Đaci žele glas u učionici: Kako bi učešće učenika u nastavi promenilo školu i smanjilo stres

Učionica u kojoj đaci učestvuju u odlučivanju o gradivu, načinu rada i ocenjivanju, prema anketi Fondacije Robert Boš u Nemačkoj, upravo je ono što im najviše nedostaje. Mladi žele da imaju aktivniju ulogu i glas u pitanjima koja ih se direktno tiču.

21.03.2026. 19:24

Đaci žele glas u učionici: Kako bi učešće učenika u nastavi promenilo školu i smanjilo stres
Foto: Envato

Šta znači za učenike, a šta za školu kada se saslušaju i potrebe đaka?

Većina učenika želi da se i njihov glas čuje - to pokazuje anketa Fondacije Robert Boš u Nemačkoj. Više od 60 odsto đaka je pokazalo želju za većim učešćem u odlučivanju koje se odnosi pre svega na nastavu, izbor sadržaja, metode rada i načine ocenjivanja. 

"Znam da su pojedine učiteljice, čak i na tako malom uzrastu, deci davale da sami ocenjaju svoje kontrolne zadatke, ili domaći, ili bilo šta što su radili, ili su razmenjivali jedni sa drugima ocenjivali. I uvek su mi davali informaciju, a ja sam se u to i uverila, da su deca čak imaju oštriji, možda, kriterijum nego mi odrasli. Odrasli obično kažu: pa deca to ne razumeju, pa ne znaju, pa biće previše tolerantna. Verujem da to nije tačno i da ima mnogo prostora da deca učestvuju", rekla je za Newsmax Balkans školski psiholog Biljana Lajović.

Podsticanje kritičkog mišljenja

Naša sagovornica ističe da bi veća participacija podstakla kritičko mišljenje kod đaka i da bi doprinela osećaju pripadnosti.

Ispitivanje mišljenja đaka u formi ankete, smatra se dobrim načinom za traženje njihovog stava.    

Foto: Milena ĐorđevićBiljana Lajović

"Anketa jeste nešto što bi pokazalo dobru volju našu da ih čujemo, ali mogu ona da dobiju tu poruku i svakodnevno u razgovoru, samo je malo do nas odraslih da promenimo način na koji vidimo decu, da ih vidimo kao kompetentna bića, bića koja imaju svoje mišljenje", rekla je pedagog Ana Etinski za Newsmax Balkans.

Učešće učenika u odlučivanju je generalno nisko, a kada bi se njihov glas čuo, većina ocenjuje da bi bili zadovoljniji i pod manjim stresom.

"Kako da ne budete zadovoljni, kad niste samo došli, seli, slušali, odgovarali. Onda imate vrlo jednostavnu ulogu, koja ne obogaćuje, već osiromašuje ličnost. Ako im damo pravo i mogućnost i da kažu i da razmisle i da predlože i da analiziraju i da aktivno učestvuju, mi njima dajemo na značaju, oni se bolje osećaju", ističe Lajović.

Benefiti po školu

Sagovornice poručuju da nije nužno da se sugestije uvek usvoje, ali da bi bilo korisno uzeti ih u razmatranje, te da bi to bilo dobro za sve.

"Mislim da bi to bilo sjajno i za školu, zato što bi škola dobila bolje saradnike u deci. Deca bi imala manja otpora prema stvarima u kojima su učestvovala, u odlukama i pravilima raznim koja se donose, a u koja su ona bila uključena", navela je Etinski.

Printscreen: Newsmax BalkansAna Etinski

Upitani da li se mišljenje učenika uzima u obzir pri odlučivanju u školi, 45 odsto nemačkih osnovaca i srednjoškolaca odgovara da imaju veoma mali uticaj. Nešto više od jedne trećine ocenjuje da nisu imali priliku da iznesu svoje mišljenje.

Percepcija nastavnika je drugačija, čak 68 procenata nemačkih predavača smatra da se mišljenje učenika uzima u obzir pri odlučivanju. Međutim oko 80 odsto dece ipak smatra da bi učešće u odlukama donelo boljitak. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)