(FOTO/VIDEO) Vladimir Vuletić u Sintezi: Protesti studenata su legitimni, kakvi god da su, Vučić je pružio ruku
Protesti studenata su legitimni, kakvi god da su, ali studentska populacija nije učinila ili nije mogla da uradi nešto što će napraviti neku vrstu sinteze, nego se ipak politički opredelila, istakao je sociolog i gost emisije Sinteza profesor Vladimir Vuletić.
Govoreći o aktuelnim studentskim blokadama širom Srbije, Vladimir Vuletić je pojasnio da se nadao da će studentski zahtevi biti podignuti na viši nivo.
"Protesti su legitimni, kakvi god da su i ne sumnjam u njihovu autentičnost. Međutim, studentska populacija nije učinila ili nije mogla da uradi nešto što će napraviti neku vrstu sinteze, nego se ipak politički opredelila. To smo videli ispred Predsedništva Srbije", rekao je naš sagovornik.
Studenti raznih fakulteta, građani i aktivisti okupili su se u Takovskoj ulici ispred Radio-televizije Srbije, kako bi protestovali zbog, kako je rečeno, načina na koji Javni servis izveštava o blokadama visokoškolskikh ustanova. Protest je završen oko 21 sat.
Ekološki ustanak saopštio je da dokumentacija koju je objavila Vlada Srbije, po nalogu predsednika Aleksandra Vučića, čime je prekršen Ustav Srbije, nije kompletna i da nema potvrde o tehničkom prijemu, niti upotrebne dozvole.
Plenumi blokiranih fakulteta Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umetnosti oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali tvrdnje da su zahtevi studenata ispunjeni.
Kako je dodao, kada bi izašlo onoliko ljudi koliko je izašlo 5. oktobra, to bi bila sasvim druga stvar.
Odgovarajući na pitanje da li je reakcija predsednika Srbije Aleksandra Vučića na aktuelna dešavanja kompromis, gost Sinteze je istakao da je Vučić pružio ruku.
Foto: Milena Đorđević
"On je pružio ruku. Logično je da onima koji su na vlasti ne odgovaraju sukobi", saopštio je Vuletić.
"Kada je reč o ukupnoj javnosti, dve stvari su jasne - ono što se dogodilo u Novom Sadu je nedopustivo, a drugo, takve se stvari dešavaju. Postoje te dve teze i njihova sinteza je relativno lako mogla da se prihvati, a to je gde su ti propusti i šta možemo da uradimo da se takve stvari više ne dešavaju", istakao je naš sagovornik.
Foto: Milena Đorđević
Dodao je da, umesto da protesti idu ka sintezi koja je dobra za društvo, ta sinteza izostaje, a onda su opozicija i vlast te teze počele isključivo da relativizuju.
"Postoji permanentna seriju protesta koji su kulminirali posle onoga prošle godine što se dogodilo u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar". Nazvao sam to doktrinom šoka. To u Ribnikaru je bilo neverovatno, a ovo u Novom Sadu nedopustivo i uznemirujuće", rekao je Vuletić.
Gost Sinteze je istakao i to da uznemirenje javnosti mnogi vide kao priliku da se napravi neka vrsta političkih poena.
"Postoji tendencija da se partijski interes nametne kao dominantan, a opšti ostane u drugom planu", izjavio je naš sagovornik.
Reakcija javnosti na tragediju u Novom Sadu
Osvrćući se na nesreću u Novom Sadu, u kojoj je u padu nadstrešnice stradalo 15 ljudi, Vuletić je naveo da je problem to što još ne znamo šta se tačno desilo.
"Ipak, doći ćete do toga da je u pitanju neka vrsta aljkavosti. Neko se nije ponašao u skladu sa pravilima", rekao je.
Foto: Milena Đorđević
Sociolog je dodao i da su ostavke zbog nesreće usledile kasno, kao i da su bile nedosledne.
"Prvog dana posle tragedije u Novom Sadu rečeno je da će biti krivične odgovornosti i onda smo nepotrebno dugo čekali na ostavke. Tada je bilo primereno da dođe do toga", naveo je gost Sinteze.
Mediji pojačavaju tenzije
Sociolog je mišljenja i da je ključni problem zbog kog u društvu u Srbiji ne može da se dođe do konsenzusa u medijima i da je medijska scena kao da ste u ratu.
"Imamo medijski duboko podeljeno društvo. Drago mi je što se na 'kablu' pojavilo nekoliko televizija gde mogu da se čuju različite strane", naveo je Vuletić.
Kako je dodao, da bi postojao politički dijalog moraju da postoje relativno ravnopravni aktere tj. političke stranke.
Tiha većina
Komentarišući stanje u opoziciji, profesor je rekao da tu postoji nesumnjivo tiha većina, ali da nema suštinski za šta da se uhvati.
"Ne prepoznajem veliku ideju koja bi bila alternativa dominantnoj polictici.To što postoji je više vrsta mode, iritacije nečijim ponašanjem, a ne alternativna ideja", izneo je sociolog.
Takođe je dodao da smatra da će tiha većina i da ostane tiha do kraja.
"Nažalost teško je danas biti intelektualac i izneti svoje mišljenje, bićete napadnuti sa obe strane", naveo je on.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Jermenska Ambasada u Srbiji i Udruženje Jermena iz Vrnjačke Banje obeležili su u Zemunskom parku kod Jermenskog Haćkara 110 godina od izvršenja genocida nad Jermenima. Vence su položili predstavnici 11 ambasada.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će Srbiju zahvatiti obimne padavine ovog popodneva, a jak grad pao je kod Lajkovca, bujica oštetila deo auto-puta kod Smedereva-
RTS je blokiran već devet dana, a prethodnom Savetu REM mandat je istekao 4. novembra. Kako će izgledati izbor novog Saveta REM, pitali smo novinara i bivšeg državnog sekretara Ministarstva za informisanje Aleksandra Gajovića i nekadašnjeg člana Saveta REM Slobodana Cvejića.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je, povodom otkazivanja juče dogovorenog sastanka sa rektorom Univerziteta u Beogradu Vladanom Đokićem, da komunikacija u akademskoj zajednici ne treba da se odvija saopštenjima u medijima, već u duhu kolegijalnosti i uzajamnog razumevanja.
Studentkinji Pravnog fakulteta u Beogradu Heleni Strugar zabranjen je ulazak u Srbiju, čime se, kako je ocenila nastavlja njen nezakonit pritisak i progon.
Evropska komisija (EK) će detaljno pratiti procedure i funkcionisanje Regulatornog tela za elektronske medije (REM), rečeno je u EK za portal European Western Balkan.
Policija u Smederevskoj Palanci privela je dežurnom tužiocu u Velikoj Plani D. M. (24) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja i F. A. (20), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje javnog saobraćaja.
Predsednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanja Nevena Đurić zakazala je za ponedeljak, 28. april, sednicu na kojoj kojoj će biti doneta Odluka o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina položio je venac kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku, u neposrednoj blizini zgrade RTS, povodom 26. godina od pogibije 16 radnika te medijske kuće koji su stradali kada je NATO bombardovao zgradu RTS.