Solidarna kuhinja deli hranu najugroženijima i tokom praznika, za pet godina podeljeno 76.000 obroka
Udruženje Solidarna kuhinja, koje je za skoro pet godina postojanja pripremilo više od 76.000 obroka za najugroženije sugrađane, i tokom zimskih i prazničnih dana deli hranu na punktu kod Vukovog spomenika.
"Sredom se obično pripremi između 120 i 150 obroka, subotom do 180 obroka, dok nedeljom pripremimo i više od 200 obroka. Pošto smo sada u periodu praznika, kad mnoge narodne kuhnje ne rade, broj ljudi koji dolaze na naš punkt raste, pa samim tim raste i broj obroka koje pripremamo", rekla je aktivistkinja Solidarne kuhinje Anja Vujović.
Ona je rekla da se u toku nedelje pripremi oko 500 obroka koji se dele na punktu kod Vukovog spomenika, a do sada su isporučili i više od 20 tona namirnica porodicama koje imaju mogućnost da samostalno spremaju hranu.
Vujović je naglasila da se Solidarna kuhinja finansira isključivo od donacija fizičkih lica koje mogu da se uplate na tekući račun ili Pejpal nalog, kao i donacije u trajnim namirnicama poput pasulja, pirinča, brašna ili ulja.
Simonida Dević, takođe članica Solidarne kuhinje, rekla je da od aprila 2020. aktivisti svake srede, subote i nedelje iznose kuvane obroke na punkt kod Vukovog spomenika.
"Obroke delimo svima koji stanu u red, ne postavljamo pitanja, ne tražimo dokumente, niti dokaze o niskim primanjima. Svako ko dođe biće uslužen, jer smatramo da pravo na obrok treba da bude bezuslovno", rekla je ona.
Obroci za siromašne komšije
Prema njenim rečima, grupa prijatelja je došla na ideju da komšijama deli obroke u trenutku kada su shvatili da su siromašni.
Ukupan broj korisnika narodne kuhinje iznosi 32.935, što je za 236 osoba više u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je koordinatorka za socijalnu delatnost Crvenog krsta Srbije Biljana Cvetković.
Dnevno se u Srbiji bace dve hiljade tone hrane. I u Evropskoj uniji (EU) ovaj problem postoji. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću.
"Videli su da je deo sugrađana došao do ruba egzistencije i da su njihove osnovne potrebe dovedene u pitanje i tada se došlo do ideje da se u kućama i u dvorištima zgrada dele obroci komšijama. Pokazalo se da je mnogo ljudi kojima je ta vrsta podrške potrebna, a da je isto tako mnogo ljudi koji su spremni da takvu podršku pruže. Ubrzo smo dobili prostor u Alekse Nenadovića gde smo bili kratko, a kasnije smo dobili prostor u Đevđelijskoj ulici gde se danas nalazi naša kuhinja", navela je Dević.
Kako je dodala, broj aktivista konstantno raste i trenutno ih ima 300, a u poslednjih godinu dana timu se pridružilo više od 100 ljudi.
"Stalno rastemo, organizovali smo radne grupe i otvoreni smo za učešće. Imamo profil na svim društvenim mrežama, kao i sajt na kojem je objavljen broj telefona. Ko je zainteresovan da se pridruži, može na neki od tih načina da nas kontaktira i kada se formira dovoljan broj ljudi, održava se prijemni sastanak. Postoje aktivisti koji su za to zaduženi i na tom sastanku oni nove aktiviste upoznaju sa osnovnim principima i načinima našeg funkcionisanja", rekla je Dević.
Zima najizazovnija
Dodala je da je za funkcionisanje Solidarne kuhinje najizazovnija zima, jer tada rastu troškovi, a smanjuje se broj dostupnih aktivista.
"Uvek su nam potrebni kuvari, vozači i aktivisti na terenu. Konkretno, sredom, subotom i nedeljom imamo četiri kuvara koji pripremaju po 40 obroka, imamo vozače koji kuvarima dopremaju namirnice i posle od njih preuzimaju gotove obroke koje voze na punkt kod Vukovog spomenika i imamo terence koji dele hranu ljudima na punktu", istakla je Dević, dodavši da Solidarna kuhinja u aprilu proslavlja pet godina funkcionisanja.
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН (R)
U emisijama GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji tokom avgusta podsetićemo na neke od karakterističnih momenata i na dosadašnje sagovornike. Autor i voditelj emisije Aleksandar Timofejev, glavni i odgovorni urednik NIN-a
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK (R)
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Nakon zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale na Kamčatki, došlo je do cunamija u nekoliko država, a seizmološkinja Slavica Radovanović je za Newsmax Balkans objasnila koji uslovi moraju da se steknu kako bi usled zemljotresa nastao cunami.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će o presudi predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku svoje zaključke doneti Savet za nacionalnu bezbednost, čija je sednica zakazana za subotu u 12 sati.
Događaji u Novom Pazaru poslednjih dana otvorili su brojna politička i društvena pitanja - od međunacionalnih odnosa između Srba i Bošnjaka, do reakcija vlasti na eskalaciju tenzija. Dok jedni traže smirivanje strasti, drugi upozoravaju na širu pozadinu i moguće posledice po stabilnost zemlje.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da je premijer Kosova Aljbin Kurti nasiljem i terorom uništio dijalog Beograda i Prištine u Briselu.
Dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu Danijel Sinani izjavio je za FoNet da spremno i bez ikakvog sakrivanja, u ponedeljak 4. avgusta, dočekuje najavljenu Prosvetnu inspekciju, kao i da ta ustanova uredno nastavlja sa procedurama za upis brucoša.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su, u saradnji sa policijom, 25. jula ove godine na graničnom prelazu Kelebija sprečili pokušaj krijumčarenja jedinke strogo zaštićene vrste kornjače, saopštila je Uprava carina Republike Srbije.
Komentari (0)