Trideset i jedan sat straha: Kako se tokom operacije "Bljesak" 1. maja 1995. promenila sudbina 15.000 ljudi
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Posle ratne 1991. godine, naredne četiri godine srpski narod je uživao zaštitu u tzv. Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, koju su kontrolisale snage UNPROFOR-a, a vojne akcije protiv tih teritorija bile su zabranjene sve dok se ne postigne političko rešenje između Zagreba i srpskih vlasti.
Napad u ranu zoru iznenadio je Srbe, ali i mirovne snage. Među 15.000 građana koji su napustili svoje domove bio je i Nikola Rajković (43), koji se za Newsmax Balkans priseća detalja.
"Prvog maja 1995. godine moje detinjstvo se naglo prekinulo. Imao sam 13 godina, živeo u Okučanima, išao u sedmi razred i tog jutra planirao da vežbam fiziku - test nas je čekao već sledećeg dana, jer se majski raspust završavao", navodi Rajković.
Foto: Milena Đorđević
Međutim, kako kaže, umesto pitanja iz fizike, dobio je pitanje života: kako se nositi sa iznenadnim odlaskom, gubitkom doma i strahom za goli život?
"Dan ranije atmosfera je već bila napeta. Naš podstanar, civilni policajac UN-a, Daniel Galadima iz Nigerije, vratio se kući vidno uznemiren. Umesto uobičajenih šala, samo je izustio da je 'situacija opasna.' U zoru su nas probudili zvuci granata. Na radiju su pokušavali da zadrže mir govoreći kako je sve pod kontrolom 18. korpusa RSK, ali stvarnost koja je dolazila s terena govorila je suprotno", navodi Rajković.
Foto: Newsmax BalkansCivilni policajac UN Daniel Galadima iz Nigerije sa Nikolom Rajkovićem par dana pred operaciju "Bljesak"
Rajković se priseća da se 1. maja, oko podne, komšija vratio s prve linije. Uzbuđeno je rekao da je jedno selo već palo.
"Tada sam znao - kraj je. U tom trenutku prestao sam da budem dete. Počeli smo da pakujemo ono malo stvari što je stalo u auto. Baka nije želela da ide, otac nije bio s nama, i tako smo krenuli - mama, brat i ja - kroz Novi Varoš, dok su granate već padale. Tek nakon što smo prešli most na Savi, osetio sam olakšanje: spasli smo živote", priseća se naš sagovornik.
Nakon što je Kemal Mrndžić osuđen u Americi zbog zločina nad Srbima u ratnom logoru u Čelebićima, predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Savo Štrbac očekuje da će protiv Mrndžića organi gonjena BiH otvoriti istragu i da će mu se suditi zbog zločina nad srpskim zatvorenicima.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Neplanirano, sa samo nešto najosnovnije garderobe, preselili su se kod rođaka u Banjaluku.
"Upisao sam novu školu i završio sedmi razred sa svim peticama. Knjige su mi postale jedini beg od svakodnevnih vesti o poginulima. Sećam se kako sam svaki dan slušao te priče, ali i kako sam pokušavao da u njima ne nestanem. Tog dana izgubio sam detinjstvo, ali sam dobio nešto drugo – ožiljak sazrevanja koji me i danas oblikuje. Naučio sam da cenim mir, sigurnost i snagu koju nosimo čak i kada mislimo da je više nemamo”, zaključuje Rajković i dodaje da svoju decu uči da nikoga i nikad ne mrze i da pokušaju da budu - pre svega dobri ljudi.
Veritas: Poginule 283 osobe
Za samo 31 sat, snage Hrvatske vojske i policije zauzele su teritoriju tadašnje Republike Srpske Krajine u Zapadnoj Slavoniji, prethodno potpisanih primirjem i pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Prema podacima Veritasa - organizacije koja se bavi ljudskim pravima i srpskim udruženjima izbeglica - tokom operacije je poginulo 283 osobe, među kojima su bili i civili, žene, deca i starci. Više od 15.000 Srba bilo je prinuđeno da napusti svoje domove, a mnogi su i danas raseljeni širom Srbije i Republike Srpske.
Foto: Milena Đorđević
"Sada u Okučanima i okolini živi oko hiljadu i po ljudi. To su uglavnom stariji ljudi, veoma mali broj mladih je ostao", za Newsmax Balkans navodi Savo Štrbac.
Prema njegovim rečima, ovo je jedna od većih tragedija u ratovima devedesetih, jer je za mali broj sati ubijen veliki broj ljudi - gotovo deset osoba svakog sata.
"Većina je stradala dok je bežala prema 'Mostu spasa' preko Save, ka Gradišci. Taj most bio je pod stalnom artiljerijskom vatrom, pa su neki čak pokušavali i da preplivaju reku", navodi Štrbac.
Prema podacima Veritasa, čak 57 žena je poginulo tokom ovog dana, što je izuzetno visok procenat među stradalim žrtvama. Prema njegovim rečima, bilo je više civila nego vojnika.
"Prilikom istraživanja imamo priličan broj neidentifikovanih tela. I još više nepronađenih tela", navodi Štrbac.
Foto: Srđan Ilić
Naš sagovornik upozorava da je posle operacije "Bljesak" bilo pokušaja manipulacije brojkama.
"Mnogi su kritikovali Veritas navodeći da je 283 umanjen broj. Mi u Veritasu se stvarno trudimo da sve što objavimo bude na osnovu dokaza, da budemo objektivni, da ne preterujemo. Recimo, jedan izveštaj Ministarstva inostranih poslova SRJ iz 1995. godine naveo je da je poginulo 3.000 civila i 1.000 vojnika, što zaista ne odgovara istini", navodi Štrbac.
Prilikom operacije "Bljesak", oko 1.500 Srba je uhapšeno, a mnogi od njih su naredne godine proveli po zatvorima i logorima.
Iako je hrvatsko rukovodstvo tada tvrdilo da je cilj operacije bio uspostavljanje ustavno-pravnog poretka na teritoriji Hrvatske, srpska strana i brojni međunarodni posmatrači ukazivali su na gruba kršenja međunarodnog prava, posebno po pitanju zaštite civila i ratnih zarobljenika.
Za stradanje srpskih civila niko nije pravosudno odgovarao. S druge strane, hrvatske vlasti imaju spisak od oko 4.000 Srba koji se u nekim dokumentima terete za ratne zločine.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU SLATKI KREMOVI, ŠEŠIRI I PLASTIČNI PROIZVODI? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" povešćemo vas u prostorije jednog savremenog konditorskog pogona i pokazati kako se proizvodi krem pomoću tehnologija poslednje generacije. Pridružite nam se i u razgovoru sa šeširdžijom čiji zanat ne jenjava decenijama. Obići ćemo i modernu fabriku plastičnih proizvoda. Od sirovina do gotovog proizvoda – kako nastaju slatki kremovi, šeširi i plastični predmeti koje koristimo svakodnevno? U novoj epizodi emisije Proces otkrivamo detalje o tri potpuno različite industrije i metodama njihove proizvodnje. Proizvodnja slatkog krema – Od pažljivo kontrolisanih sirovina do visokotehnološke obrade i pakovanja. Kako se odvija proces homogenizacije, zašto je važna granulacija i kako nastaju različite vrste krema – saznajte u poseti savremenom konditorskom pogonu. Ručna izrada šešira – Tradicionalni zanat koji i danas opstaje. Majstor šeširđija vodi nas kroz proces izrade, od odabira materijala do finalnog oblikovanja i ukrašavanja. Industrijska proizvodnja plastike – Kako od granula nastaju svakodnevni predmeti? Posmatramo proces oblikovanja plastičnih proizvoda – od topljenja sirovine, ubrizgavanja u kalupe, hlađenja i završne montaže. Otkrijte kako funkcionišu različiti procesi proizvodnje, koliko su precizni tehnološki postupci, ali i kako se tradicija zanata uklapa u moderno tržište.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP) saopštio je da su zbog potencijalne opasnosti od hemijskog incidenta i opasnosti od izbijanja požara i priprema zgrade za novu školsku godinu, zaposleni i uprava ušli su u zgradu koja je šest meseci blokirana.
Prema poslednjim podacima Uprave granične policije, na putničkim terminalima graničnih prelaza nema zadržavanja za putnička vozila, dok teretna vozila očekuju višesatna zadržavanja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Letnji raspust, vreme odmora i opuštanja, ujedno je i period kada su deca najnezaštićenija, više vremena provode na internetu, a roditeljska pažnja često popusti.
Oko 300 žitelja Jasenovika mesecima se bori sa suvim česmama, a u lokalnoj prodavnici najviše se kupuje voda za piće. Voda za higijenske i sanitarne potrebe je veći problem, naročito izražen na temperaturama od 40 stepeni.
U Srbiji umereno i potpuno oblačno, malo svežije i vetrovito, mestimično sa kišom i kratkotrajnim pljuskovima koji će ponegde biti praćeni i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Grupa građana i zborovi Novog Sada organizovali su protestnu šetnju tokom koje su se uputili ispred zgrade gde živi gradonačelnik tog grada Žarko Mićin.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije saopštilo je da želi da preporuči svojim državljanima da se od 1. do 10. avgusta 2025. godine uzdrže od putovanja u Republiku Hrvatsku.
Premijer Srbije Đuro Macut je u prvih 100 dana bio najviše posvećen normalizaciji u sferi nauke i obrazovanja, ali ostvareni su i drugi uspesi, ocenio je za Newsmax Balkans ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Komentari (0)