Klačar: Protesti protiv iskopavanja litijuma politički i ekološki
Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar ocenio je da je protest protiv najave iskopavanja litijuma i kompanije Rio Tinto politički i ekološki, jer se tiče javnih politika, kao i da ima sličnosti sa protestima "Srbija protiv nasilja" i udruženja 1 od 5 miliona.
Klačar očekuje da će političke stranke u opoziciji dugoročno da zauzimaju malo nijansiranije stavove o ovoj temi, zato što je projekat Jadar na neki način, kako kaže, i evropski projekat, ne samo projekat iza koga stoji srpska vlada.
"Verujem i da će stranke u opoziciji korigovati svoje stavove imajući u vidu i njihove pozicije koje su veoma bliske Evropskoj uniji", rekao je Klačar za Tanjug i dodao da je za očekivati da se stavovi menjaju, jer ako otpočne dijalog o toj temi, to bi trebalo da znači i približavanje stavova.
S druge strane, ne očekuje da će aktivisti imati korekcije po pitanju stavova, jer je njihova ideja vezana za strepnje koje imaju i jednu vrstu emotivnog odnosa prema toj temi.
Kada se govori o sličnostima sa prethodnim protestima, Klačar ističe da su i jedni i drugi krenuli kao "organski", uglavnom su bili vezani za aktiviste, ili za civilno društvo, a zajednička poveznica su im velika očekivanja na početku.
Rudnik litijuma je prilika za Srbiju da produbi veze sa Evropskom unijom i pozicionira se kao lider u industriji koja će biti veoma važna u budućnosti, ali o tome da li će rudnika i biti, treba da odluči narod u Srbiji, rekao je Džefri Pajat, pomoćnik državnog sekretara SAD za energetske resurse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je listu proizvoda sa cenama nižim od akcijskih, rekao da su u toku pregovori o minimalcu i položio kamen temeljac za izgradnju savremenog objekta za Odred vojne policije "Kobre".
Specifičnost ovih protesta, kaže Klačar, ogleda se u činjenici da su imali možda veći odjek izvan Beograda, nego u samoj prestonici, odnosno protestu u Beogradu su prethodili protesti u manjim sredinama.
"Ti protesti su po svemu sudeći u velikoj meri bili organski, odnosno organizovani su od strane onih koji su aktivisti, verovatno uz određenu vrstu pomoći iz plana B političkih organizacija, ali ako govorimo o sličnostima njih je puno više nego razlika", rekao je Klačar.
Na pitanje zašto ekološka udruženja, koja između ostalog, traže da im javni servis omogući da uživo govore o ekološkom aktivizmu - umesto toga ne traže debatu o litijumu, Klačar kaže da bi debata i dijalog trebalo da budu na prvom mestu ako se govori o tome šta je interes zajednice.
Potrebna je, kaže, velika i sadržajna rasprava, bilo da se projekat na kraju prihvati ili odbaci, a najgore je da se dođe do rešenja koje bi bilo doneto zbog pritiska i koje bi iza sebe ostavilo veliki broj ljudi koji su nezadovoljni i koji nisu imali dovoljno informacija.
"Međutim, očekivanja demonstranata su drugačija. Zbog čega mi u ovom momentu imamo više protesta, manje dijaloga? Zato što se sada nalazimo u fazi u kojoj se zapravo obe strane bore za bolje početne pozicije i za narativ. Bore se za to ko će da ovlada javnim prostorom", rekao je Klačar.
Tanjug/Vladimir ŠporčićIzvršni direktor CESID-a Bojan Klačar
Kako kaže, u ovom momentu vladi više odgovara da postoji racionalni dijalog zato što postoji veliki broj stručnjaka koji bi mogao kredibilno da govori o projektu Jadar i koji ne bi iznosio neke kataklizmične scenarije i koji bi u velikoj meri mogao da govori o tome da bi projekat Jadar mogao da bude ekološki bezbedan i ekonomski veoma isplativ.
"A na drugoj strani, demonstrantima u ovom momentu više odgovara da vrše pritisak preko ulice pa da eventualno u kasnijoj fazi, kada taj pritisak naraste sa boljom pregovaračkom pozicijom uđu u institucije, u parlament i u političke stranke. U ovom momentu prosto ciljevi su različiti", rekao je on.
Cilj demonstranata je, kako kaže, da se pritisak vrši putem ulice zato što je taj pritisak već jednom dao rezultat kada je vlada povukla uredbu i oni veruju da se taj rezultat može još jednom ponoviti.
Klačar očekuje da će dijalog biti značajniji i na svim nivoima, i na stručnom i na političkom, a ukazuje i da su sve vlade, i pre SNS, kao i Rio Tinto temu držali van očiju javnosti.
"Možda nije bila loša namera, možda su mislili samo da nema neke potrebe da bilo šta dodatno objašnjavaju, ali čini se da je deo javnosti ostao uskraćen za malo više transparentnosti. I onda kada na to dodate jednu jaku polarizaciju među vlašću i opozicijom koja proizvodi nepoverenje, nalazite se u situaciji koja nije u ovom momentu okruženje za dijalog. Nikakvi terenski radovi ne mogu da se obavljaju, barem još godinu, godinu i po dana i to je relativno dug period u kojem može da se razgovara. Moja su očekivanja da će se više razgovarati", rekao je Klačar.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kada ne veruju u nas, kada nam govore da smo nesposobni, da se zaluđujemo, da nismo dovoljno dobri...da smo loši I ludi....i onda ipak i uprkos svemu - uspemo...Kako gledamo na svoj uspeh, kako posmatramo sebe a kako nekadašnje kritičare. Šta bismo rekli detetu sebi, šta bismo savetovali deci i mladima koji prolaze kroz isto? Reč za one koji zaneme od bola traže: Teodora Vukojičić, novinar a nekada žrtva vršnjačkog nasilja I Biljana Lajović, psiholog
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kako je film od umetnosti postao oružje ideologije? Kako je estetika postala instrument moći? Zašto su vođe postale ikone, a filmovi liturgije političkih ideja? O komunističkoj i fašističkoj propagandi, o Holivudu i filmskoj estetizaciji politike odgovore večeras tražimo od profesora Aleksandra Vranješa.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Viši sud u Jagodini odredio je, na predlog Višeg tužilaštva u ovom gradu, do 30 dana pritvor M. M. (39) iz sela u okolini Jagodine osumnjičenom da je 26. septembra ubio babu (76) i dedu (79), saznaje Newsmax Balkans.
Našem trofejnom selektoru, gospodinu Svetislavu Pešiću, istekao je ugovor sa Košarkaškim savezom Srbije, čime završava svoju misiju na klupi nacionalnog tima i stavlja tačku na jedan izuzetno važan period u istoriji reprezentacije, saopštio je Košarkaški savez Srbije.
Na godišnjoj listi koja predstavlja dva odsto najuticajnijih istraživača, a koju objavljuju američki Univerzitet Stenford i međunarodni akademski izdavač Elzevir, u izdanju za 2025. godinu našlo se više od 110 istraživača iz Srbije.
Policija u Nišu zaplenila je oko 85 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana i uhapsila L. A. (22) iz ovog grada i A. D. (36) iz Orahovca zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tri meseca posle izvođenja veoma kompleksne rekonstukcije nestanka male Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, u Više javno tužilaštvo u Zaječaru stigli su rezultati koju je radio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku Beograd i kako smo saznali, oni ostaju pri prvobitnom nalazu i mišljenju.
Više javno tužilaštvo u Pančevu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv muškarca N. V. (29), M. J. (22) i M. Đ. (45), svi iz Debeljače, zbog postojanja osnova sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično delo teško ubistvo.
Beograđanka Mila Rajković (55) spasla je više od 1.000 napuštenih i povređenih životinja, sklanjajući ih sa ulice, pružajući im negu i pronalazeći im dom.
Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtev za privremenu meru studenta Fakulteta tehničkih nauka Bogdana Jovičića kojim je tražio premeštaj u medicinsku ustanovu sa adekvatnim uslovima radi zaštite zdravlja ili izricanje mere ograničenja kretanja uz elektronski nadzor.
Komentari (0)