Novi Zakon o igrama na sreću u primeni od 6. januara, uvedena brojna ograničenja za maloletnike
U Srbiji 6. januara počinje primena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o igrama na sreću koji je stupio na snagu 6. decembra prošle godine, a kojim su predviđena brojna ograničenja za maloletnike.
Izmenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, koji je Skupština Srbije usvojila krajem novembra prošle godine predviđena je obaveza provere godišta osoba koje ulaze u automat klubove i kladionice, a proširena je i obaveza isticanja postera sa tekstom upozorenja o zavisnosti od kockanja i zabranom učešća maloletnika u tim aktivnostima i na spoljnoj strani izloga objekta.
Poster sa zabranom treba da bude veličine 100 sa 80 centimetara i na njemu treba da se nalaze odgovarajući tekst o prevenciji bolesti zavisnosti, kao i kontakt podaci ustanove koju je ministarstvo nadležno za poslove zdravlja sertifikovalo za lečenje bolesti zavisnosti od igara na sreću.
U Nišu već tri godine radi savetovalište za žrtve zelenašenja i zavisnike od kockanja, koje pruža besplatne pravne savete, ali i psihosocijalnu podršku kroz različite radionice. Među korisnicima je sve više mladih ljudi koji već sa samo 30 godina imaju dugove i do 200.000 evra.
Pravnica iz Udruženja za zaštitu potrošača Gorana Sredanović rekla je da se najveća izmena Zakona o oglašavanju tiče ograničenja u reklamiranju igara na sreću, dok psihološkinja Tamara Džamonja Ilić smatra da su predložene izmene važan korak, ali je najvažnije razviti alternativne metode kod mladih.
Zabranjeno je i služenje hrane i alkoholnih pića sa više od pet odsto alkohola u kladionicama i automat klubovima, a rok za usklađivanje poslovanja priređivača sa tom zabranom je 1. jul 2026. godine. Novina je i uvođenje mogućnosti samoisključenja i samoograničenja igrača, kao i zakonska rešenja za onlajn priređivače koja se odnose na informaciono-komunikacioni sistem, odnosno obaveze obezbeđivanja pristupa njihovim bazama podataka.
Obavezno je i utvrđivanje identiteta igrača prilikom registracije za onlajn igre, kako bi se maloletnicima onemogućilo učešće, a priređivači su u obavezi i da Upravi za igre na sreću omoguće pristup njihovom linku video-nadzora.
Strože kaznene mere
Kada je reč o udaljenosti kladionica i automat klubova od osnovnih i srednjih škola, više nije dovoljno samo uverenje Republičkog geodetskog zavoda, koje se izdaje na osnovu izmerene udaljenosti, već je obavezno i mišljenje veštaka saobraćajne struke.
Kaznene mere za nelegalno priređivanje igara na sreću predviđaju oduzimanje dozvole za priređivanje igara u automat klubu, kladionici ili u kazinu, ukoliko se samo jednom otkrije ponovljena nepravilnost u istom prostoru.
Odobrenje za priređivanje posebnih igara na sreću na automatima daje se na rok od deset godina, a ukoliko priređivač najkasnije 90 dana pre isteka tog roka podnese zahtev za produženje, ukoliko su ispunjeni uslovi propisani zakonom, rok se produžava rešenjem na deset godina.
Nova pravila za priređivače
Priređivač je dužan i da obračuna i plati naknadu za priređivanje posebnih igara na sreću na automatima u visini od 15 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupno ostvarene vrednosti dobitaka igara, a ne manje od proizvoda iznosa od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti i najvećeg broja prijavljenih automata za igre na sreću u toku meseca.
Priređivač plaća i nadoknadu za priređivanje igara na sreću, odnosno klađenje u visini od 15 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupno ostvarene vrednosti dobitaka igrača, a ne manje od proizvoda iznosa od 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i najvećeg broja prijavljenih kladionica u kojima se priređuju igre na sreću u toku meseca.
Izmene zakona predviđaju i da priređivač plaća naknadu za priređivanje posebnih igra na sreću preko sredstava elektronske komunikacije mesečno u visini od 15 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupno ostvarene vrednosti dobitaka igrača.
Novi zakon je usaglašen i sa odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o opštem upravnom postupku.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Osnivač i vlasnik Newsmaxa Kristofer Rudi istakao je, tokom posete Beogradu, da je impresioniran onim što je Newsmax Balkans za kratko vreme postigao. Rudi, koji je blizak saradnik predsednika SAD Donalda Trampa, poručio je i da su ljudima u demokratiji potrebne tačne informacije da donesu odluke.
Pregovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Kine o carinama nastavljeni su u Ženevi. Gost emisije „Presek“, analitičar Emil Zoronjić, objašnjava zašto je za Srbiju bitan dogovor velikih sila oko tarifa, kao i kakvi će biti budući ekonomski odnosi SAD i Kine.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kragujevcu, uhapsili su B. R. (38) iz Kragujevca, zbog sumnje da je nožem ubio svoju bivšu suprugu B. S. (41).
Vlajko Kaurin, koji je u logor Jasenovac dospeo sa šest i po godina, govorio je za Newsmax Balkans o zločinima kojima je svedočio i ispričao kako je to odrastati i živeti sa tako traumatičnim iskustvom.
Na jugozapadu, jugu i istoku Srbije očekuje se niska oblačnost, a ponegde i pojava magle, dok će u ostalim oblastima biti vedro i hladno sa lokalnom pojavom slabog prizemnog mraza, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Premijer pokrajine Bajern Markus Zeder, u čuvenoj kraljevskoj rezidens palati u centru Minhena, uručio je svečana priznanja i ordenje građanima pokrajine koji su proteklih godina svojim nesebičnim, hrabrim i ličnim angažovanjem spasavali ljudske živote. Među njima je i naš građanin Nenad Bošković.
U Srbiji sa nekom retkom bolešću živi, prema najnovijim procenama stručnjaka, između 350.000 i 400.000 građana, koji se svakodnevno suočavaju sa različitim poteškoćama, od kasne dijagnostike, preko izražene diskriminacije, do prevelike birokratije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu, koji je doputovao u posetu Srbiji.
Femicid koji se dogodio u Kragujevcu osmi je po redu u Srbiji od početka godine. Programska direktorka Femplaca Kosana Beker istakla je da se o ovakvim slučajevima priča samo kada se dese, a da žene u suštini nemaju poverenja da prijave nasilje kako bi dobile adekvatnu zaštitu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu tokom vikenda su alkotestirali 428 vozača, od kojih je troje zadržano u službenim prostorijama zbog vožnje pod dejstvom alkohola, dok je jedan vozač zadržan zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Srbija je među zemljama sa najnižim udelom visokoobrazovanih građana u Evropi, pokazali su najnoviji podaci Eurostata. U populaciji od 25 do 74 godine, manje od 25 odsto građana ima završeno tercijarno obrazovanje. Irska prednjači sa najvišim udelom, dok su iza Srbije ostale samo Italija i Rumunija.
Komentari (0)