Statistika je takva da stručnjaci upozoravaju da smo već u eri pandemije gojaznosti, da su pogođene sve starosne kategorije, da će u narednih desetak godina biti dve milijarde gojaznih u svetu i dva puta više gojazne dece. I statistika za Srbiju je alarmantna.
Godišnje u Univerzitetsko-kliničkom centru Srbije zbog gojaznosti pregledaju i do 4.000 pacijenata. Multidisciplinarni tim čine specijalisti gotovo svih grana medicine jer odluku o modelu lečenja donose na osnovu kompletne anamneze pacijenta.
Doznake za bolovanja uskoro odlaze u prošlost. Digitalizacija zdravstvenog sistema u Srbiji donosi još jednu novinu e-bolovanje, koja će baciti u zaborav papirne doznake koje sada nosimo u firmu kada smo bolesni.
Stresne situacije se ne mogu izbeći u svakodnevnom životu. Javni nastup, bilo da je u pitanju govor pred rodbinom ili odbrana seminarskog rada, prvi sastanak ili, u najgorem slučaju, potreba da nekome kome je pozlilo hitno pomognete.
Gojaznost je sve češća dijagnoza, istovremeno i kapija za mnoge druge bolesti, i više od 200 zdravstvenih problema – od kardiovaskularnih, dijabetesa, pa do malignih bolesti.
"Abdominalna gojaznost i struk koji se gubi ako smo debeli – daje četiri do šest puta veći rizik od pojave neželjenih događaja. Tako da je do 60 odsto povećanja pojava za šlog i infarkt kod tih osoba", kaže prof. dr Ivana Nedeljković sa Klinike za kardiologiju UKCS.
"Postoje jasno definisani kriterijumi kada se vrši uvođenje medikamentozne terapije. Ono što je važno za naše pacijente da nikako sami i nikako na svoju ruku određuju terapiju, a pogotovo da je ne doziraju sami, jer gojaznost je hronična bolest koja je doživotna i doživotno se i leči", navodi prof. dr Snežana Polovina, šef Ambulante za gojaznost, UKCS.
"Imamo i situaciju u kojoj preterana gojaznost može izazvati psihijatrijske poremećaje i probleme kao što su depresija, poremećaj prilagođavanja, anksioznost", ističe psihijatar -psihoterapeut, dr Jelena Popović sa Klinike za psihijatriju UKCS.
Foto: Milena Đorđević
Kada promene loših životnih navika ne pomažu, a sve dijete odnosno medikamentozna terapija ne daju rezultat, o trošku države omogućeno je i hirurško lečenje.
"Najčešća procedura je takozvana slim gastrektomija ili sužavanje želuca, sledi za njom čuveni baj pas, odnosno premoštavanje želudca. Rezultati se vide jako brzo, već posle nekoiliko meseci, posle godinu dana dolaze do blizu normalne težine, pacijenti koji su bili na isnulinu, nemaju potrebu da ga uzimaju, hirurgija daje brze i održive rezultate", objašnjava hirurg dr Ognjan Skrobić sa Klinike za digestivnu hirurgiju UKCS.
A gojaznost nije samo problem pojedinca.
"Takođe oko 20 do 30 odsto gojaznih, od toga 20 odsto ekstremno gojaznih, su osobe sa ozbiljnim komorbiditetima", kaže načelnica Centra za gojaznost Klinike za endokrinologiju i bolesti metabolizma, prof. dr Mirjana Šumarac Tomanović.
Zato stručnjaci poručuju da moramo da menjamo društvene sisteme da bismo zdravije živeli.
Treba ograničiti reklamiranje i dostupnost nezdravih proizvoda, jasnije obeležavati i čitati deklaracije na proizvodima, biti fizički aktivniji i napraviti još mnogo drugih koraka kako bismo stali na put pandemiji gojaznosti.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Univerzitet u Beogradu spreman je za povratak na nastavu i ispitne obaveze, uz paralelno očuvanje studentskih blokada i protesta, navodi se u dokumentu Rektorskog kolegijuma i dekana fakulteta koji je poslat svim plenumima studenata, saznaje Newsmax Balkans u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.
Mladi širom sveta, pa i u Srbiji, sve češće posmatraju brak ne kao društvenu dužnost, već kao partnerski odnos zasnovan na razumevanju, uzajamnoj podršci i emocionalnoj povezanosti.
Šta bi novi zakon o visokom obrazovanju mogao doneti i zašto mu se deo akademske zajednice protivi, objasnili su za Newsmax Balkans profesor u penziji Zoran Stojiljković i profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević koja ističe da je obrazovanje u Srbiji jako dugo u problemu.
U međunarodnoj akciji pravosudnih organa više evropskih država i Srbije, uz podršku MUP, u Srbiji je uhapšeno pet osoba osumnjičenih za šverc narkotika i oružja. Jedna osoba je u bekstvu, a postupci protiv ostalih pripadnika grupe vode se u više evropskih zemalja.
Predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut razgovarao je sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kajom Kalas o nastavku i mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije, kao i o dijalogu Beograda i Prištine.
Pomoćnik ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandar Jović izjavio je da u ovom trenutku nije moguća uobičajena dinamika upisa na fakultete prema kojoj prijave svršenih srednjoškolaca počinju krajem juna, a prijemni ispiti i sam upis početkom jula.
Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, došla je u drugu posetu Zapadnom Balkanu od stupanja na tu dužnost. U Beogradu je planirano nekoliko razgovora sa državnim vrhom, a gosti jutarnjeg programa govorili su o značaju posete estonske političarke.
Profesor Srđan Verbić, bivši resorni ministar u Vladi Srbije, objasnio je za Newsmax Balkans da su studenti, univerziteti, kao i Vlada Srbije napravili određene propuste što se tiče rokova za kraj školske godine i upisa u novu.
Blokade sudova i tužilaštava, politički pritisci i javne diskreditacije sudija i tužilaca postavljaju pitanje da li pravosuđe u Srbiji može da funkcioniše nezavisno? Advokati Vladan Glišić i Goran Petronijević objasnili su za Newsmax Balkans da li postoji alternativa za blokade pravosuđa.
Period promenljivih vremenskih prilika vozačima i dalje donosi zahtevnije uslove vožnje. Pojačan je intenzitet saobraćaja unutar gradova, a usporenije se prolazi i u zonama radova, saopštio je Automoto savez Srbije.
Četiri nedelje nakon energetske krize, koja je ostavila bez struje veći deo Španije, ta zemlja se ponovo našla u mraku - ovoga puta digitalnom. Mobilni operateri su "pali", ostavivši milione građana bez interneta i signala. Širom Evrope se postavlja pitanje - da li smo previše vezani za internet?
Komentari (0)