(VIDEO) Gost Sinteze o veštačkoj inteligenciji: Kad bude dostigla punu snagu, biće to zbogom za ljudski rod
Kad smo se uhvatili ukoštac sa sopstvenim idejama da bismo razvili novu tehnologiju, ona nepovratno ostaje. Kada se veštačka inteligencija jednom primeni u punoj snazi, biće to zbogom za ljudski rod, rekao je u Sintezi profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu Stanko Crnobrnja.
Govoreći o sve većoj zastupljenosti veštačke inteligencije u svetu, Crnobrnja je naveo da sve nove tehnologije preuzimaju vrh piramide koji sačinjavaju svi postojeći mediji.
"Veštačka inteligencija se penje na taj vrh i integriše sve dosadašnje medije", istakao je profesor.
Dodao je i to da je jedna od njenih velikih prednosti brzina.
Udruženje novinara Srbije (UNS) usvojilo je u subotu na Godišnjoj skupštini novi Kodeks novinara i novinarki Srbije u koji je uvršteno čitavo novo poglavlje – Poštovanje dostojanstva.
Telekom Srbija će tokom sledeće godine otvoriti mesta za 50 inženjera koji će se baviti veštačkom inteligencijom, najavio je generalni direktor Vladimir Lučić.
Najsavremeniji sistem kamera koji koristi veštačku inteligenciju da bi pomogao u otkrivanju vozača koji nisu u stanju da upravljaju vozilom testira se u britanskim gradovima Kornvolu i Devonu ovog decembra. Sistem je opisan kao prvi na svetu koji detektuje vozače koji su pili.
"Njena 'hrana' je svetlosna brzina prikupljanja podataka i prevazići će ljudsku misao", konstatovao je naš sagovornik.
U vezi sa tim gost Sinteze osvrnuo se na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina od pre pet godina - "Ko pobedi u bici za veštačku inteligenciju, taj je pobedio".
Hoće li veštačka inteligencija zameniti čoveka
Crnobrnja je istakao da će doći do prelomnog trenutka za civilizaciju, kada će se ostvariti jedna od dve linije koje su u procesu razvoja.
"Jedna linija je stapanje čoveka sa mašinom, a druga stavljanje čoveka u drugi plan. To je momenat kada se ljudski rod zamenjuje novim, kvalitetnijim modelom na planeti", napomenuo je gost Sinteze.
Odgovarajući na pitanje hoćemo li moći da biramo da li želimo povezanost s mašinom ili da budemo obično biće, Crnobrnja je pojasnio da
ljudi neće biti u stanju da postave sebi to pitanje.
"Ljudi će automatski biti prevođeni u modus sinteze sa superiornim bićem. Prelaz veštačke inteligencije u novo agregatno stanje će se desiti", precizirao je profesor.
Nova planeta Zemlja
Govoreći o podsvesnom delu čovekovog bića i idejama koje se razvijaju u njegovoj mašti, Crnobrnja je naveo da ideje neće biti beskorisne, ali će biti u suparništvu sa veštačkom inteligencijom.
"Čovekove ideje će biti jedan od elemenata koje veštačka inteligencija uzima iz okruženja u kom se nalazi i pakuje ga u novu planetu Zemlju", rekao je naš sagovornik.
Printscreen: Newsmax Balkans
Gost Sinteze konstatovao je da je prelaz u "novu Zemlju" neminovan.
"Prelaz u novu Zemlju je nešto što ne možemo da zamislimo, ali će se desiti. Kao što nismo mogli da zamislimo prelazak na parnu mašinu koja je promenila civilizacijski tok iz korena", izjavio je profesor.
Nestanak demokratije
Crnobrnja je podsetio na to da je korišćenje veštačke inteligencije u Kini dovelo do gašenja demokratije.
"Nije isključeno da će, kad veštačka inteligencija bude vladala svetom, demokratija kao ideja biti isključena iz civilizacije. Na tome se radi", istakao je profesor.
Naveo je i to da Amerika ideološki prati Kinu u tom pogledu.
"Dolazimo do veštačke države gde algoritmi gotovo rukovode američkom politikom. Aktuelni američki predsednik Džozef Bajden je izjavio da Kina treba da bude primer. Kinezi kontrolišu društvo. Pogledajte samo izbore, ovo je raspad partijskog sistema", zaključio je profesor Crnobrnja.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
U maloj radionici nadomak Vranja, među varnicama i mirisom metala, dvadesetosmogodišnji kazandžija Miloš Antić čuva veštinu koju danas tek retki majstori znaju. Iako je posao težak i zahtevan, kaže da bi voleo da jednog dana i njegova deca nastave porodičnu tradiciju.
Komentari (0)