Evropa testira četvorodnevnu radnu nedelju: Da li nam je primamljiviji belgijski ili francuski model?

Evropa testira četvorodnevnu radnu nedelju: Da li nam je primamljiviji belgijski ili francuski model?
Printscreen: Newsmax Balkans

Najveći svetski pilot-projekat četvorodnevne radne nedelje sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i doneo je zanimljive rezultate - čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomesečnog testa.

Izvor: RTS

02.05.2026. 09:48

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Nemačkoj.

Da li bi taj model mogao da zaživi u Srbiji? Koje profesije bi mogle da "trpe" ovu promenu?

Da li bi dodatno produbio jaz između kancelarijskog posla i rada na terenu?

Belgijski model: Više fleksibilnosti, ne i manje sati

Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne nedelje.

Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu nedelju, ali to znači da isti broj sati - 38 nedeljno, treba da rasporede u četiri dana. Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je pre svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.

Holandski pristup: Manje sati, isti učinak

U susednoj Holandiji drugačija je situacija - tamo se radi 32 sata nedeljno.

Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.

Foto: Envato

Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kad rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.

Francuski okvir: Trideset pet sati kao standard

U Francuskoj je odavno radna nedelja ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana, a da li to znači manju ili istu platu, zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.

Pilot-projekat u Britaniji: Rezultati iznad očekivanja

Najveći svetski pilot-projekat četvorodnevne radne nedelje sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i doneo je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomesečnog testa.

Smanjen osećaj sagorevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osetilo poboljšanje fizičkog zdravlja.

I ne samo to, prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Island: Kraće radno vreme za istu platu

Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje.

Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da deluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.

Nemačka iskustva: Rezultati dobri, skepticizam i dalje prisutan

Kada je pre dve i po godine sedamdesetak firmi u Nemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom nedeljom, mnogi su sumnjičavo vrteli glavom. Štaviše, nemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.

Foto: Envato

Međutim, dve i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.

Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primetile da imaju znatno manje bolovanja.

Uprkos tome, nemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova nemačkih korporacija izrazito je protiv četvorodnevne radne nedelje, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Nemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada boluje od manjka kvalifikovane radne snage.

S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje veštačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna nedelja mnogo šire primeni u celoj nemačkoj ekonomiji.

Srbija i EU: Ko koliko radi?

U Srbiji se radi 41,3 sata nedeljno, u EU 36 sati.

Foto: Evanto

Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosečno 32,1 sat nedeljno, Nemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedeljno.

Poređenja radi, prosek Evropske unije je 36 sati.

Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedeljno.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)