(VIDEO) Gosti Newsmax Balkans o zagađenju vazduha: Lekar savetuje nošenje maske, fizičar upozorava na teške metale
Specijalista za plućne bolesti dr Zorica Plavšić savetuje da se, kada je vazduh zagađen, diše kroz nos preko maske, dok Andreja Stojić sa Instituta za fiziku upozorava na prisustvo teških metala u vazduhu, dodajući da Srbija nema dovoljno kapaciteta da ozbiljnije pristupi ovom problemu.
Srbija je u ponedeljak ujutru bila na 43. mestu od ukupno 134 države koje podležu merenju zagađenosti vazduha. Gosti jutarnjeg programa "Otvori oči" komentarisali su uzroke i posledice takvog stanja koje se tokom prvih dana nove godine drastično pogoršalo.
"Hirurške maske koje obično koristimo delimično štite od prolaza čestica kroz nju. Kada ste napolju, organi za disanje su izloženi vazduhu, ali važno je reći da organi za disanje nisu samo pluća, već oni počinju sa vrhom našeg nosa. Dakle, najbolje je disati kroz nos, jer su dlačice u njemu jedan 'grubi filter' koji zadržava krupnije čestice. One čestice manje od pet mikrona, koje se nađu u vazduhu, lako prolaze u donje partije disajnih puteva i prodiru do onih najsitnijih bronhija. Savet je da se nosi maska prilikom većeg aerozagađenja, pogotovo kad su izmaglica i smog, a treba i voditi računa o tome da se što manje vremena provede napolju", objasnila je Plavšić za Newsmax Balkans.
O samom poreklu i profilu čestica u vazduhu fizičar Stojić kaže da se u atmosferi urbane sredine nalazi oko 20.000 različitih vrsta zagađujućih materija.
"Čestice u sebi sadrže razne materije opasne po zdravlje poput teških metala i organskih jedinjenja koja mogu biti toksična, mutagena i kancerogena. Međutim, u vazduhu postoje i gasovi malog prečnika, poput benzena, od čega se ne možete zaštititi maskom. Svih ovih materija u vazduhu u Beogradu stalno ima i mi te vrednosti na Institutu stalno merimo. Kada dođemo u situaciju da je koncentracija takva da mi možemo da ih namirišemo, onda je situacija zastrašujuća. Stvari koje pojedinci mogu da urade kako bi se zaštitili od zagađenja ne rešavaju problem, jer je problem u zagađivačima. Da bi se ti problemi rešavali, društvo mora da bude angažovano na svim nivoima, što znači saradnju između donosilaca odluka, istraživača i svih ljudi na terenu, kao i opšte populacije čija mišljenja treba uvažiti", opominje Stojić.
Podaci SZO zabrinjavaju
Na pitanje da li vazduh može da bude smrtonosan, doktorka je iznela zabrinjavajuće statističke podatke.
"Po statistikama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), negde oko sedam miliona ljudi u svetu tokom godine umre zbog različitog stepena zagađenja. Za Srbiju, SZO spominje oko 65.000 smrti godišnje. To svakako nije posledica jednodnevnog udisanja zagađenog vazduha, ali česta izloženost i malim dozama dovodi do oštećenja ćelija sluzokože koje su jedina zaštita od prodora čestica i stvaranja štetnijih efekata aerozagađenja", istakla je Plavšić.
Prema Stojićevim rečima, Institut za fiziku godinama radi istraživanja koja su utvrdila da nam je zagađenje vazduha uskratilo čak deceniju života.
"Radili smo više istraživanja o kumulativnim efektima zagađenja vazduha po zdravlje stanovništva. Studije su pokazale vezu i postoje naučne osnove da se ovaj problem dublje analizira. Srbija ima veliki problem u baznom nivou, a to su osmatranja stanja životne sredine i njen uticaj na stanovništvo nekog podneblja. Tu leže zapravo problemi neutvrđivanja svih činilaca na egzaktan i kvantitativan način. Nisam siguran da naše društvo ima kapacitet da u ovom trenutku prepozna ozbiljnost ovog problema i da se bavi njim", naveo je Stojić.
On je istakao da u glavne zagađivače vazduha u Srbiji spadaju termoenergetski sektor, individualna ložišta tokom grejne sezone, industrijska postrojenja, saobraćaj...
Deca i stariji najosetljivije grupe
Doktorka se osvrnula na pitanje najugroženijih kategorija stanovništva koje pogađa zagađen vazduh.
"Deca i starije osobe su osetljive kategorije kada je reč o bilo kojoj bolesti. Međutim, u ovom slučaju je i radno stanovništvo ugroženo i u opasnosti od nastanka hroničnih oboljenja organa za disanje, kao što su bronhitis i astma, ali i čestih infekcija virusne ili bakterijske prirode. Štetne materije iz vazduha nisu neke neaktivne biohemijske čestice koje samo tako prođu kroz naše disajne puteve, već ulaze direktno u našu krv, posebno one manje od pet mikrona i koje prodiru do krajnjih delova organa za disanje. U jednom trenutku sve to može dovesti do toga da ćelija nekog tkiva više ne funkcioniše normalno, već se ponaša kao maligna ćelija koja može brzo da se razmnožava", upozorila je Plavšić.
Beograd je ovog popodneva bio treći najzagađeniji grad na svetu, prema podacima sajta IQAir. Vazduh je u svim delovima grada bio zagađen, dok je na više od deset lokacija bio okarakterisan kao "jako zagađen", prema podacima sajta Beoeko.
Vazduh je večeras zagađen u većini gradova u Srbiji. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine vazduh je jako zagađen na tridesetak mernih stanica.
U uslovima opasnim po zdravlje od zagađenja, doktorka je posavetovala kako sačuvati najmlađu populaciju.
"Ne bi trebalo da se u vreme velikog zagađenja igraju napolju i da uopšte provode vreme napolju kada je takva situacija, kada su magla ili smog, takođe. Nema preventive od udisanja vazduha, osim saveta da se ode negde van grada gde je čistiji vazduh, na Avalu ili pored reke kada nema magle, jer je tu strujanje vazduha bolje i manja je koncentracija zagađivača", objasnila je gošća Newsmax Balkans.
Gostovanje dr Zorice Plavšić i fizičara Andreja Stojića možete pogledati u nastavku:
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)