Trideset i jedan sat straha: Kako se tokom operacije "Bljesak" 1. maja 1995. promenila sudbina 15.000 ljudi
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Posle ratne 1991. godine, naredne četiri godine srpski narod je uživao zaštitu u tzv. Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, koju su kontrolisale snage UNPROFOR-a, a vojne akcije protiv tih teritorija bile su zabranjene sve dok se ne postigne političko rešenje između Zagreba i srpskih vlasti.
Napad u ranu zoru iznenadio je Srbe, ali i mirovne snage. Među 15.000 građana koji su napustili svoje domove bio je i Nikola Rajković (43), koji se za Newsmax Balkans priseća detalja.
"Prvog maja 1995. godine moje detinjstvo se naglo prekinulo. Imao sam 13 godina, živeo u Okučanima, išao u sedmi razred i tog jutra planirao da vežbam fiziku - test nas je čekao već sledećeg dana, jer se majski raspust završavao", navodi Rajković.
Nakon što je Kemal Mrndžić osuđen u Americi zbog zločina nad Srbima u ratnom logoru u Čelebićima, predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Savo Štrbac očekuje da će protiv Mrndžića organi gonjena BiH otvoriti istragu i da će mu se suditi zbog zločina nad srpskim zatvorenicima.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Međutim, kako kaže, umesto pitanja iz fizike, dobio je pitanje života: kako se nositi sa iznenadnim odlaskom, gubitkom doma i strahom za goli život?
"Dan ranije atmosfera je već bila napeta. Naš podstanar, civilni policajac UN-a, Daniel Galadima iz Nigerije, vratio se kući vidno uznemiren. Umesto uobičajenih šala, samo je izustio da je 'situacija opasna.' U zoru su nas probudili zvuci granata. Na radiju su pokušavali da zadrže mir govoreći kako je sve pod kontrolom 18. korpusa RSK, ali stvarnost koja je dolazila s terena govorila je suprotno", navodi Rajković.
Foto: Newsmax BalkansCivilni policajac UN Daniel Galadima iz Nigerije sa Nikolom Rajkovićem par dana pred operaciju "Bljesak"
Rajković se priseća da se 1. maja, oko podne, komšija vratio s prve linije. Uzbuđeno je rekao da je jedno selo već palo.
"Tada sam znao - kraj je. U tom trenutku prestao sam da budem dete. Počeli smo da pakujemo ono malo stvari što je stalo u auto. Baka nije želela da ide, otac nije bio s nama, i tako smo krenuli - mama, brat i ja - kroz Novi Varoš, dok su granate već padale. Tek nakon što smo prešli most na Savi, osetio sam olakšanje: spasli smo živote", priseća se naš sagovornik.
Neplanirano, sa samo nešto najosnovnije garderobe, preselili su se kod rođaka u Banjaluku.
"Upisao sam novu školu i završio sedmi razred sa svim peticama. Knjige su mi postale jedini beg od svakodnevnih vesti o poginulima. Sećam se kako sam svaki dan slušao te priče, ali i kako sam pokušavao da u njima ne nestanem. Tog dana izgubio sam detinjstvo, ali sam dobio nešto drugo – ožiljak sazrevanja koji me i danas oblikuje. Naučio sam da cenim mir, sigurnost i snagu koju nosimo čak i kada mislimo da je više nemamo”, zaključuje Rajković i dodaje da svoju decu uči da nikoga i nikad ne mrze i da pokušaju da budu - pre svega dobri ljudi.
Veritas: Poginule 283 osobe
Za samo 31 sat, snage Hrvatske vojske i policije zauzele su teritoriju tadašnje Republike Srpske Krajine u Zapadnoj Slavoniji, prethodno potpisanih primirjem i pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Prema podacima Veritasa - organizacije koja se bavi ljudskim pravima i srpskim udruženjima izbeglica - tokom operacije je poginulo 283 osobe, među kojima su bili i civili, žene, deca i starci. Više od 15.000 Srba bilo je prinuđeno da napusti svoje domove, a mnogi su i danas raseljeni širom Srbije i Republike Srpske.
Foto: Milena Đorđević
"Sada u Okučanima i okolini živi oko hiljadu i po ljudi. To su uglavnom stariji ljudi, veoma mali broj mladih je ostao", za Newsmax Balkans navodi Savo Štrbac.
Prema njegovim rečima, ovo je jedna od većih tragedija u ratovima devedesetih, jer je za mali broj sati ubijen veliki broj ljudi - gotovo deset osoba svakog sata.
"Većina je stradala dok je bežala prema 'Mostu spasa' preko Save, ka Gradišci. Taj most bio je pod stalnom artiljerijskom vatrom, pa su neki čak pokušavali i da preplivaju reku", navodi Štrbac.
Prema podacima Veritasa, čak 57 žena je poginulo tokom ovog dana, što je izuzetno visok procenat među stradalim žrtvama. Prema njegovim rečima, bilo je više civila nego vojnika.
"Prilikom istraživanja imamo priličan broj neidentifikovanih tela. I još više nepronađenih tela", navodi Štrbac.
Foto: Srđan Ilić
Naš sagovornik upozorava da je posle operacije "Bljesak" bilo pokušaja manipulacije brojkama.
"Mnogi su kritikovali Veritas navodeći da je 283 umanjen broj. Mi u Veritasu se stvarno trudimo da sve što objavimo bude na osnovu dokaza, da budemo objektivni, da ne preterujemo. Recimo, jedan izveštaj Ministarstva inostranih poslova SRJ iz 1995. godine naveo je da je poginulo 3.000 civila i 1.000 vojnika, što zaista ne odgovara istini", navodi Štrbac.
Prilikom operacije "Bljesak", oko 1.500 Srba je uhapšeno, a mnogi od njih su naredne godine proveli po zatvorima i logorima.
Iako je hrvatsko rukovodstvo tada tvrdilo da je cilj operacije bio uspostavljanje ustavno-pravnog poretka na teritoriji Hrvatske, srpska strana i brojni međunarodni posmatrači ukazivali su na gruba kršenja međunarodnog prava, posebno po pitanju zaštite civila i ratnih zarobljenika.
Za stradanje srpskih civila niko nije pravosudno odgovarao. S druge strane, hrvatske vlasti imaju spisak od oko 4.000 Srba koji se u nekim dokumentima terete za ratne zločine.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Četiri osobe nastradale su na porodičnoj farmi u Topoli utopivši se u septičkoj jami, koja se nalazila u zatvorenom objektu, potvrđeno je Newsmax Balkans iz PU Kragujevac.
Povodom navoda o cenzuri intervjua s bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem, Newsmax Balkans ističe da dosledno gradi kredibilitet u Srbiji i regionu na principima profesionalnog novinarstva, poštovanja različitih stavova i insistiranja na objektivnom pristupu svim temama i sagovornicima.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević podneo je ostavku, saznaje Tanjug. Pored dekana, ostavku je podnela i celokupna uprava Pravnog fakulteta.
Srbi u Štrpcu su pre nedelju dana ostali bez jedinog javnog komunalnog preduzeća za upravljanje otpadom i snabdevanje vodom. Priština je, pod izgovorom da je u pitanju paralelna institucija, zatvorila ovu kompaniju koja je poslovala u srpskom sistemu.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo, a sredinom dana i posle podne u brdsko-planinskim predelima istočne i južne Srbije, uz lokalni razvoj oblačnosti, očekuje se retka pojava kratkotrajne kiše ili pljuska, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Potpredsednik Veća saveza Samostalnog sindikata Srbije Dragan Todorović izjavio je da je Zakon o štrajku više zakon protiv štrajka, pa ni država ni poslodavci nisu zainteresovani da ga menjaju.
Policija je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu, uhapsila su B. T. (48) pripadnika Odreda Žandarmerije u Beogradu, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i proganjanje.
Dekanski kolegijum Medicinskog fakulteta u Nišu dostavio je studentima u blokadi obaveštenje u kom ih je upozorio da će biti krivično i disciplinski gonjeni ako do 4. maja ne okončaju blokadu te visokoškolske ustanove, prenose Niške vesti.
Upis dece u prvi razred osnovne škole uveliko traje, a može trajati i do kraja avgusta. Osim prema blizini, roditelji odlučuju i na osnovu preporuke u koju školu će upisati dete. Prvi korak ka upisu jeste test zrelosti.
Nezapamćena tragedija dogodila se u selu Vaganac u Topoli. Četvoro ljudi stradalo je od posledica trovanja amonijakom, nakon što su upali u septičku jamu na porodičnoj farmi.
Komentari (0)