Statistika je takva da stručnjaci upozoravaju da smo već u eri pandemije gojaznosti, da su pogođene sve starosne kategorije, da će u narednih desetak godina biti dve milijarde gojaznih u svetu i dva puta više gojazne dece. I statistika za Srbiju je alarmantna.
Godišnje u Univerzitetsko-kliničkom centru Srbije zbog gojaznosti pregledaju i do 4.000 pacijenata. Multidisciplinarni tim čine specijalisti gotovo svih grana medicine jer odluku o modelu lečenja donose na osnovu kompletne anamneze pacijenta.
Doznake za bolovanja uskoro odlaze u prošlost. Digitalizacija zdravstvenog sistema u Srbiji donosi još jednu novinu e-bolovanje, koja će baciti u zaborav papirne doznake koje sada nosimo u firmu kada smo bolesni.
Stresne situacije se ne mogu izbeći u svakodnevnom životu. Javni nastup, bilo da je u pitanju govor pred rodbinom ili odbrana seminarskog rada, prvi sastanak ili, u najgorem slučaju, potreba da nekome kome je pozlilo hitno pomognete.
Gojaznost je sve češća dijagnoza, istovremeno i kapija za mnoge druge bolesti, i više od 200 zdravstvenih problema – od kardiovaskularnih, dijabetesa, pa do malignih bolesti.
"Abdominalna gojaznost i struk koji se gubi ako smo debeli – daje četiri do šest puta veći rizik od pojave neželjenih događaja. Tako da je do 60 odsto povećanja pojava za šlog i infarkt kod tih osoba", kaže prof. dr Ivana Nedeljković sa Klinike za kardiologiju UKCS.
"Postoje jasno definisani kriterijumi kada se vrši uvođenje medikamentozne terapije. Ono što je važno za naše pacijente da nikako sami i nikako na svoju ruku određuju terapiju, a pogotovo da je ne doziraju sami, jer gojaznost je hronična bolest koja je doživotna i doživotno se i leči", navodi prof. dr Snežana Polovina, šef Ambulante za gojaznost, UKCS.
"Imamo i situaciju u kojoj preterana gojaznost može izazvati psihijatrijske poremećaje i probleme kao što su depresija, poremećaj prilagođavanja, anksioznost", ističe psihijatar -psihoterapeut, dr Jelena Popović sa Klinike za psihijatriju UKCS.
Foto: Milena Đorđević
Kada promene loših životnih navika ne pomažu, a sve dijete odnosno medikamentozna terapija ne daju rezultat, o trošku države omogućeno je i hirurško lečenje.
"Najčešća procedura je takozvana slim gastrektomija ili sužavanje želuca, sledi za njom čuveni baj pas, odnosno premoštavanje želudca. Rezultati se vide jako brzo, već posle nekoiliko meseci, posle godinu dana dolaze do blizu normalne težine, pacijenti koji su bili na isnulinu, nemaju potrebu da ga uzimaju, hirurgija daje brze i održive rezultate", objašnjava hirurg dr Ognjan Skrobić sa Klinike za digestivnu hirurgiju UKCS.
A gojaznost nije samo problem pojedinca.
"Takođe oko 20 do 30 odsto gojaznih, od toga 20 odsto ekstremno gojaznih, su osobe sa ozbiljnim komorbiditetima", kaže načelnica Centra za gojaznost Klinike za endokrinologiju i bolesti metabolizma, prof. dr Mirjana Šumarac Tomanović.
Zato stručnjaci poručuju da moramo da menjamo društvene sisteme da bismo zdravije živeli.
Treba ograničiti reklamiranje i dostupnost nezdravih proizvoda, jasnije obeležavati i čitati deklaracije na proizvodima, biti fizički aktivniji i napraviti još mnogo drugih koraka kako bismo stali na put pandemiji gojaznosti.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU SLATKI KREMOVI, ŠEŠIRI I PLASTIČNI PROIZVODI? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" povešćemo vas u prostorije jednog savremenog konditorskog pogona i pokazati kako se proizvodi krem pomoću tehnologija poslednje generacije. Pridružite nam se i u razgovoru sa šeširdžijom čiji zanat ne jenjava decenijama. Obići ćemo i modernu fabriku plastičnih proizvoda. Od sirovina do gotovog proizvoda – kako nastaju slatki kremovi, šeširi i plastični predmeti koje koristimo svakodnevno? U novoj epizodi emisije Proces otkrivamo detalje o tri potpuno različite industrije i metodama njihove proizvodnje. Proizvodnja slatkog krema – Od pažljivo kontrolisanih sirovina do visokotehnološke obrade i pakovanja. Kako se odvija proces homogenizacije, zašto je važna granulacija i kako nastaju različite vrste krema – saznajte u poseti savremenom konditorskom pogonu. Ručna izrada šešira – Tradicionalni zanat koji i danas opstaje. Majstor šeširđija vodi nas kroz proces izrade, od odabira materijala do finalnog oblikovanja i ukrašavanja. Industrijska proizvodnja plastike – Kako od granula nastaju svakodnevni predmeti? Posmatramo proces oblikovanja plastičnih proizvoda – od topljenja sirovine, ubrizgavanja u kalupe, hlađenja i završne montaže. Otkrijte kako funkcionišu različiti procesi proizvodnje, koliko su precizni tehnološki postupci, ali i kako se tradicija zanata uklapa u moderno tržište.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP) saopštio je da su zbog potencijalne opasnosti od hemijskog incidenta i opasnosti od izbijanja požara i priprema zgrade za novu školsku godinu, zaposleni i uprava ušli su u zgradu koja je šest meseci blokirana.
Prema poslednjim podacima Uprave granične policije, na putničkim terminalima graničnih prelaza nema zadržavanja za putnička vozila, dok teretna vozila očekuju višesatna zadržavanja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Letnji raspust, vreme odmora i opuštanja, ujedno je i period kada su deca najnezaštićenija, više vremena provode na internetu, a roditeljska pažnja često popusti.
Oko 300 žitelja Jasenovika mesecima se bori sa suvim česmama, a u lokalnoj prodavnici najviše se kupuje voda za piće. Voda za higijenske i sanitarne potrebe je veći problem, naročito izražen na temperaturama od 40 stepeni.
U Srbiji umereno i potpuno oblačno, malo svežije i vetrovito, mestimično sa kišom i kratkotrajnim pljuskovima koji će ponegde biti praćeni i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Grupa građana i zborovi Novog Sada organizovali su protestnu šetnju tokom koje su se uputili ispred zgrade gde živi gradonačelnik tog grada Žarko Mićin.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije saopštilo je da želi da preporuči svojim državljanima da se od 1. do 10. avgusta 2025. godine uzdrže od putovanja u Republiku Hrvatsku.
Premijer Srbije Đuro Macut je u prvih 100 dana bio najviše posvećen normalizaciji u sferi nauke i obrazovanja, ali ostvareni su i drugi uspesi, ocenio je za Newsmax Balkans ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Komentari (0)