Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
U poslednje dve decenije, Ujedinjeno Kraljevstvo je izvelo jednu od najbržih i najdoslednijih energetskih tranzicija među razvijenim ekonomijama.
Ova država je uspela u pretvaranju energije vetra iz marginalnog izvora u stub svog elektroenergetskog sistema.
Ono što je početkom 2000-ih bila skromna i tehnološki ograničena niša, danas predstavlja ključni segment proizvodnje električne energije, sa udelom koji u pojedinim periodima prelazi i 40 odsto ukupne proizvodnje.
U čemu leži faktor uspeha
Ovaj zaokret nije bio slučajan, niti spontan, već rezultat dugoročnog strateškog planiranja, regulatorne stabilnosti i jasne političke volje da se zemlja udalji od fosilnih goriva, pre svega uglja.
Jedan od osnovnih faktora uspeha leži svakako u prirodnim prednostima koje Ujedinjeno Kraljevstvo poseduje. Kao ostrvska država sa dugom obalom i izloženim položajem prema Atlantskom okeanu i Severnom moru, Britanija ima izuzetno povoljne uslove za razvoj vetroenergije, naročito u takozvanom "offshore" segmentu.
Stručnjaci u Velikoj Britaniji navode da je u poslednjih deset godina došlo do povećanja broja hospitalizacija zbog ujeda pauka, što povezuju sa širenjem vrste poznate kao "lažna udovica".
Lideri Francuske i Velike Britanije, Emanuel Makron i Kir Starmer saopštili su da se neće mešati u plan američkog predsednika Donalda Trampa da blokira Ormuski moreuz.
Podsekretar Vatikanskog odeljenja za kulturu i obrazovanje Antonio Spadaro ocenio je da kritike koje je američki predsednik Donald Tramp uputio papi Lavu XIV ne predstavljaju običan politički sukob, već, kako tvrdi, ukazuju na "širu nelagodu političke moći prema moralnom autoritetu".
Vetar na otvorenom moru je stabilniji i snažniji nego na kopnu, što omogućava veću efikasnost i predvidljivost proizvodnje.
Upravo je razvoj offshore vetroparkova postao ključna komponenta britanske strategije, pri čemu su projekti u Severnom moru među najvećima na svetu, kako po kapacitetu, tako i po tehnološkoj sofisticiranosti.
Pored geografskih faktora, presudnu ulogu odigrala je i javna politika, odnosno zakoni i uredbe koje su različite vlade donosile.
Sofisticirani sistemi balansiranja i upravljanja mrežom
Britanska vlada je još početkom 2010-ih uspostavila sistem aukcija poznat kao "Contracts for Difference (CfD)", koji je investitorima garantovao stabilnu cenu električne energije tokom dužeg vremenskog perioda.
Ovaj model je značajno smanjio investicioni rizik i privukao ogromne količine privatnog kapitala u sektor obnovljivih izvora energije.
Stabilnost regulatornog okvira i jasno definisani ciljevi, poput obaveze dostizanja neto nultih emisija, stvorili su poverenje investitora i omogućili kontinuitet razvoja, bez naglih promena pravila igre koje često karakterišu druge zemlje.
Važan element britanskog uspeha jeste i razvoj infrastrukture i institucionalnih kapaciteta, a koji je važan preduslov za ekspanziju obnovljivih izvora energije.
Nacionalna mreža je modernizovana kako bi mogla da apsorbuje varijabilne izvore energije, a značajna sredstva su uložena u interkonekcije sa evropskim tržištem električne energije.
Istovremeno, razvijeni su i sofisticirani sistemi balansiranja i upravljanja mrežom, koji omogućavaju stabilnost sistema uprkos velikom učešću vetra. Time je razbijen čest argument protiv obnovljivih izvora, a to je da su nepouzdani i da ugrožavaju stabilnost snabdevanja.
Konkurentna i jeftinija
Rezultat ove kombinacije prirodnih prednosti, pametne politike i tehnološkog razvoja jeste dramatičan pad učešća uglja u proizvodnji električne energije.
Dok je početkom 2010-ih ugalj i dalje imao značajnu ulogu u britanskom energetskom miksu, danas je praktično eliminisan. Poslednje termoelektrane na ugalj su zatvorene ili su u procesu gašenja, čime je Ujedinjeno Kraljevstvo postalo jedna od prvih velikih ekonomija koja je uspela da gotovo potpuno izbaci ovaj energent iz upotrebe.
Ovaj proces nije bio rezultat jedino ekoloških ambicija, već i ekonomske logike, jer je kroz vreme proizvodnja pomoću vetra postala konkurentna, pa čak i jeftinija od proizvodnje iz fosilnih goriva.
Dodatni faktor koji je ubrzao tranziciju jeste i pad cena tehnologije na globalnim tržištima.
Tokom poslednje decenije, troškovi izgradnje vetroparkova, posebno offshore projekata, značajno su opali, zahvaljujući tehnološkom napretku, ekonomiji obima u proizvodnji vetroturbina i razvoju globalnih lanaca snabdevanja.
Veće turbine, bolji materijali i efikasniji procesi instalacije doveli su do toga da vetroenergija postane jedan od najjeftinijih izvora nove proizvodnje električne energije.
Britanija je, kao rani usvojilac ove tehnologije ("early adopter" fenomen), uspela da kapitalizuje ovaj trend i dodatno ubrza širenje kapaciteta u svojoj zemlji.
Pitanje dugoročne industrijske strategije
Ipak, uprkos impresivnim rezultatima u relativno kratkom roku, britanski model nije bez slabosti. Jedna od najčešćih kritika odnosi se na činjenicu da Ujedinjeno Kraljevstvo nema snažnu domaću industriju proizvodnje vetroturbina.
Dok su zemlje poput Danske i Nemačke razvile globalno konkurentne kompanije u ovom sektoru, britansko tržište u velikoj meri zavisi od stranih proizvođača.
Među najvažnijim dobavljačima nalaze se evropski i azijski giganti, dok Kina sve više dominira globalnim tržištem proizvodnje turbina, kako po obimu, tako i po ceni.
Ovo otvara pitanje dugoročne industrijske strategije i potencijalne zavisnosti od spoljnog snabdevanja u ključnom sektoru energetske tranzicije, a kroz vreme i ključnom sektoru kada se radi o samoj proizvodnji električne energije.
Ova zavisnost naravno ima i šire geopolitičke implikacije.
Bilans britanske tranzicije ka vetroenergiji ostaje pozitivan
Kako vetroenergija postaje centralni stub energetskih sistema, kontrola nad tehnologijom i lancima snabdevanja dobija na značaju i u političkoj sferi.
U tom kontekstu, dominacija kineskih proizvođača predstavlja izazov za evropske zemlje, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje moraju da balansiraju između ekonomskih koristi i strateških rizika.
Pitanje razvoja domaće industrije ili bar diversifikacije dobavljača postaje sve relevantnije, posebno u kontekstu sve izraženijih globalnih tenzija i fragmentacije tržišta zbog manjka političkog poverenja, sve češćih carinskih barijera i težih tehnoloških transfera.
Foto: Pixabay
Uprkos ovim izazovima, ukupni bilans britanske tranzicije ka vetroenergiji ostaje izuzetno pozitivan. Zemlja je uspela da smanji svoju zavisnost od uvoza fosilnih goriva, poveća otpornost energetskog sistema i značajno redukuje emisije ugljen-dioksida.
Ova transformacija nije jedino ekološki, već i ekonomski i strateški uspeh, koji pokazuje kako kombinacija jasne vizije, stabilne politike i tehnoloških inovacija mogu da dovedu do dubokih strukturnih promena u roku koji je razuman i predvidiv.
Ukupno gledano, britanska energetska revolucija zasnovana na vetru predstavlja primer kako jedna razvijena i globalno velika ekonomija može relativno brzo da pređe sa sistema zasnovanog na fosilnim gorivima na održiviji model.
Na ovaj način je Ujedinjeno Kraljevstvo ne samo smanjilo emisije i unapredilo životnu sredinu, već i povećalo svoju energetsku suverenost i otpornost na globalne šokove.
U svetu u kojem energija postaje sve važnije geopolitičko pitanje, ovakav model može da posluži kao inspiracija, ali i kao podsetnik da tranzicija nije samo tehnički, već i duboko politički i strateški proces koji menja čitave ekonomije i način na koje funkcionišu energetski sistemi na kojima se baziraju.
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Kako je došlo do pucnjave na večeri sa koje je Tramp evakuisan? Мože li i kako, ovaj incident uticati na geopolitička dešavanja u svetu? Kako održati politiku neutralnosti u vremenu velikh kriza? Svetski lideri odmah osudili napad na Trampa. Hoće li podele sada biti vidljivije nego ikad? Gosti jutra Vladmir Dobrosavljević i Marko Miškeljin. Od početka sukoba na Bliskom istoku u Velikoj Britaniji cena lekova skočila za 30 odsto. Mogu li i građani Srbije očekivati sličan scenario?
Odrastanje u socijalizmu imalo je svoje prednosti i mane. Za decu koja su rođena neposredno pred Drugi svetski rat igračke su bile nešto o čemu su mogla samo da sanjaju. Obnova razrušene zemlje i razvoj industrije zaboravio je na najmlađe sve dok se zemlja nije izvukla iz krize i tada počinje novo poglavlje u industriji igračaka. Jugoslavija je podigla prve fabrike igračaka koje su postale zaštitni brend zemlje i veliki izvoznici. Bile su to fabrike « Mehanotehnika », « Biserka » i « Jugoplastika ». Jugoslovenska deca su odrastala kao sva deca sveta. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje svet igračaka kroz razgovore sa istoričarima i sakupljačima starih igračaka.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Otac devojčice ubijene u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Anđelko Aćimović, rekao je da ga i dalje prati misao o tome da li je postojala šansa da njegova ćerka preživi, kao i da je važno da se deca stradala 3. maja 2023. godine ne zaborave i da se o njima govori s poštovanjem.
Ekipa hitne pomoći je u Urgentni centar prevezla muškarca starog 43 godine koji je zadobio povrede u incidentu koji se oko 18 sati dogodio u beogradskom naselju Umka, saznaje Tanjug.
Saobraćaj na auto-putevima u Srbiji pojačan je ovog popodneva, naročito u smeru ka Beogradu, zbog povratka građana sa mini-odmora povodom prvomajskih praznika, a iz Puteva Srbije očekuju da će do kraja dana kroz naplatnu stanicu "Beograd" proći više od 62.000 vozila u oba smera.
Psiholog i veštak Radoslav Svičević rekao je za Newsmax Balkans da masovno ubistvo 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" predstavlja dubok potres za društvo, ističući da na formiranje ponašanja kod mladih utiču savremeno informatičko okruženje, porodično vaspitanje, ali i širi društveni faktori.
Saobraćajna policija je oko 16 časova na teritoriji opštine Bujanovac zaustavila državljanina Grčke (35) koji se vozilom "audi", švajcarskih registarskih oznaka, kretao brzinom od 236 kilometara na čas, na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 130.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su kineskog državljanina Y. B. (59) zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanja mita.
Direktor Centra za zlostavljanu i nestalu decu Igor Jurić je izjavio da se sistem "Pronađi me" u slučaju deteta iz Novog Sada nije aktiviran zbog razloga lične prirode, kao i da je osnovni kriterijum za svako pokretanje sistema to da policija sumnja da se nestalo dete nalazi u životnoj opasnost.
U saobraćajnog nesreći na Novom Beogradu rano jutros povređene su dve osobe kada je vozač automobila prošao kroz crveno svetlo i direktno udario u prednji deo autobusa GSP "Beograd", saopštio je Sindikat Centar GSP Beograd.
Komentari (0)