"Nedelja privatnosti": Nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana
Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu, jedna je od ključnih poruka sa centralnog događaja "Nedelje privatnosti 2025" kojim je obeležen Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti.
"Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu. Ugrožavanje prava na privatnost vodi ka ugrožavanju ravnopravnosti, pa i bezbednosti. Uprkos tome, svega dva od više od 50 medijskih portala u Srbiji poštuje pravila zaštite privatnosti. Već deceniju se koriste špijunski softveri, ali ne samo za slučajeve zaštite od terorizma i organizovanog kriminala, već i za praćenje istraživačkih novinara i aktivista", navedeno je u saopštenju nakon održanih panela "Nedelje privatnosti 2025".
U fokusu ovogodišnje Nedelje privatnosti, koju peti put organizuju Partneri Srbija, pod sloganom "Pravda za sve", su bila pitanja privatnosti i sve teže zaštite podataka o ličnosti. Ova značajna tema razmatrana je kroz diskusiju sa stručnjacima iz civilnog, privatnog i javnog sektora.
Serijom panela, okruglih stolova, radionica i prezentacija podstaknuta je diskusija ne samo o pravu na privatnost, zakonima i drugim mehanizmima zaštite, već i još brojnijim načinima zloupotrebe u eri vrtoglavog razvoja tehnologije, digitalnog praćenja korisnika, digitalne špijunaže i raznih oblika nadzora koje zarad profita ili političke koristi rade država, kompanije i mediji.
Na prvom panelu "Od zaštite podataka do zaštite pojedinaca: Sinergija borbe protiv diskriminacije i zaštite podataka", moderatorka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbija, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka, govorili su o pitanju zaštite privatnosti osetljivih grupa, vezi između povreda privatnosti i diskriminacije.
Prema rečima Ane Toskić Cvetinović, povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara sve su učestalije, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz softvere za prisluškivanje aktivista, nezakoniti digitalni nadzor, poput onog koji je utvrđen u nedavnom izveštaju organizacije Amnesty International.
"Krug aktera koji prepoznaju značaj zaštite prava na privatost sve je veći. Poslovna i IT zajednica sve više staje u njegovu zaštitu. Svedoci smo kolektivnog buđenja, koje je neophodno jer sve te povrede prava na privatnost na kraju mogu da ugroze bezbednost ljudi", poručila je Toskić Cvetinović.
Da je neraskidiva veza između prava na zaštitu podataka o ličnosti, prava na privatnost i prava na zaštitu od diskriminacije, podvukla je i Brankica Janković.
"Pravo na privatnost u srži je prava na ravnopravnost, a povreda tog prava uvod u diskriminaciju", poručila je ona i otvorila temu sistemske diskriminacije, rekavši da algoritam socialnih karti u Srbiji prema sadašnjim saznanima, to ipak nije.
"Protiv sistemske diskriminacije se borimo znanjem i kapacitetima, saradnjom sa međunarodnim i organizacijama civilnog društva, medijima, stvaranjem odgovornog društva u kom vladaju zakoni i pravda. Ne smemo da izostavimo i transparentnost i poverenje, kao i saradnju sa državnim institucijama, jer jedino tako možemo da zaštitimo najosetljivije grupe.”
Da nigde u svetu nije savršeno, kao i da se najrazvijenije zemlje sveta bore sa izazovima povrede prava na privatnost naglasio je i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka.
"Iako nismo deo EU, kao i Srbija primenjujemo opštu Uredbu Evropske unije o zaštiti podataka i privatnosti podataka (GDPR), ali smo svedoci mnogobrojnih primera povrede ovih prava protiv kojih se borimo. Podaci o ličnosti moraju da budu zaštićeni, jer zloupotrebom mogu dovesti do ozbiljnih kršenja prava na zaštitu od diskriminacije, bilo da je u pitanju seksualno opredelnje, verska pripadnost ili nešto treće. Insistiramo da se u zakonodavstvo uvedu sistemi zaštite od nesvesnih predrasuda."
Briselski efekat – pogled sa periferije
Nakon prezentacije dr Anđelka Zečević, sa Matematičkog instituta SANU "Da li veliki jezički modeli treba da prođu obuku o privatnosti?", održan je drugi panel - Briselski efekat – pogled sa periferije.
Moderatorka Danche Danilovska Bajdevska, programska direktorka, Fondacija Metamorfozis iz Severne Makedonije, Eliška Pirkova, viša analitičarka javnih politika i rukovoditeljka globalnog tima za slobodu izražavanja, Access Now iz Belgije, Maida Ćulahović, koordinatorka za javne politike i zagovaranje, "Zašto ne?" iz BiH, Feliks Mikolaš, pravnik za zaštitu podataka, NOYB iz Austrije i Zdravko Ilić, viši stručnjak za trgovinu i usluge, Sekretarijat CEFTA iz Belgije bavili su se temama kako se Evropska uredba za zaštitu privatnosti podataka GDPR i Evropski zakon o digitalnim uslugama DSA, mogu primenjivati izvan EU, poput zemalja Zapadnog Balkana.
Panelisti su naglasili spremnost regiona za uključivanje u evropski digitalni regulatorni prostor, ali i da je neophodna jača zaštita digitalnih prava građana zemalja Zapadnog Balkana, koji su preplavljeni lažnim sadržajem na internetu, govorom mržnje, narušavanjem privatnosti, ali i gotovo nikakve odgovornosti onih koji krše pravo na zaštitu privatnosti.
Prema rečima Mikolaša, mnogi nemački, austrijski, francuski portali kroz princip "pay or okay" korisnicima svojih sajtova omogućavaju izbor između dobrovoljnog deljenja podataka ili plaćanja pretplate. Sajtovi na taj način traže da prate svoje korisnike uglavnom zbog personalizovanog marketinga, ali se o ovom pitanju raspravlja u EU.
Sa druge strane, ova očigledno nepravedna ponuda, "ili praćenje ili plaćanje", prema rečima Danila Krivokapića direktora SHARE fondacije, u Srbiji ne postoji, ali se vrlo često domaćem online korisniku izbor i ne daje, a podaci koriste bez pitanja. Sudeći po poslednjem istraživanju ove Fondacije, na primer, od preko 50 upoređivanih medijskih portala, samo su dva ispunila sve zahteve zaštite privatnosti o ličnosti.
Najviše koristi od tih podataka na portalima imaju velike platforme poput Googla, Meta, TikToka koje upotrebljavaju podatake o ličnosti korisnika za razvoj novih modela veštačke inteligencije.
Povreda privatnosti aktivista i novinara
Sve učestalije povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz nezakoniti digitalni nadzor bile su tema trećeg panela - Nadzor i cenzura na Zapadnom Balkanu.
Moderatorka Jelena Zorić, novinarka BIRN Srbija je rekla da su njene kolege, kao i Amnesty International otkrili više slučajeva i primera kako se manipuliše zakonom, ciljano nadziru oni koji predstavljaju političku pretnju režimu, a ne zbog teškog kriminaliteta, dok su u isto vreme mobilni telefoni u tri slučaja terorističkih napada u Srbiji prošle godine, prošli bez nadzora od strane bezbednosnih snaga države.
Novinar iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov je ispričao lično iskustvo kako mu je u telefon ugrađen špijunski softver, dok je zadržan u policiji na navodnom ispitivanju. Slučaj je prijavio NUNSU, kao i organizaciji za zaštitu ljudskih prva Amnesty International koja je u svom izveštaju potvrdila sumnju da se u Srbiji već dugo koriste špijunski softveri i to ne samo kada je zakonom opravdano, uprkos navodima MUP i BIA.
U panelu su osim Jelene Sesar, istraživačice za Balkan i Evropsku Uniju, Amnesty International učestvovali su i Milica Tošić, advokatica i pravna savetnica, Partneri, novinar BIRN Aleksa Tešić i prof. Finula Ni Ejlan, Univerzitet u Minesoti (SAD).
Iako je značajno da se unapredi svest građana o načinima zaštite podataka o ličnosti i prava na privatnost, ključna poruka je da nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana i da je neophodno da najteže povrede budu sankcionisane, navedeno je u saopštenju.
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Studenti u blokadi organizovali su protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti su se održali i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Intoniranjem himne Republike Srbije svečano su otvorene 14. radničko-sportske igre Nezavisnog sindikata policije, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Centar Beograda dobio je tri nova kružna toka i razdelne ivičnjake između traka. Dok jedni kažu da usporavaju saobraćaj i povećavaju bezbednost, drugi upozoravaju da prave probleme biciklistima, vozačima autobusa i pešacima.
Nevladine organizacije sa Kosova i Metohije uputile su poziv komesaru za ljudska prava Saveta Evrope Majklu O’Flaertiju da poseti pokrajinu i uveri se u, kako navode, ozbiljna i sistematska kršenja prava nevećinskih zajednica, posebno Srba.
Okupljanje pred ovogodišnju Prajd protestnu šetnju, takozvanu Paradu ponosa koja se ove godine održava pod sloganom "Za porodicu", počelo je u 16 časova u beogradskom parku Manjež.
Ministarstvo pravde pozvalo je nadležna javna tužilaštva, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, da bez odlaganja ispitaju sve okolnosti nasilja koje se u petak dogodilo u Novom Sadu i preduzmu zakonom propisane radnje protiv organizatora i učinioca tih napada.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je dobio informaciju da "visoki sastanak delegata" sprema sada i demonstracije protiv Kancelarije za Kosovo i Metohiju 19. septembra, kao i da su 24 osobe zatražile pomoć lekara u KC Vojvodine posle protesta u Novom Sadu.
Direktor policije Dragan Vasiljević rekao je da su policajci tokom protesta u Novom Sadu brutalno napadnuti, a da su minimalno reagovali, te da će sve državne institucije zaštititi sve policajce koji postupaju u skladu sa zakonom, kao i da je intervencija bez ikakve dileme bila u skladu sa zakonom.
Premijer prof. dr Đuro Macut, povodom "brutalnog napada" na pripadnike policije u Novom Sadu, najoštrije osuđuje svaki oblik nasilja i vandalizma koji je po svim svojim obeležjima ultralevičarski i anarhistički. Novosadska opozicija je pozvala tužilaštvo da reaguje zbog "brutalnosti policije".
Komentari (0)