Vučić zatražio od Rio Tinta garancije o očuvanju životne sredine i da dostave tri studije
Pedsednik Srbije Aleksandar Vučić osam sati je razgovarao sa građanima u Ljuboviji, a projekat Jadar je bio glavna tema rasprave u kojoj su učestvovali i predstavnici kompanije Rio Tinto.
Vučić je izjavio da kompanija Rio Tinto u roku od 22 meseca mora da dostavi državi tri studije. Sastanak je počeo u 15 časova, a a građane je najviše interesovao kakav uticaj projekat Jadar za eksploataciju litijuma može da ima na životnu sredinu.
"U naredna 22 meseca najmanje, oni moraju da nam dostave tri studije. Tri različita dokumenta. Jedan, najkraći rok je devet meseci, a za treći papir najduži rok je 22 meseca i to za najmanje 22 meseca. Dakle oni ne mogu pre toga čak ni formalno da završe svoje obaveze prema državi Srbiji", rekao je Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će videti da li će moći da ide na samit BRIKS na poziv predsednika Rusije Vladimira Putina zbog unapred zakazanih poseta i dodao da će odluka o tome biti doneta u periodu od 10. do 15. oktobra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će do kraja oktobra biti završen projekat za izgradnju tunela Kadinjača, kao i da će od novembra početi radovi.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će 15. decembra biti otvorena brza saobraćajnica Šabac-Loznica u dužini od 54,5 kilometara. On je obilazeći radove na tom putu, u okviru posete Podrinju, između ostalog govorio i o Rio Tintu, o služenju vojnog roka, o "milijardu evra za regionalne puteve"...
Naveo je da to znači da Rio Tinto mora u narednom periodu mnogo stvari da uradi da bi sve ispunio.
"Gospodine Jakobe, gospođo Marijanti, gospodine Jovane. Ja sam vas molio i želim samo građanima Srbije da kažem, pošto smo mi radili danima i nedeljama na ovome. Pošto su neke papire i određene ispravke doneli juče. Zato sam ja pre dva dana rekao da veoma brinem, gospodine Jakobe, zbog toga, zbog činjenice da nisam siguran koliko ste spremni novca da potrošite da obezbedite zaštitu životne sredine na nivou na koji mi to hoćemo kao država. Meni se čini da je to ključno pitanje", poručio je Vučić predstavnicima Rio Tinta, direktoru Rio Tinta Jakobu Stausholmu i glavnom zastupniku Rio Tinto u Srbiji Marijanti Babić tokom razgovora u Ljuuboviji.
Vučić je rekao da je država dobila odgovore koje je tražila od Rio Tinta tek u petak.
"Sve one odgovore koje smo tražili do juče, bukvalno smo ih dobili juče. Dobili smo ih juče kada ste znali da će to da bude glavna tema i kada ste čuli šta je to što sam rekao pre tri dana. Do tada nam te odgovore niste isporučivali", rekao je Vučić.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Odgovarajući predstavniku opozicije Slaviši Miletiću iz tog kraja, Vučić je naveo da je sam rekao da ne zna sve o rudniku litijuma, ali da uprkos tome tvrdi da su argumenti na strani onih koji su protiv rudnika.
Miletić se javio za reč i rekao da je nosilac liste koja je pobedila SNS u dve izborne jedinice u epicentru potencijalnog rudnika i da to govori šta narod misli o rudniku litijuma.
Takođe, Miletić je postavio pitanje zašto takav razgovor nije organizovan u Loznici, jer ga je tamo čekao, kao i predstavnike Rio Tinta i Vlade Srbije.
"Zaista sam se borio protiv vlasti, ali nikada temu rudnika nisam sveo na temu borbe protiv Aleksandra Vučića i SNS-a", rekao je Miletić koji tvrdi da je problem u netransparentnosti medija povodom rudnika, naročito lokalnih.
"Lokalani mediju su podređeni promoterima Rio Tinta, čak su na lokalnim portalima zabranjeni komentari protiv rudnika, a kad nešto napišu za Vas, može svako da vam se obrati, bilo kakvim uvredljivim rečima, a protiv rudnika nikada. Mislim da to dovodi celu ovu priču u pitanje", rekao je Miletić.
Srpska napredna stranka ubedljivo je najpopularnija sa 47 odsto podrške, tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, pozivajući se na istraživanje javnog mnjenja.
Rudnik litijuma je prilika za Srbiju da produbi veze sa Evropskom unijom i pozicionira se kao lider u industriji koja će biti veoma važna u budućnosti, ali o tome da li će rudnika i biti, treba da odluči narod u Srbiji, rekao je Džefri Pajat, pomoćnik državnog sekretara SAD za energetske resurse.
Na zahtev šest opozicionih poslaničkih grupa sazvana je hitna sednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Narodne skupštine, koja će biti održana u petak, 6. septembra, saopštio je Zeleno-levi front.
Vučić je ocenio da Miletić nije rekao sasvim ono što je istina, ni oko rezultata izbora, ni oko mnogih drugih stvari.
"Ono što je istina i tačno jeste da je u Loznici dozvoljeno reći šta hoćete o Aleksandru Vučiću i hvala vam na tome što ste to priznali. A nije dozvoljeno u lokalnim medijima govoriti o Rio Tinto, što je takođe zastrašujuće. Ali je još manje dozvoljeno bilo kome da vama kaže bilo šta, (Zlatku) Kokanoviću ili bilo kome, jer tad skačete, postavljate balvane ljudima pred kuće, pretite im na sve moguće načine i ne dozvoljavate im da izraze drugačije mišljenje", rekao je predsednik.
Predsednik je rekao je da će pokušati da se podigne rudna renta, ali da to neće biti nimalo lako.
"Kada sam hteo da povećam rudnu rentu, nema ko iz Rusije mi na glavu nije skočio. Ticalo se naših izvora gasa i nafte. Uzgred da znate da je pet odsto rudna renta i u Japanu i u Kini, i u Indoneziji i u svim važnijim velikim zemljama", rekao je on.
Predsednik je zatražio od predstavnika Rio Tinta čvrste garancije da će životna sredina biti očuvana i posle otvaranja rudnika litijuma, a glavna pitanja bila su vezana za kvalitet voda, deponiju koja će nastati radom rudnika i sumpornju kiselinu i naveo da Rio Tinto ima izuzetno lošu reputaciju.
Izvršni direktor Rio Tinta Jakov Stausholm obećao je da će ta kompanija uložiti 100 miliona evra u isušivanje deponije, i da će Jadar biti prvi rudnik litijuma u svetu koji nema tečnu deponiju, a time će se, kako je rekao, smanjiti i njena veličina.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Tokom razgovora u Ljuboviji sa građanama Vučić je podsetio da je Rio Tinto imao velikih problema 1960-tih u Engleskoj, 1970-tih u SAD, da je u Kanadi u njihovom rudniku bila sedam puta jača radijacija od dozvoljene, u Panami gde su sa rudnikom bakra nepotrebno razmeštali hiljade ljudi i gde im je zemlja uništena.
“U Juti ste imali problema 1989, 1992. u Australiji, rudnik nikla i bakra Mičigen, ne zna se koji je gori primer. Madagaskar koji je i dan danas veliki problem, zatim Kalifornija”, naveo je Vučić.
Dodao je da su sagledali i napravili analizu sednice akcionara u Brizbejnu ove godine.
“Ključno pitanje koje se tiče Jadra je pitanje voda. Te vas molim da nam na ozbiljniji način odgovorite kako ćemo da rešimo sigurnost i garantujete li vi, pre nego što uopšte dođete sa papirima kojima ćete to da garantujete, da ima smisla da uopšte razgovaramo i da vas čekamo, možete li vi da garantujete sigurnost, čistoću naših voda, da neće biti bilo kakvog prelivanja iz podzemnih voda u Jadar, iz Jadra u Drinu, iz Drine u Savu i Dunav”, upitao je Vučić predstavnike Rio Tinta.
Dodao je da je drugo pitanje deponije, a treće pitanje sumporne kiseline i sigurnosti.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Izvršni direktor Rio Tinta Jakov Stausholm pozdravo je Vučićevu, kako je rekao, izuzetnu zainteresovanost i posvećenost pitanju iskopavanja litijuma.
“Rio Tinto je kompanija stara 150 godina i mi imamo izuzetna dostignuća, ali takođe imamo i teška poglavlja u našoj istoriji, kao što ste vi s pravom izdali. Ono što je I te kako jasno jeste da danas rudarenje može da se radi na bezbedan način, u skladu sa najvišim standardima životne sredine i to jeste naša odgovornost”, rekao je Stausholm.
Istakao je da je, kada je preuzeo mesto izvršnog direktora pre tri i po godine, predstavio četiri cilja pred kompanijom i jedan je da moraju imati najviše standarde kada je reč o životnoj sredini, o zajednici, o društvu i prema vladama za sve što rade.
“Tako da ne mogu da pravim nikakve kompromise po tom pitanju. I zaista čvrsto verujem i gledam sve vas građane ovde u oči da mi razvijamo izuzetan projekat ovde”, rekao je Stausholm.
Što se tiče deponije, on je naglasio da gotovo svi rudarski kompleksi u svetu imaju otpad u tečnom stanju, koji ide zapravo u neka jalovišta koja nisu baš najbolja rešenja za životnu sredinu.
“Mi smo odlučili da potrošimo više od 100 miliona evra dodatnih kako bismo izvukli vodu i osušili tu deponiju, što je daleko bolje rešenje, kada je reč o životnoj sredini. To je prvi litijum rudnik u svetu koji neće imati ovo mokro jalovište. Drugo, mi deponiju svodimo na minimum, kao što ovde možete da vidite uzorke, tako što ćemo ih sušiti. Negde oko polovine će moći da ide podzemno i da se tu ponovo popunjava, a od preostalog dela nešto od ovog otpada može da se koristi za izgradnju puteva”, rekao je direktor Rio Tinta.
Dodao je da će deponija u Jadru imati daleko niži pritisak na životnu sredinu od deponije nego u bilo kom drugom rudniku litijuma na planeti.
Inženjer Jovan Milićević iz Rio Tinta objasnio je da u slučaju Jadra postoje dva horizonta podzemnih voda.
“Prve podzemne vode o kojima mi kao obični građani razmišljamo su one koje imamo u svojim bunarima, kada se iskopa bunar do dubine od 10, 20 ili 25 metara. I to su uslovno čiste vode, mada su kod nas, nažalost, jako puno zagađene, zato što nemamo uređene sisteme kanalizacije. A druge vode koje postoje u dolini Jadra su te tzv. rudničke vode, i te vode se, u tom slučaju, nalaze u samom ležištu i okružuju samo ležište”, naveo je Milićević.
On ističe da voda ne može da uđe u samo okno i da izađe gore.
"Rudničke vode morate da evakuišete iz rupe. Svaka kap te vode je resurs koji se prečišćava maltene do nivoa destilatorne vode”, rekao je inženjer.
Dodao je da projekat podrazumeva korišćenje rudarske zapune, kako ne bi bilo slobodne površine koja bi mogla da izazove sleganje.
Govoreći o foliji, Milićević je rekao da hidroizolacija deponije podrazumeva i dodatna dva sloja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao I da će narednih meseci otići u Nemačku, u Saksoniju, da vidi kako tamo rade sa litijumom.
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Koliko duboko je ukorenjena tradicija zadužbinarstva kod Srba? Ko je u našoj novijoj istoriji jedan od najpoznatijih srpskih mecena? Odgovore tražimo od upravnika Kolarčeve zadužbine Aleksandra Pekovića.
Udruženje novinara Srbije, Strukovni sindikat RTS i Sindikat novinara Srbije (SINOS) ponovili su, povodom 26 godina od ubistva 16 radnika u NATO bombardovanju RTS, da je ta vojna organizacija počinila ratni zločin i uvela praksu napada na medije međunarodnim sukobima, ali da niko nije odgovarao.
Ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije Bela Balint izjavio je da u ovom trenutku razgovor sa univerzitetima i problem blokada ne pripada njegovom, već Ministarstvu prosvete i da su za takve promene potrebni i novi propisi.
Crkva Svetog Ilije u Mirijevu opljačkana je prethodne noći, drugi put u sedam dana, a nepoznati provalnik odneo je sav novac od priloga koje su vernici ostavljali tokom vaskršnjih praznika, rekao je starešina hrama Radomir Marinković.
Prvog radnog dana nakon uskršnjih praznika na glavnim putnim pravcima i graničnim prelazima prisutan je manji broj vozila, a saobraćaj se odvija bez zastoja, ali je intenzitet saobraćaja unutar gradova pojačan, saopštio je Auto-moto savez Srbije.
Prosvetni radnici, studenti i građani okupili su se ispred Ministarstva prosvete u znak protesta zbog izbora novog ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića, a saobraćaj u Nemanjinoj zaustavljen je u pravcu ka Slaviji.
Studenti i građani osmi dan blokiraj zgrade Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku. Javni servis saopštio je da "novinari, snimatelji, urednici i realizatori uz velike napore realizuju i emituju informativne, kulturne i druge televizijske programe".
U Srbiji će biti promenljivo i nestabilno uz smenu sunčanih perioda i oblačnosti, koja će uslovljavati kišu i pljuskove sa grmljavinom, češće posle podne i uveče.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Komentari (0)