Solidarna kuhinja deli hranu najugroženijima i tokom praznika, za pet godina podeljeno 76.000 obroka
Udruženje Solidarna kuhinja, koje je za skoro pet godina postojanja pripremilo više od 76.000 obroka za najugroženije sugrađane, i tokom zimskih i prazničnih dana deli hranu na punktu kod Vukovog spomenika.
"Sredom se obično pripremi između 120 i 150 obroka, subotom do 180 obroka, dok nedeljom pripremimo i više od 200 obroka. Pošto smo sada u periodu praznika, kad mnoge narodne kuhnje ne rade, broj ljudi koji dolaze na naš punkt raste, pa samim tim raste i broj obroka koje pripremamo", rekla je aktivistkinja Solidarne kuhinje Anja Vujović.
Ona je rekla da se u toku nedelje pripremi oko 500 obroka koji se dele na punktu kod Vukovog spomenika, a do sada su isporučili i više od 20 tona namirnica porodicama koje imaju mogućnost da samostalno spremaju hranu.
Vujović je naglasila da se Solidarna kuhinja finansira isključivo od donacija fizičkih lica koje mogu da se uplate na tekući račun ili Pejpal nalog, kao i donacije u trajnim namirnicama poput pasulja, pirinča, brašna ili ulja.
Simonida Dević, takođe članica Solidarne kuhinje, rekla je da od aprila 2020. aktivisti svake srede, subote i nedelje iznose kuvane obroke na punkt kod Vukovog spomenika.
"Obroke delimo svima koji stanu u red, ne postavljamo pitanja, ne tražimo dokumente, niti dokaze o niskim primanjima. Svako ko dođe biće uslužen, jer smatramo da pravo na obrok treba da bude bezuslovno", rekla je ona.
Obroci za siromašne komšije
Prema njenim rečima, grupa prijatelja je došla na ideju da komšijama deli obroke u trenutku kada su shvatili da su siromašni.
Ukupan broj korisnika narodne kuhinje iznosi 32.935, što je za 236 osoba više u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je koordinatorka za socijalnu delatnost Crvenog krsta Srbije Biljana Cvetković.
Dnevno se u Srbiji bace dve hiljade tone hrane. I u Evropskoj uniji (EU) ovaj problem postoji. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću.
"Videli su da je deo sugrađana došao do ruba egzistencije i da su njihove osnovne potrebe dovedene u pitanje i tada se došlo do ideje da se u kućama i u dvorištima zgrada dele obroci komšijama. Pokazalo se da je mnogo ljudi kojima je ta vrsta podrške potrebna, a da je isto tako mnogo ljudi koji su spremni da takvu podršku pruže. Ubrzo smo dobili prostor u Alekse Nenadovića gde smo bili kratko, a kasnije smo dobili prostor u Đevđelijskoj ulici gde se danas nalazi naša kuhinja", navela je Dević.
Kako je dodala, broj aktivista konstantno raste i trenutno ih ima 300, a u poslednjih godinu dana timu se pridružilo više od 100 ljudi.
"Stalno rastemo, organizovali smo radne grupe i otvoreni smo za učešće. Imamo profil na svim društvenim mrežama, kao i sajt na kojem je objavljen broj telefona. Ko je zainteresovan da se pridruži, može na neki od tih načina da nas kontaktira i kada se formira dovoljan broj ljudi, održava se prijemni sastanak. Postoje aktivisti koji su za to zaduženi i na tom sastanku oni nove aktiviste upoznaju sa osnovnim principima i načinima našeg funkcionisanja", rekla je Dević.
Zima najizazovnija
Dodala je da je za funkcionisanje Solidarne kuhinje najizazovnija zima, jer tada rastu troškovi, a smanjuje se broj dostupnih aktivista.
"Uvek su nam potrebni kuvari, vozači i aktivisti na terenu. Konkretno, sredom, subotom i nedeljom imamo četiri kuvara koji pripremaju po 40 obroka, imamo vozače koji kuvarima dopremaju namirnice i posle od njih preuzimaju gotove obroke koje voze na punkt kod Vukovog spomenika i imamo terence koji dele hranu ljudima na punktu", istakla je Dević, dodavši da Solidarna kuhinja u aprilu proslavlja pet godina funkcionisanja.
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa Upravom granične policije, uhapsili su V. Ć. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je opozicija favorit u pojedinim sredinama zapadne Srbije, Kuli i Boru pred lokalne izbore 29. marta, dodajući da postoji mogućnost da predsednički i parlamentarni budu razdvojeni.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Dvojici mladića A. M. (20 ) i M. R. (20) određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog sumnje da su pod prinudom naterali N. N. (41) da uđe u njihov automobil i snimi video-zapis, sa tekstom koji su unapred pripremili, saopštilo je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Više od devet tona neprijavljene nafte otkriveno je u tankovima jednog broda tokom ulazne kontrole na graničnom prelazu Veliko Gradište, saopšteno je iz Uprave carina.
Komentari (0)