Mračni podzemni svet ispod Beograda: Nacistički bunker na Banovom brdu na 20 metara dubine

Mračni podzemni svet ispod Beograda: Nacistički bunker na Banovom brdu na 20 metara dubine
Printscreen: Newsmax Balkans

Na oko 20 metara dubine, skriven od pogleda prolaznika na Banovom brdu, nalazi se bunker iz Drugog svetskog rata u kojem su boravili nemački vojnici - mesto koje i danas nosi težinu prošlosti.

21.04.2026. 11:12

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Tokom nemačke okupacije Beograda od 1941. do 1944. godine, izgrađen je veći broj bunkera i podzemnih skloništa za potrebe vojske i komande.

Ovi objekti služili su kao zaštita od bombardovanja, ali i kao mesta za smeštaj i organizaciju nemačkih jedinica. Bunkeri su najčešće građeni od armiranog betona, ukopani u zemlju i projektovani da izdrže snažne udare, uz osnovne uslove za boravak - ventilaciju, komunikaciju i skladišni prostor.

Jedan od takvih objekata nalazi se i na Banovom brdu.

Život u mraku bez dana i noći

Nacistički bunker iz Drugog svetskog rata danas je nevidljiv prolaznicima, ali i dalje čuva jednu od najmračnijih priča prestonice.

Danima bez trunke dnevne svetlosti, zatvoreni među uskim prolazima, bez fenjera i sveća, u mračnim prostorijama koje više podsećaju na stanište insekata nego na mesto za život - ovde su boravili vojnici.

Daleko od očiju javnosti, skriven među žbunjem, izgrađen je prostor za krvav sukob i tihu, proračunatu borbu protiv onih koji na ovoj teritoriji nisu bili dobrodošli.

Printscreen: Newsmax Balkans

Ipak, preciznost izgradnje ne može se osporiti - bunker od oko 200 kvadratnih metara bio je dovoljan da smesti i obezbedi boravak za dvanaest vojnika, koji su u potpunom mraku mogli da provedu i do mesec dana.

"Ovo su kukice, to je jedan sastavni deo kreveta, on se vezivao, lanci se povuku, ispravi se ovo pod 90 stepeni, na taj kuk se nakači lanac. Ovde je krevet i lanac za koji se veže", objašnjava arheolog, Rade Milić.

Ovo nije bilo samo sklonište - već tačka sa koje se posmatralo, čekalo i delovalo. I danas, skoro vek kasnije, vazduh ovde kao da nosi težinu prošlosti - tihu, ali uznemirujuću.

"Ovde bi se stavio topo, pa bi se onda kačio na kuku i odavde, kada ne bi bilo zgrada na Banovom brdu, tada bi se reka Sava videla kao na dlanu", navodi naš sagovornik.

Mitraljesko gnezdo - ključna tačka odbrane

Strateška uloga bunkera najjasnije se vidi u mitraljeskom gnezdu - skučenom prostoru iz kog je spolja mogla da se vidi samo cev oružja, spremna za trenutak u kome bi sve stalo - osim jednog poteza.

"Sad se nalazimo u mitraljeskom gnezdu. To je onaj betonski deo koji se vidi sa spoljne strane i svako ko prolazi od stadiona Čukaričkog videće jedan betonski bunker. Odavde su delovali mitraljesci", ističe arheolog.

Nekada mesto straha, danas skriveno i zaboravljeno mesto tišine. Ali ova tišina nije prazna - ona čuva sećanje. Duboko ispod Beograda, istorija ovde i dalje ima svoj glas.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)