


Stručnjaci nude rešenje za stres, ove namirnice će vam pomoći da ga se oslobodite
Stres je, u današnjici, postao svakodnevnica. Iako je nekada neizbežan, stručnjaci nude pomoć u vidu namirnica.
15:36Pre 70 d17.02.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Stresne situacije se ne mogu izbeći u svakodnevnom životu. Javni nastup, bilo da je u pitanju govor pred rodbinom ili odbrana seminarskog rada, prvi sastanak ili, u najgorem slučaju, potreba da nekome kome je pozlilo hitno pomognete.
Ruke vam se tresu, puls se ubrzava, a um preplavljuju negativne misli.
To su dobro poznate situacije za Saru Lorencini, medicinsku sestru specijalizovanu za brzo reagovanje i osnivača Akademije za brzo reagovanje, programa koji edukuje medicinske sestre u tome kako da se obuče za hitne slučajeve i da se nose sa njima.
Stres je, u današnjici, postao svakodnevnica. Iako je nekada neizbežan, stručnjaci nude pomoć u vidu namirnica.
15:36Pre 70 d17.02.2025.
AutorPrema istraživanju koje je sproveo istraživački centar Toluna, 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa, dok 22 odsto smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.
21:33Pre 82 d05.02.2025.
AutorIstraživanje je pokazalo da je trećina radnika generacije Z prošle godine je uzela bolovanje zbog stresa.
23:08Pre 99 d19.01.2025.
Autor"Sećam se da sam bila nova medicinska sestra na urgentnom odeljenju i iako sam imala sveobuhvatno znanje o tome šta da radim u hitnim slučajevima, kada je Hitna pomoć dovezla tog pacijenta, nisam mogla da dođem do daha. A ako ne možete da naterate svoje telo da radi stvari koje znate da radite, onda ne možete pomoći pacijentu", priča Lorencinijeva, koja ima desetogodišnje iskustvo sa medicinskim hitnim situacijama i autorka podkasta o obrazovanju medicinskih sestara Rapid Response RN.
U opasnim situacijama uobičajeno je da se aktivira prirodan odgovor tela "bori se ili beži" i zbog toga može da bude teško reagovati pod pritiskom na način na koji biste inače želeli da reagujete, prenosi RTS.
Ali možete da vežbate um i telo tako da kada se pojavi sledeća visokostresna situacija, budete bolje pripremljeni.
Evo nekoliko saveta Sare Lorencini i drugih stručnjaka kako da ostanete mirni šta god da se desi.
Kada je Sara imala devet godina, otišla je na ronjenje sa porodicom na Floridu. U to vreme, nije bila dovoljno snažna u gornjem delu tela da bi se podigla iz vode, tako da bi joj bila potrebna pomoć da se popne u čamac svaki put kada bi otišla da roni.
Međutim, kada je naišla na barakudu u vodi, toliko se uplašila da joj je adrenalin dao snagu da pliva brže nego ikada i sama uskoči u čamac.
Lorencinijeva je primetila da u slučaju da nije bila dobar plivač ili da nije vežbala da se sama popne u čamac, ne bi bila spremna za brzo bekstvo od predatorske ribe.
Njeno iskustvo pokazuje da priprema može da pomogne u situacijama visokog stresa, kao što je dodatna obuka za medicinske sestre, uvežbavanje govora pred ogledalom ili učenje za veliki test ili ispit.
"Postoje i načini da se izgradi ono što se zove otpornost nervnog sistema, sposobnost da održavate odgovor tela na stres u zdravoj ravnoteži, uoči takvih stresnih situacija", rekla je dr Ina Kazan, koja predaje psihijatriju na Medicinskoj školi pri Harvardu i klinički psiholog specijalizovan za psihologiju zdravlja.
Jedna tehnika koju ona često savetuje je vežbanje varijabilnosti otkucaja srca. Varijabilnost pulsa je način na koji se broj otkucaja srca osobe povećava i smanjuje i stalno varira. Veća odstupanja su znak da je nervni sistem zdrav i da se srce može bolje prilagoditi svakodnevnim izazovima i stresorima.
Radeći na takozvanom rezonantnom disanju, to jest udisajima i izdisajima uz kontrolisanje dijafragme kako bi se uspostavio ritam od obično tri do sedam udisaja u minuti i uskladio sa pulsom, varijabilnost otkucaja srca će se povećati, što će učiniti srce sposobnijim da se brže oporavi od stresora, objasnila je dr Kazan.
Prema njenim rečima, osobe kod kojih je varijabilnost pulsa viša imaju tendenciju da lakše donose odluke, fokusiraju se i bolje reaguju u izazovnim situacijama.
"Uočavanjem reakcija i korigovanjem ponašanja pri svakodnevnim manjim stresorima, osoba može imati bolji uvid u to na koji način njeno telo reaguje pod visokim stresom", rekla je Džuli Uhernik, licencirani profesionalni savetnik i registrovana medicinska sestra u Parkeru u Koloradu.
Dr Kazan navodi da održavanje fizičke ili mentalne "beleške" o tome koliko stresa osećate na skali od jedan do 10 tokom dana može pomoći da identifikujete ne samo svoje stresore već i prirodne simptome stresa koji se javljaju.
"To vam može pomoći da bolje reagujete u tim situacijama visokog stresa", istakla je Kazanova dodajući da su osnovne potrebe, kao što su zdrava ishrana i dovoljno sna, takođe ključne za poboljšanje odgovora na jake stresore.
Kada osoba počne da oseća simptome stresa, počinju da se javljaju misli poput "Ne mogu to da uradim" ili panika, ukazuje Lorencinijeva.
Međutim, kada ste svesni da su reakcije, kao što je promena daha ili otkucaja srca, normalne, onda to možete da iskoristite: "Zovem to super medicinska sestra ili super Sara i to je stanje kada mogu da funkcionišem najbolje što mogu. Vremenom sam uspela da se naviknem da kažem: 'Ove stvari koje osećam u svom telu, to me ne ometa. To me zapravo čini boljom medicinskom sestrom".
"Takođe je veoma važno da podsetite sebe s vremena na vreme da treba sporije da dišete", savetuje dr Kazan.
Njena preporuka je da udišemo kroz nos četiri sekunde, a da izdišemo (kao da pokušavamo da nežno ugasimo sveću) šest sekundi, kako bismo pospešili vraćanje sistema u normalu.
Mnogi i dalje veruju da moraju da jedu čim otvore oči. Drugi, opet, preskaču doručak bez trunke griže savesti i žive sasvim dobro. Neki se oslanjaju isključivo na kafu do ručka, dok drugi ne mogu da zamisle dan bez tosta i džema.
23:57Pre 3 h28.04.2025.
AutorNakon što su trgovci umetninama u Mađarskoj poslali na popravku violinu koju su godinama čuvali među kupljenim nameštajem, otkriveno je da je taj instrument tokom Drugog svetskog rata napravio jevrejski zatvorenik unutar zidina nacističkog koncentracionog logora Dahau u Nemačkoj.
23:09Pre 4 h28.04.2025.
AutorVerbalno nasilje nad decom može negativno da utiče na njihov mozak i mentalno zdravlje, zaključak je najnovije studije britanskih naučnika, sa kojom će upoznati Parlament na posebnom sastanku.
19:56Pre 7 h28.04.2025.
AutorDvadesetsedmogodišnji kineski student, koji živi u Japanu i koji se popeo na planinu Fudži van zvanične sezone penjanja, spasen je dva puta za četiri dana, pri čemu se posle prvog spasavanja vratio na planinu da uzme stvari koje je tamo ostavio, uključujući mobilni telefon.
19:04Pre 8 h28.04.2025.
AutorTosteri mogu da budu veoma praktičan aparat za brzu pripremu doručka, ali ako se ne koriste ispravno, mogu da predstavljaju opasnost u kuhinji.
17:12Pre 10 h28.04.2025.
AutorOvo piće bi, prema rečima doktora, moglo da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
23:19Pre 1 d27.04.2025.
AutorSukobi među partnerima najčešće započinju razgovorima koji ako se na vreme ne prepoznaju i ne smire, mogu prerasti u ozbiljne svađe.
18:36Pre 1 d27.04.2025.
AutorNa osnovu podataka sa sajta World Weather Online,i na osnovu analize vremenskih prilika u 300 najnaseljenijih gradova Evrope u periodu od 2009. do 2021. godine, napravljena je rang lista gradova okupanih suncem tokom cele godine.
14:22Pre 1 d27.04.2025.
AutorLekarka je objasnila zašto neki sastojci kozmetike mogu biti štetni ako se koriste nakon isteka roka trajanja.
23:58Pre 2 d26.04.2025.
Autor
Komentari (0)