnuta. Beograd se našao na 14. mestu, Novi Sad na 10, Kragujevac na 17, dok je Niš zauzeo tek 22. poziciju.
"Problem je u tome što su ova četiri najveća grada najviše zakazala u onim dimenzijama gde su inače i ostali gradovi podbacili, a to su javni prevoz i kvalitet javne uprave", ističe profesorka.
Kao posebno poražavajući podatak istraživanja profesorka izdvaja odnos građana prema administraciji.
"Kvalitet javne uprave je najniže rangirana kategorija i ima najnižu prosečnu ocenu u svim dimenzijama, a naročito u ova četiri velika grada koji su po tim parametrima u drugoj polovini rang liste", dodaje Janković Milić.
Perspektiva malih gradova - sve na dohvat ruke
Pokazalo se u istraživanju da su Sombor, Šabac i Pirot po meri građana. Razlog za to, prema mišljenju profesorke, leži u balansu između ekonomije i svakodnevne praktičnosti života.
Ona objašnjava da su u pitanju mali gradovi sa donekle zdravom ekonomijom, često pogranični, u kojima troškovi života nisu previsoki.
"Stanovnicima je maltene sve na dohvat ruke, sve im je blizu. Oni su se jednostavno tako izjasnili, zadovoljni su u svom mestu, a to je jedan od jasnih pokazatelja da i mali gradovi u Srbiji imaju perspektivu", zaključuje profesorka Janković Milić.
Sledeći korak je istraživanje među privrednicima, te se očekuje da će se trenutni raspored na finalnoj listi menjati. Krajnji cilj je, prema rečima profesorke, da se lokalnim samoupravama pomogne da kroz bolju javnu politiku unaprede uslove života.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Film “Žetva” otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela? Koliko je u srcu Johanovom srce svih nestalih lica sa Kosova i Metohije? Koliko je teško pomiriti sa činjenicom da danas više ne tragamo za ljudima, već za istinom šta se desilo sa njima? Za emisiju „Tražim reč“ govore autor romana „Srpsko srce Johanovo“ Veselin Dželetović, sekretar Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica sa KiM Slaviša Vuksanović i članovi porodica nestalih.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije a šta o studentsko-opozicionom bloku? Da li će sledeće izbore odlučivati lokalne, republičke ili svetske teme? Odgovore tražimo od advokata i predsednika Narodne partije Vladimira Gajića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-FUZIJA STAKLA, NAIL ART (R)
Staklo inspiriše umetnike već vekovima zbog svojih jedinstvenih fizičkih osobina – prozirnosti, refleksije svetlosti i mogućnosti oblikovanja na visokim temperaturama, što ga čini pogodnim za različite umetničke i zanatske tehnike. Danas pratimo fuziju stakla, tehniku koja podrazumeva spajanje slojeva različitih tekstura i pigmenata, i koju samo do neke mere možete predvideti, dok svako otvaranje peći donosi novo iznenađenje. Drugi prilog je takođe jedna ekstravagantna umetnost. Pratimo proces koji pravi razliku između redovnog manikira i nail arta – posebnog pravca koji estetiku i kvalitet rada noktiju podiže na najviši mogući nivo koji trenutna tehnologija omogućava.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Dolazak proleća u dvorištu Osnovne škole "Kadinjača 2" u Loznici već godinama ima poseban znak - povratak roda na stari dimnjak. Za mnoge, to nije samo znak promene godišnjeg doba, već i simbol trajanja, vernosti i nade.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Na putevima u Srbiji svake godine pogine oko 500 ljudi, dok više od 3.000 zadobije teške telesne povrede. Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović upozorava da je posebno zabrinjavajuće što u saobraćaju godišnje izgubimo oko 100 mladih života.
Dosadašnja predsednica Kosova Vjosa Osmani predala je dužnost predsednici parlamenta u Prištini Aljbuljeni Hadžiju, koja će obavljati funkciju vršioca dužnosti do izbora novog predsednika.
Opštinska izborna komisija (OIK) u Bajinoj Bašti saopštila je da će se u toj opštini ponoviti glasanje na biračkom mestu broj 36 u Osnovnoj školi Okletac.
Pošto je Kosovska policija uhapsila nekadašnjeg policajca u penziji A. D. zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, regovala je Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, poručivši da Priština nastavlja sa progonom srpskog naroda.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je saslušan Strahinja B. (19), a zatim mu je i predložen pritvor, zbog postojanja sumnje da je 23. marta oko 3.30 časova aktivirao i bacio ručnu bombu na jedan fitnes klub na teritoriji gradske opštine Zemun.
Komentari (0)