Pravoslavni hrišćani slave Vaskrs: Dan vere, nade i novog početka

Pravoslavni hrišćani slave Vaskrs: Dan vere, nade i novog početka
Foto: Envato

Pravoslavni vernici proslavljaju najznačajniji hrišćanski praznik, vaskrsenje Isusa Hrista, koje simbolizuje pobedu života nad smrću.

12.04.2026. 08:05

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Vaskršnjim slavljem za vernike se završava najstroži Veliki post koji se najviše dana posti na vodi, a običaj je da vaskršnja jaja budu prvi mrsni zalogaji.

U Srbiji je običaj da vaskršnje slavlje počne odmah posle jutarnje službe, a tada se vernici pozdravljaju rečima Hristos Vaskrse - Vaistinu Vaskrse ili Hristos Voskrese - Vaistinu Voskrese.

Isus Hristos je, prema jevanđeljima i verovanju, raspet u petak, u subotu je ležao u grobu, a u nedelju je vaskrsao iz mrtvih i tako pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život.

Takođe, vaskrsenje znači i početak novog duhovnog života i pobedu nad grehom.

Pored vernika Srpske pravoslavne crkve, ovaj praznik proslavljaju po julijanskom kalenadaru i Antiohijska, Jerusalimska, Ruska, Gruzijska, Estonska, Japanska i druge pravoslavne crkve.

Foto: AP Photo/Sergei GritsProslava Vaskrsa među pravoslavcima u Estoniji

Za hrišćane je praznik Vaskrsenja Hristovog, praznik nad praznicima i događaj koji je pre više od dva milenijuma izmenio istoriju čovečanstva.

Sva vera i propoved Hristovih učenika, a kasnije i svakog hrišćanina, potiče iz vaskrsenja kao najvažnijeg Hristovog dela.

Šta kaže predanje?

Prema predanju, u subotu su došli prvosveštenici i fariseji kod Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba, jer su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti njegovo telo i da će tako narod poverovati da je Isus vaskrsao, kao što je i najavljivao.

U nedelju je, prema verovanju, Hristos vaskrsao iz mrtvih, pošto je njegov grob ostao prazan i tako pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život.

Foto: Envato

Hrišćani veruju da je prva osoba koja je srela vaskrslog Isusa Hrista bila Marija Magdalena, kao i da se kasnije ukazao i svojim učenicima.

Vernici SPC Vaskrs obeležavaju tri dana, a crvenim slovom u crkvenom kalendaru, su pored prvog dana, obeleženi i Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.

Crvena boja simbol prolivene krvi

Vaskršnja jaja se, prema običajima, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Foto: AP/Darko Vojinović

Prvo ofarbano jaje se prema narodnim običajima smatra, "čuvarkućom", odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja, i običaj je da se čuva do narednog Vaskrsa.

Prema verovanju, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju poklonila prva jaja, kada je došla u Rim sa porukom o vaskrsenju Isusa Hrista.

Praznik nad praznicima

Vaskrs je vrhunac hrišćanske crkvene godine, praznik nad praznicima, jer se na taj veliki dan, prema predanju, ispunilo očekivanje i želja svih pravednika i proroka od Adama do Svetog Jovana Krstitelja.

Cela nedelja po Vaskrsu naziva se Svetla nedelja, a crkvene pesme koje se tada pevaju pune su radosti i veselja i pevaju se čak i u tužnim prilikama, na pogrebu, ako bi se desio te nedelje.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)