(VIDEO) Profesori Beogradskog univerziteta: Odluku o stranim fakultetima u Srbiji ne treba donositi bez javne rasprave
Visoko obrazovanje u Srbiji ne može biti unapređeno dolaskom stranih fakulteta koji neće biti akreditovani u našoj zemlji, ocenili su u jutarnjem programu "Otvori oči" dekan Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Goran Roglić i profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Aleksandar Baucal.
Poslanici Skupštine Srbije u ponedeljak su na Odboru za obrazovanje usvojili izmene Zakona o visokom obrazovanju, koji između ostalog predviđa otvaranje stranih fakulteta u Srbiji. I pored apela opozicije, rektora, SANU, stručne javnosti da se sednica odloži, Odbor je većinom glasova odlučio da akt bude upućen Skupštini na usvajanje.
"Navodno je reč o manjoj izmeni zakona"
Dekan Hemijskog fakulteta Goran Roglić smatra da je najproblematičnija stvar u ovoj priči stav resornog ministarstva da je reč o manjoj izmeni zakona i da stoga ne treba da prolazi kroz javnu raspravu.
"Izmene predviđaju da inostrani fakulteti koji su akreditovani u svojim zemljama i imaju akreditovane studijske programe, mogu biti i u Srbiji, a ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović smatra da će donošenje ovog zakona biti mogućnost da visoko obrazovanje na najvišem nivou bude dostupno većem broju naših ljudi. U Zakonu o visokom obrazovanju u članu 12 predviđeno je da Nacionalni savet visokog obrazovanja daje mišljenje o zakonskoj regulativi u oblasti visokog obrazovanja. U ovom slučaju nisu dali mišljenje. To da strani fakulteti ne prolaze akreditaciju mislim da je veoma loše, jer to što su akreditovani u svojoj zemlji ne znači da zadovoljavaju aspekte koji važe kod nas", rekao je Roglić.
U nastavku razgovora Roglić je karikirao sutuaciju i kao primer naveo "italijanski fakultet" koji bi mogao da iznajmi prostor od deset kvadrata i upiše 1.000 studenata.
"Da li neki fakultet ima kapacitete, kadar, biblioteku i sve ono što se traži, neprihvatljivo je da važi samo za domaće ali ne i za strane univerzitete. Naša država stranim fakultetima daje dozvolu za rad i tu se pravi razlika koju je Ministarstvo prosvete postavilo", pojasnio je Roglić.
Baucal: Kako to bez akreditacije?
Profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Aleksandar Baucal istakao je da naša deca treba da se školuju, ali se pita zašto smo uspostavljali takav sistem ako dopuštamo da neki fakulteti prolaze bez akreditacije.
"Ako je naš sistem akreditacije toliko strog da dobri fakulteti iz inostranstva ne mogu da ga prođu, zašto mi onda dobijamo loše strane fakultete. Ako naši kriterijumi za akreditaciju nisu dobri, onda je pitanje zašto mi imamo te standarde. Ovo je na puno načina pogrešno", smatra Baucal.
Skupštinski odbor za obrazovanje predložiće parlamentu da usvoji dopunu Zakona o visokom obrazovanju, a resorna ministarka objašnjava da ta dopuna predviđa mogućnost da inostrani fakulteti koji su akreditovani u svojim zemljama i imaju akreditovane studijske programe mogu biti i u Srbiji.
U Skupštinu Srbije je stigao predlog izmena Zakona o visokom obrazovanju koji predviđa mogućnost dolaska stranih univerziteta. Nekadašnji ministar prosvete Srđan Verbić je izrazio sumnju u dobre namere predlagača imajući u vidu da je reč o hitnom postupku i bez javne rasprave.
Baucal je naglasio da je standardizacija važna ne samo kada je obrazovanje u pitanju, nego i kod, na primer, kupovine bilo kog proizvoda.
"Da je reč o bilo kom proizvodu, važno je da znamo da li je taj proizvod dobio standardizaciju ili nije. Kome će sutra da se žale studenti u slučaju da jednog dana sve to propadne. Ne treba ići zbrda-zdola, bez poštovanja procedura, a ako su ti strani fakulteti toliko dobri zašto onda ne prođu akreditaciju. Nisam protiv dolaska kvalitetnih stranih fakulteta, oni nam trebaju, ali kako znamo da će takvi da dođu", upitao je Baucal.
Zaključak sagovornika Newsmax Balkans je da tako važna odluka ne bi trebalo da bude doneta bez široke javne rasprave.
Vijeće ministara BiH oborilo Plan rasta, da li BiH prijeti potpuno izbacivanje iz ovog financijskog programa. Odgovore nudi Safet Kešo, zastupnik u Parlamentu BiH.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Policija u Novom Sadu uhapsila je M. A. (31) iz okoline Bačke Palanke, zbog sumnje da je na neprijavljenom skupu ispred Filozofskog fakulteta agresivno gurao druge osobe na policiju.
Izborni panel za žalbe i predstavke u Prištini odbio je kao neosnovanu žalbu Pokreta Samoopredeljenje protiv Srpske liste zbog transparenta "Svi za brata Milana" na predizbornom skupu te stranke u severnom delu Kosovske Mitrovice.
Pripadnici MUP u Beogradu, Policijske stanice Barajevo, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Mladenovcu, uhapsili su A. B. (18), I. K. (31), Ž. R. (19) i M. D. (18) zbog sumnje da su počinili sedam krivičnih dela teška krađa.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da su na zidu dvorišta Crkve Svete Petke u Kosovskoj Vitini osvanuli pogrdni grafiti koji su uznemirili preostale Srbe u toj enklavi.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. P. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je 15. septembra u Velikom Polju u Obrenovcu, na podmukao način lišio života I. J. i jer je požarom izazvao opasnost za imovinu većeg obima, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Detaljnom kontrolom putnika na aerodromu "Nikola Tesla", službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina privremeno su zadržali kofere u kojima su otkrili vrednu, luksuznu robu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Komentari (0)