"Paralisana od straha": Zahtevi za novu definiciju silovanja u Krivičnom zakoniku
Izmene Krivičnog zakonika prošle su javnu raspravu i čeka se finalni tekst. Predviđene su veće kazne za silovanje, moći će da se dosudi i doživotna kazna. Ipak, organizacije koje se zalažu za prava žena kažu da ponovo izostaje promena definicije silovanja.
Izvor: RTS
16.11.2024. 09:21
Foto: Envato
Traže da odsustvo pristanka na seksualni odnos postane osnov tog krivičnog dela. Struka ukazuje da sa takvim izmenama treba biti oprezan, piše portal RTS-a.
"Skidao me je, ležao je preko mene, nije mi dao da dišem. Zaledila sam se, nisam znala kako da se ponašam", reči su 17-godišnje žrtve tokom suđenja. Nije se branila zbog straha od napasnika.
Parališući strah brojne organizacije vide upravo kao ključni razlog da se u Krivičnom zakoniku promeni definicija silovanja.
Tužiteljka Višeg tužilaštva u Beogradu Bojana Savović ocenila je za FoNet da će zbog predloženih izmena krivičnih propisa trpeti građani, jer će, usled nedostatka kadra, postupci trajati još duže.
Pojedina rešenja u predloženim izmenama Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku veoma su problematična, a određena krivična dela vrlo nespretno normirana, što unosi dodatnu pravnu nesigurnost, ocenili su za Newsmax Balkans advokati Jugoslav Tintor i Aleksandar Olenik.
Zahtev je da u osnovi tog krivičnog dela bude odsustvo pristanka žrtve na seksualni odnos.
"Kada je reč o silovanju, ono je u našem Krivičnom zakoniku definisano kao neka vrsta radnje koja mora biti prinudna, obljuba ili sa obljubom izjednačeni čin, upotrebom sile ili pretnjom da će se napasti na neposredni život ili telo pasivnog subjekta, žrtve ili njemu bliskog lica. To je definicija koja je klasična definicija u smislu da je potrebna prinuda", rekao je prof. dr Milan Škulić sa Katedre za krivično pravo sa Pravnog fakulteta u Beogradu.
"Veliki broj slučajeva da se žrtve zalede od stresa i straha"
Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže da su mnoge države imale ovako zastarelu definiciju kao kod nas.
"Nekako se podrazumevalo da žrtve silovanja moraju da pružaju otpor i da moraju da se brane i da, ako se nisu branile, saglasile su se i takva je bila i sudska praksa. Postoji jedan veliki broj slučajeva da se žrtve zalede i to da se žrtve zalede je naročito kod mlađih žrtava jer dolazi do velikog stresa i velike opasnosti", navodi Macanovićeva.
Na promenu definicije, podseća, Srbiju obavezuje i Istanbulska konvencija koju je naša zemlja ratifikovala pre više od deceniju.
Problemi u fazi dokazivanja krivičnog dela
Oprez zakonodavca struka donekle razume. Prvi problem bi, kažu, mogao da se javi već u fazi dokazivanja.
"Tužilaštvo u praksi u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje da li je žrtva dala svoj pristanak kao rezultat slobodne volje, što se procenjuje u kontekstu datih okolnosti samog događaja, čak i u onim situacijama kada žrtva nije pružala nikakav fizički otpor“, rekla je Aleksandra Mrdović, javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
U dokaznom postupku nalaže se lekarski pregled, DNK veštačenje, kao i psihološko i psihijatrijsko veštačenje. Zato smatraju nije neophodno da se napiše i da je odsustvo pristanka osnov krivičnog dela silovanja.
Šta podrazumeva odsustvo pristanka
"Ukoliko bi se prihvatilo takvo rešenje, u skladu naravno sa Istanbulskom konvencijom, onda bi tu trebalo tačno propisati šta se pod odsustvom pristanka podrazumeva i tu bi trebalo da se bude jako oprezan da bi se sprečile zlupotrebe na račun prijavljenih lica da ta lica ne bi neopravdano prolazila kroz postupak za ovako teško krivično delo", objašnjava Aleksandra Mrdović.
"Država bi trebalo da razmisli o tome da eventualno to propiše kao osnovni oblik silovanja, a teži oblik ako je došlo do prinude ili posebno krivično delo neku vrstu silovanja gde nije potrebna prinuda već ne postoji saglasnost pasivnog subjekta. žrtve takvog dela na tu vrstu čina", rekao je Škulić.
Radi efikasnijeg postupka, nadležni ohrabruju žrtve da silovanje prijave što pre. Prošle godine prijavljeno je 75 slučajeva, a na zatvor je zbog silovanja osuđena 21 osoba, manje od trećine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rečenicu da mir u Ukrajini nikad nije bio bliži, čujemo u poslednjih par dana iz skoro čitavog sveta. Ponavljaju i Ukrajinci, i Evropljani, i Amerikanci... Kažemo skoro, jer od Rusa još nismo dobili sličan komentar. Naprotiv, u išečkivanju informacije o tome šta je dogovoreno u Berlinu, nastavljaju rat na dvevnom nivou. Dokle? Stav dana, gosti novinar Slobodan Reljić i diplomata Zoran Milivojević
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta se navodi u novoj Strategiji nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Država? Da li je moguć američko-ruski dogovor i šta evropska slabost otkriva na međunarodnoj sceni? Odgovore tražimo od istoričara Vukašina Zorića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
U požaru koji se noćas dogodio u Rajkovoj ulici broj 8 na Bežanijskoj kosi stradao je muškarac starosti 34 godine, rečeno je Tanjugu u beogradskoj Hitnoj pomoći.
Savet Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) je za novu rektorku izabrao dr Tanju Soldatović, redovnu profesorku Departmana za prirodno-matematičke nauke.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podnelo je Trećem osnovnom javnom tužilaštvu zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja u cilju ispitivanja navoda krivične prijave koju je podneo narodni poslanik Uglješa Mrdić protiv četiri javna tužioca Z. D, B. S, I. S. P. i LJ. A. zbog krivičnog dela.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici Zaključak kojim je poslodavcima preporučeno da zaposlenima koji Badnji dan slave i po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru omoguće da ne rade na taj dan.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević izjavio je da nacionalni saveti nacionalnih manjina, prilikom izbora kandidata za člana Saveta REM, moraju da budu lišeni svakog neprimerenog uticaja, s koje god strane da taj uticaj dolazi.
Predsednik Aleksandar Vučić rekao je na obeležavanju dana Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) da su specijalne jedinice blago i ogroman resurs svake zemlje i istakao da dalji razvoj tih jedinica znači opstanak našeg naroda i naše zemlje jer samo sa njima možemo da sačuvamo mir.
Opštinska izborna komisija (OIK) u Sečnju objavila je preliminarne rezultate izbora za odbornike Skupštine te opštine, a prema obrađenim podacima sa svih 17 biračkih mesta, najveći broj glasova osvojila je lista "Aleksandar Vučić - Najbolje za Sečanj" - 58,90 odsto, odnosno 15 odborničkih mandata.
Od 18. do 28. decembra 2025. godine, građani beogradske opštine Vračar imaju priliku da učestvuju u humanitarnoj akciji "Poklon iz komšiluka", koja ima za cilj da pruži konkretnu pomoć najugroženijima.
Dojava o bombi u školama u R. Srpskoj, uz preteći mejl:"Mi smo Islamska država, uspostavićemo kalifat". Skupština Srbije izabrala sudije Ustavnog suda. Gosti jutra advokat Jugoslav Tintor i advokatica i narodna poslanica Jelena Pavlović.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić zatražio je od predsednika Vlade Srbije Đure Macuta da se odloži uvođenje visokoškolskih ustanova u Sistem za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje (SPIRI), da bi se sprečilo nastupanje teških posledica po poslovanje i funkcionisanje fakulteta.
Komentari (0)