Profesori oprečno o protestima i blokadama, studentkinja kaže da njihovi zahtevi jesu politički, ali nikako stranački
Studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković rekla je da zahtevi studenata koji učestvuju u blokadama fakulteta jesu politički, ali "nikako nisu stranački", dok profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov tvrdi da iza protesta studenata stoje, pre svega, profesori iz organizacije "Proglas".
"Zahtevi jesu politički, ali oni nikako nisu stranački. To znači da su naši zahtevi autonomni, donosimo ih na plenumima i niko ne može na nas da utiče. Mi jesmo politički orijentisani jer želimo da budu ispunjeni, usmerili smo zahteve na državne strukture, ali iza nas ne stoje nikakve političke strukture", rekla je Zeković za Oko magazin Radio televizije Sbije.
Odgovarajući na pitanje zašto su studenti prekinuli nastavu, Zeković je rekla da su studenti prepoznali akciju "15 minuta ćutanja".
"Jednostavno smo shvatili da ne možemo mirno da sedimo na svojim predavanjima dok ostatak građana izlazi na ulice i održava tih 15 minuta ćutanja u pomen žrtvama. I onda smo i sami odlučili da pozovemo i profesore i svoje kolege da se oni pridruže i da zapravo zajedno obeležimo tu akciju", kaže Zeković.
Studentkinja FPN demantuje uticaje spolja. odnosno da na njih utiče "Zapad, neki strani finansijeri, političke stranke ili slično".
"Mislim da je samo konačno došlo do trenutka da moramo da pokažemo svoje nezadovoljstvo, da moramo da pokažemo jasno da postoje neki problemi u društvu na koje želimo da reagujemo. Moramo da pokažemo da se ne osećamo bezbedno u našoj državi, ne osećamo se bezbedno ni kada želimo da iskažemo svoj protest i onda samim tim mi nekako moramo da pokažemo to svoje nezadovoljstvo, da ga kanališemo, i to smo uspeli kroz ove blokade. Samostalni smo u tome. I dalje opstajemo i mislim da sve te optužbe koje dolaze sa strane pokušavaju nas da delegitimišu. Ali mi sve vreme upravo pokazujemo da smo brojni i da smo samostalni", naglašava Zeković.
Petrov: Iza protesta stoje profesori Proglasa i Ceprisa
Profesor Petrov je ocenio da logistički iza protesta i blokada koje organizuju studenti stoje pre svega profesori iz organizacije "Proglas", ali i neki profesori iz nevladine organizacije ''Cepris''.
Kaže da je iz službene evidencije Pravnog fakulteta dobio podatak da je pred janaurski ispitni rok stiglo više od 8.000 prijava ispita.
"Da se razumemo, to ne znači da je 8.000 studenta prijavilo ispite za januarski ispitni rok, ali ako računamo da je svaki student mogao u proseku da prijavi recimo dva ispita, neko je prijavio jedan, neko možda tri, to je sigurno preko četiri do pet hiljada studenta koji su u ovom januarskom roku, koji se neće održati, prijavili ispite", kazao je Petrov za Oko magazin.
Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu predali su vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac pismo kojim je pozivaju da radi svoj posao, a ona je pozvala delegaciju studenata na sastanak.
Tenzije u društvu kontinuirano traju još od majskih tragedija 2023. godine, a velike su jer parlament, kao mesto za razgovor, ne obavlja svoju ulogu, rekla je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić u emisiji Sinteza.
Studenti u blokadi nakon okupljanja ispred tehničkih fakulteta prošetali su do Pravnog fakulteta kako bi u 11.52 zajedno, sa okupljenim građanima, odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
On je istakao da nema sumnje da je za proteste i blokade koje organizuju studenti neposredni povod urušavanje nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi, ali je dodao da su uzroci svakako dublji.
"Ovde je reč o jednoj potrebi da se pre svega iskaže nezadovoljstvo jednom opštom situacijom koja vlada u društvu, u smislu da studenti prepoznaju da bi trebalo, kako se to kaže, individualizirati odgovornost za određene događaje, pa i za ovu tragediju koja se desila", dodao je profesor.
Prema njegovim rečima, studenti su mladi ljudi "koje je lako oblikovati na ovaj ili onaj način". "Oni su ljudi puni emocija, puni velikih očekivanja, puni strasti. To treba usmeravati. Treba ih usmeravati na pravi način. Bojim se da tu ima ozbiljnih naznaka da to nije tako", naveo je Petrov.
Kako je dodao, protestovanje na ulicama, trgovima i na sličnim mestima je Ustavom garantovano pravo svih punoletnih građana Srbije, ali to ne podrazumeva blokiranje glavnih institucija.
"Nesumljivo je da su visokoobrazovne institucije, fakulteti i univerziteti, glavne institucije, čvorišne institucije ove države i ne mogu da verujem da je to način na koji se treba boriti za bolju budućnost", rekao je Petrov.
Profesorka Bajović među prvima podržala studente
Profesorka Vanja Bajović sa Pravnog fakulteta među prvima je podržala studente i smatra da studentski zahtevi nisu politički.
"Studentski zahtevi se odnose na borbu za vladavinu prava, za državu u kojoj se zakoni poštuju, u kojoj institucije rade svoj posao i u kojoj zakoni jednako važe za sve. Ako neko to naziva političkim zahtevima onda ti nazivi samo služe kako bi se omalovažili i obesmislili studentski zahtevi i tim kvalifikacijama diskvalifikovali studenti", smatra Bajović.
Bajović kaže da svako ko ima indeks na plenumu ima pravo glasa.
"Nije to grupica studenata koja se zaključala u amfiteatar, nego svi studenti sa indeksom, svi studenti mogu da uzmu učešće u donošenju takvih odluka", kaže Bajović.
Profesorka kaže da je podržala studente "iz nagomilanog besa".
"Besa koji se dešava godinama usled nerazjašnjenih slučajeva. Imali smo Ribnikar, Dubonu, slučaj nestanka Danke Ilić, koji i dalje nije rešen. Imali smo ubistvo lica u pritvoru pod nerazjašnjenim okolnostima, brata Dejana Dragijevića. Imali smo zatim proteste protiv Rio Tinta. Imali smo obećanja da se na Rio Tinto stavlja tačka, da bi nakon izbora Rio Tinto ponovo počeo da radi, kao da se ništa nije desilo. I na kraju, sve to kulminira rušenjem nadstrešnice", rekla je Bajović za Oko magazin.
Bajović kaže da su "nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, političari izlazili sa lažnim informacijama da nadstrešnica nije rekonstruisana, nakon toga niko nije snosio političku odgovornost, niko nije snosio krivičnopravnu odgovornost".
"To nezadovoljstvo naroda rezultiralo je petnaestominutnim protestima tišine, koji su se odvijali na različitim lokacijama, ali su na protestima ispred FDU nepoznati napadači su napadali studente. To je faktički bio glavni povod za studentski bunt", zaključuje Bajović.
Profesorka Mitrović protiv prekida nastave
Profesorka Fakulteta političkih nauka (FPN) Dragana Mitrović rekla je da retko potpisuje tuđe proglase i da, ukoliko želi da demonstrira neki stav, kako je rekla, "sposobna je da ga individualno iznese".
"Protiv sam toga iskustveno, protiv sam da se prekida nastava, da se onemogućava studentima da slušaju nastavu, jer te izgubljene časove nikada nećemo nadoknaditi. To pokazuje iskustvo sa demonstracija devedesetih i dvehiljaditih godina", rekla je Mitrović za Oko magazin.
Prema njenim rečima, uzrok pobune studenata delom je zbog nezadovoljstva "mnogim stvarima u našem društvu i na univerzitetu generalno".
Kako je kazala, u razgovoru sa studentima je primetila da su u početku mislili da njihovi zahtevi nisu politički, iako su, kako ističe, oni očigledno politički usmereni ka vrhu države.
"To mi govori o tome da su oni želi da nešto urade, da su tražili promene, ali da su se, uglavnom, priključili nečemu što je neko drugi smislio i osmislio", ocenila je Mitrović.
Foto: Nikola Kojić
Ona naglašava da su sigurno protesti jednim delom podržani sa Zapada.
"Naravno da je reč o destabilizaciji Srbije, da se koristi svaka slabost, društveni konflikt, da se Srbija destabilizuje, učini podložnom za strane zahteve, očekivanja i slično. Tako da čini mi se da ima značajne elemente obojne revolucije, a opet ima i značajni procenat iskrenog poziva građana da se partije na vlasti urazume i da oslušnu šta građani Srbije žele", navela je Mitrović.
Ona ističe i bojazan da država "neće moći" predugo da toleriše, kako je rekla, uzurpaciju objekata, odnosno fakulteta.
"Krenuće tužbe onih koji plaćaju studiranje. Imamo i strane studente, imamo studente na Erazmus programu. Da li se njih tiču blokade, čini mi se ne. Krenuće tužbe onih koji su možda izgubili radno mesto, nisu mogli da polože i da završe fakultet, da dobiju mesto u domu ili slično. Mislim da država neće predugo moći da toleriše ovakvo stanje, a ne bi ni trebalo", dodala je.
Mitrović je zaključila da niko nema pravo da uskraćuje studentima koji žele da studiraju mogućnost da slušaju predavanja, polažu ispite i regularno nastavljaju studiranje.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Gostujući u Sintezi na Newsmax Balkans, kneginja Jelisaveta Karađorđević se prisetila svog odlaska u Sjedinjene Američke Države i boravka u "zemlji iz snova", a time i novogodišnje večere gde je upoznala Kenedijeve, kad je, prema sopstvenom priznanju, ostala zatečena. "Samo godinu dana po odlasku u Ameriku pozvana sam na večeru kod Čarlija Rajcmana, jednog od tada najvećih bogataša u SAD, kolekcionara i naftaša. Bio je to doček Nove 1961. godine. Predsednik Kenedi je sedeo do mene i impresionirao me je svojim znanjem o našoj zemlji i istoriji, ali i o mojoj familiji, o mom ocu knezu Pavlu. Bila sam u šoku, jer Amerikanci uglavnom ne znaju ništa o geografiji i bave se samo sobom", rekla je princeza Jelisaveta.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Nakon što je zemljotres magnitude 8,7 stepeni pogodio područje uz obalu Rusije, tokom poslednjih nekoliko sati više zemalja, uključujući SAD i Japan, izdale su upozorenja na cunami i naredbe za evakuaciju. U Severo-Kurilskom okrugu Sahalinske oblasti Rusije proglašeno je vanredno stanje.
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog najavljenih hitnih radova koje će Javno-komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" izvoditi od 30. jula do 9. avgusta u Požeškoj ulici doći do zatvaranja dela te ulice i izmene 18 linija javnog prevoza.
Neposredno pre početka utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona Crvena zvezda - Linkoln ispred stadiona došlo je do incidenata između navijača crveno-belih i policije, javlja reporter Tanjuga sa lica mesta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Milana J. (38) zbog postojanja opravdane sumnje da je vršio nasilje na javnom skupu održanom 28. juna, te bacio tzv. topovski udar na policijske službenike koji su stajali u kordonu.
Luk Starog savskog mosta, jedini preostali deo čelične konstrukcije nakon početka demontaže, podignut je sa nosećih betonskih stubova na barže koje odvlače konstrukciju do pontona na kojem će se obaviti dalje pripreme za uklanjanje.
Viši sud u Beogradu odredio je do 30 dana pritvor Aleksi V. (23) osumnjičenom da je 20. jula 2025. godine ispred jednog ugostiteljskog objekta na GO Stari Grad pokušao da liši života dvojicu državljana Kraljevine Esvatini.
Na Petrovaradinskoj tvrđavi neće biti izgrađena nova kapela, već će postojeća zgrada barutane biti adaptirana, bez vizuelne izmene izgleda tvrđave, izjavio je za emisiju Otvori oči gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je da će država učiniti sve što je potrebno da se smire tenzije u Novom Pazaru i da svi građani tog grada budu potpuno sigurni i bezbedni. Ona će, kako je najavila, do kraja dana poslati pisma međunarodnim partnerima.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je privedeno deset osoba koje su učestvovale u incidentu ispred Državnog univerzitetu u Novom Pazaru i naveo da će svi koji su napali policiju biti procesuirani bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Magla i sumaglica na putevima preko planinskih prevoja i pored reka u prepodnevnim satima, može usporavati saobraćaj, a zbog povremenih kratkotrajnih pljuskova kojih može biti i danas, pojedine deonice mogu biti mokre, zbog čega AMSS vozačima savetuje dodatni oprez tokom vožnje.
Neposredno pre početka fudbalske utakmice između Crvene zvezde i Linkolna, koja je u utorak odigrana u Beogradu, došlo je do narušavanja javnog reda i mira i napada na policijske službenike, pri čemu je došlo do povređivanja više policijskih službenika, saopštio je MUP.
Komentari (0)