Profesori oprečno o protestima i blokadama, studentkinja kaže da njihovi zahtevi jesu politički, ali nikako stranački
Studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković rekla je da zahtevi studenata koji učestvuju u blokadama fakulteta jesu politički, ali "nikako nisu stranački", dok profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov tvrdi da iza protesta studenata stoje, pre svega, profesori iz organizacije "Proglas".
"Zahtevi jesu politički, ali oni nikako nisu stranački. To znači da su naši zahtevi autonomni, donosimo ih na plenumima i niko ne može na nas da utiče. Mi jesmo politički orijentisani jer želimo da budu ispunjeni, usmerili smo zahteve na državne strukture, ali iza nas ne stoje nikakve političke strukture", rekla je Zeković za Oko magazin Radio televizije Sbije.
Odgovarajući na pitanje zašto su studenti prekinuli nastavu, Zeković je rekla da su studenti prepoznali akciju "15 minuta ćutanja".
"Jednostavno smo shvatili da ne možemo mirno da sedimo na svojim predavanjima dok ostatak građana izlazi na ulice i održava tih 15 minuta ćutanja u pomen žrtvama. I onda smo i sami odlučili da pozovemo i profesore i svoje kolege da se oni pridruže i da zapravo zajedno obeležimo tu akciju", kaže Zeković.
Studentkinja FPN demantuje uticaje spolja. odnosno da na njih utiče "Zapad, neki strani finansijeri, političke stranke ili slično".
"Mislim da je samo konačno došlo do trenutka da moramo da pokažemo svoje nezadovoljstvo, da moramo da pokažemo jasno da postoje neki problemi u društvu na koje želimo da reagujemo. Moramo da pokažemo da se ne osećamo bezbedno u našoj državi, ne osećamo se bezbedno ni kada želimo da iskažemo svoj protest i onda samim tim mi nekako moramo da pokažemo to svoje nezadovoljstvo, da ga kanališemo, i to smo uspeli kroz ove blokade. Samostalni smo u tome. I dalje opstajemo i mislim da sve te optužbe koje dolaze sa strane pokušavaju nas da delegitimišu. Ali mi sve vreme upravo pokazujemo da smo brojni i da smo samostalni", naglašava Zeković.
Petrov: Iza protesta stoje profesori Proglasa i Ceprisa
Profesor Petrov je ocenio da logistički iza protesta i blokada koje organizuju studenti stoje pre svega profesori iz organizacije "Proglas", ali i neki profesori iz nevladine organizacije ''Cepris''.
Kaže da je iz službene evidencije Pravnog fakulteta dobio podatak da je pred janaurski ispitni rok stiglo više od 8.000 prijava ispita.
"Da se razumemo, to ne znači da je 8.000 studenta prijavilo ispite za januarski ispitni rok, ali ako računamo da je svaki student mogao u proseku da prijavi recimo dva ispita, neko je prijavio jedan, neko možda tri, to je sigurno preko četiri do pet hiljada studenta koji su u ovom januarskom roku, koji se neće održati, prijavili ispite", kazao je Petrov za Oko magazin.
Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu predali su vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac pismo kojim je pozivaju da radi svoj posao, a ona je pozvala delegaciju studenata na sastanak.
Tenzije u društvu kontinuirano traju još od majskih tragedija 2023. godine, a velike su jer parlament, kao mesto za razgovor, ne obavlja svoju ulogu, rekla je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić u emisiji Sinteza.
Studenti u blokadi nakon okupljanja ispred tehničkih fakulteta prošetali su do Pravnog fakulteta kako bi u 11.52 zajedno, sa okupljenim građanima, odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
On je istakao da nema sumnje da je za proteste i blokade koje organizuju studenti neposredni povod urušavanje nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi, ali je dodao da su uzroci svakako dublji.
"Ovde je reč o jednoj potrebi da se pre svega iskaže nezadovoljstvo jednom opštom situacijom koja vlada u društvu, u smislu da studenti prepoznaju da bi trebalo, kako se to kaže, individualizirati odgovornost za određene događaje, pa i za ovu tragediju koja se desila", dodao je profesor.
Prema njegovim rečima, studenti su mladi ljudi "koje je lako oblikovati na ovaj ili onaj način". "Oni su ljudi puni emocija, puni velikih očekivanja, puni strasti. To treba usmeravati. Treba ih usmeravati na pravi način. Bojim se da tu ima ozbiljnih naznaka da to nije tako", naveo je Petrov.
Kako je dodao, protestovanje na ulicama, trgovima i na sličnim mestima je Ustavom garantovano pravo svih punoletnih građana Srbije, ali to ne podrazumeva blokiranje glavnih institucija.
"Nesumljivo je da su visokoobrazovne institucije, fakulteti i univerziteti, glavne institucije, čvorišne institucije ove države i ne mogu da verujem da je to način na koji se treba boriti za bolju budućnost", rekao je Petrov.
Profesorka Bajović među prvima podržala studente
Profesorka Vanja Bajović sa Pravnog fakulteta među prvima je podržala studente i smatra da studentski zahtevi nisu politički.
"Studentski zahtevi se odnose na borbu za vladavinu prava, za državu u kojoj se zakoni poštuju, u kojoj institucije rade svoj posao i u kojoj zakoni jednako važe za sve. Ako neko to naziva političkim zahtevima onda ti nazivi samo služe kako bi se omalovažili i obesmislili studentski zahtevi i tim kvalifikacijama diskvalifikovali studenti", smatra Bajović.
Bajović kaže da svako ko ima indeks na plenumu ima pravo glasa.
"Nije to grupica studenata koja se zaključala u amfiteatar, nego svi studenti sa indeksom, svi studenti mogu da uzmu učešće u donošenju takvih odluka", kaže Bajović.
Profesorka kaže da je podržala studente "iz nagomilanog besa".
"Besa koji se dešava godinama usled nerazjašnjenih slučajeva. Imali smo Ribnikar, Dubonu, slučaj nestanka Danke Ilić, koji i dalje nije rešen. Imali smo ubistvo lica u pritvoru pod nerazjašnjenim okolnostima, brata Dejana Dragijevića. Imali smo zatim proteste protiv Rio Tinta. Imali smo obećanja da se na Rio Tinto stavlja tačka, da bi nakon izbora Rio Tinto ponovo počeo da radi, kao da se ništa nije desilo. I na kraju, sve to kulminira rušenjem nadstrešnice", rekla je Bajović za Oko magazin.
Bajović kaže da su "nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, političari izlazili sa lažnim informacijama da nadstrešnica nije rekonstruisana, nakon toga niko nije snosio političku odgovornost, niko nije snosio krivičnopravnu odgovornost".
"To nezadovoljstvo naroda rezultiralo je petnaestominutnim protestima tišine, koji su se odvijali na različitim lokacijama, ali su na protestima ispred FDU nepoznati napadači su napadali studente. To je faktički bio glavni povod za studentski bunt", zaključuje Bajović.
Profesorka Mitrović protiv prekida nastave
Profesorka Fakulteta političkih nauka (FPN) Dragana Mitrović rekla je da retko potpisuje tuđe proglase i da, ukoliko želi da demonstrira neki stav, kako je rekla, "sposobna je da ga individualno iznese".
"Protiv sam toga iskustveno, protiv sam da se prekida nastava, da se onemogućava studentima da slušaju nastavu, jer te izgubljene časove nikada nećemo nadoknaditi. To pokazuje iskustvo sa demonstracija devedesetih i dvehiljaditih godina", rekla je Mitrović za Oko magazin.
Prema njenim rečima, uzrok pobune studenata delom je zbog nezadovoljstva "mnogim stvarima u našem društvu i na univerzitetu generalno".
Kako je kazala, u razgovoru sa studentima je primetila da su u početku mislili da njihovi zahtevi nisu politički, iako su, kako ističe, oni očigledno politički usmereni ka vrhu države.
"To mi govori o tome da su oni želi da nešto urade, da su tražili promene, ali da su se, uglavnom, priključili nečemu što je neko drugi smislio i osmislio", ocenila je Mitrović.
Foto: Nikola Kojić
Ona naglašava da su sigurno protesti jednim delom podržani sa Zapada.
"Naravno da je reč o destabilizaciji Srbije, da se koristi svaka slabost, društveni konflikt, da se Srbija destabilizuje, učini podložnom za strane zahteve, očekivanja i slično. Tako da čini mi se da ima značajne elemente obojne revolucije, a opet ima i značajni procenat iskrenog poziva građana da se partije na vlasti urazume i da oslušnu šta građani Srbije žele", navela je Mitrović.
Ona ističe i bojazan da država "neće moći" predugo da toleriše, kako je rekla, uzurpaciju objekata, odnosno fakulteta.
"Krenuće tužbe onih koji plaćaju studiranje. Imamo i strane studente, imamo studente na Erazmus programu. Da li se njih tiču blokade, čini mi se ne. Krenuće tužbe onih koji su možda izgubili radno mesto, nisu mogli da polože i da završe fakultet, da dobiju mesto u domu ili slično. Mislim da država neće predugo moći da toleriše ovakvo stanje, a ne bi ni trebalo", dodala je.
Mitrović je zaključila da niko nema pravo da uskraćuje studentima koji žele da studiraju mogućnost da slušaju predavanja, polažu ispite i regularno nastavljaju studiranje.
Da li bi vanredni izbori usporili evropski put Crne Gore? Gošća: profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici i nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore Gordana Đurović.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Na lokalnim izborima za Skupštinu gradske opštine Majdanpek održanim u nedelju 29. marta lista "Aleksandar Vučić - Majdanpek, naša porodica" osvojila je 63,26 odsto i 21 mandat, dok su odbornička mesta u lokalnom parlamentu osvojile još dve liste.
Analitičar Nebojša Obrknežev rekao je za Newsmax Balkans, govoreći o pronađenim eksplozivima na teritoriji Kanjiže, nedaleko od dela Turskog toka, da bi Srbija ostala u potpunosti bez gasa da je došlo do diverzije.
Direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) Đuro Jovanić rekao je, govoreći o eksplozivu koji je pronađen na teritoriji opštine Kanjiža, da je lice iz grupe migranata pokušalo da izvrši diverziju na gasnoj infarstrukturi.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila I. A (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stvaranje u promet opojnih droga.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da puna primena, to jest 24-časovni režim EES sistema (Entry/Exit System) počinje od 10. aprila.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da pripadnici bezbednosnih snaga nastavljaju dalji rad na terenu u opštini Kanjiža gde je u neposrednoj blizini gasovoda pronađena veća količina eksplozivnih sredstava, kao i predmeti i alati neophodni za njihovu pripremu i upotrebu eksploziva.
Osnovni sud privremenih institucija u Prištini odredio je meru pritvora do 30 dana Aci Dejanoviću iz Grnčara, koji je u subotu uhapšen pod sumnjom da je na teritoriji opštine Kačanik, tokom sukoba na KiM 1999. godine, navodno počinio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Komentari (0)