Klačar: Protesti protiv iskopavanja litijuma politički i ekološki
Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar ocenio je da je protest protiv najave iskopavanja litijuma i kompanije Rio Tinto politički i ekološki, jer se tiče javnih politika, kao i da ima sličnosti sa protestima "Srbija protiv nasilja" i udruženja 1 od 5 miliona.
Klačar očekuje da će političke stranke u opoziciji dugoročno da zauzimaju malo nijansiranije stavove o ovoj temi, zato što je projekat Jadar na neki način, kako kaže, i evropski projekat, ne samo projekat iza koga stoji srpska vlada.
"Verujem i da će stranke u opoziciji korigovati svoje stavove imajući u vidu i njihove pozicije koje su veoma bliske Evropskoj uniji", rekao je Klačar za Tanjug i dodao da je za očekivati da se stavovi menjaju, jer ako otpočne dijalog o toj temi, to bi trebalo da znači i približavanje stavova.
S druge strane, ne očekuje da će aktivisti imati korekcije po pitanju stavova, jer je njihova ideja vezana za strepnje koje imaju i jednu vrstu emotivnog odnosa prema toj temi.
Kada se govori o sličnostima sa prethodnim protestima, Klačar ističe da su i jedni i drugi krenuli kao "organski", uglavnom su bili vezani za aktiviste, ili za civilno društvo, a zajednička poveznica su im velika očekivanja na početku.
Rudnik litijuma je prilika za Srbiju da produbi veze sa Evropskom unijom i pozicionira se kao lider u industriji koja će biti veoma važna u budućnosti, ali o tome da li će rudnika i biti, treba da odluči narod u Srbiji, rekao je Džefri Pajat, pomoćnik državnog sekretara SAD za energetske resurse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je listu proizvoda sa cenama nižim od akcijskih, rekao da su u toku pregovori o minimalcu i položio kamen temeljac za izgradnju savremenog objekta za Odred vojne policije "Kobre".
Specifičnost ovih protesta, kaže Klačar, ogleda se u činjenici da su imali možda veći odjek izvan Beograda, nego u samoj prestonici, odnosno protestu u Beogradu su prethodili protesti u manjim sredinama.
"Ti protesti su po svemu sudeći u velikoj meri bili organski, odnosno organizovani su od strane onih koji su aktivisti, verovatno uz određenu vrstu pomoći iz plana B političkih organizacija, ali ako govorimo o sličnostima njih je puno više nego razlika", rekao je Klačar.
Na pitanje zašto ekološka udruženja, koja između ostalog, traže da im javni servis omogući da uživo govore o ekološkom aktivizmu - umesto toga ne traže debatu o litijumu, Klačar kaže da bi debata i dijalog trebalo da budu na prvom mestu ako se govori o tome šta je interes zajednice.
Potrebna je, kaže, velika i sadržajna rasprava, bilo da se projekat na kraju prihvati ili odbaci, a najgore je da se dođe do rešenja koje bi bilo doneto zbog pritiska i koje bi iza sebe ostavilo veliki broj ljudi koji su nezadovoljni i koji nisu imali dovoljno informacija.
"Međutim, očekivanja demonstranata su drugačija. Zbog čega mi u ovom momentu imamo više protesta, manje dijaloga? Zato što se sada nalazimo u fazi u kojoj se zapravo obe strane bore za bolje početne pozicije i za narativ. Bore se za to ko će da ovlada javnim prostorom", rekao je Klačar.
Tanjug/Vladimir ŠporčićIzvršni direktor CESID-a Bojan Klačar
Kako kaže, u ovom momentu vladi više odgovara da postoji racionalni dijalog zato što postoji veliki broj stručnjaka koji bi mogao kredibilno da govori o projektu Jadar i koji ne bi iznosio neke kataklizmične scenarije i koji bi u velikoj meri mogao da govori o tome da bi projekat Jadar mogao da bude ekološki bezbedan i ekonomski veoma isplativ.
"A na drugoj strani, demonstrantima u ovom momentu više odgovara da vrše pritisak preko ulice pa da eventualno u kasnijoj fazi, kada taj pritisak naraste sa boljom pregovaračkom pozicijom uđu u institucije, u parlament i u političke stranke. U ovom momentu prosto ciljevi su različiti", rekao je on.
Cilj demonstranata je, kako kaže, da se pritisak vrši putem ulice zato što je taj pritisak već jednom dao rezultat kada je vlada povukla uredbu i oni veruju da se taj rezultat može još jednom ponoviti.
Klačar očekuje da će dijalog biti značajniji i na svim nivoima, i na stručnom i na političkom, a ukazuje i da su sve vlade, i pre SNS, kao i Rio Tinto temu držali van očiju javnosti.
"Možda nije bila loša namera, možda su mislili samo da nema neke potrebe da bilo šta dodatno objašnjavaju, ali čini se da je deo javnosti ostao uskraćen za malo više transparentnosti. I onda kada na to dodate jednu jaku polarizaciju među vlašću i opozicijom koja proizvodi nepoverenje, nalazite se u situaciji koja nije u ovom momentu okruženje za dijalog. Nikakvi terenski radovi ne mogu da se obavljaju, barem još godinu, godinu i po dana i to je relativno dug period u kojem može da se razgovara. Moja su očekivanja da će se više razgovarati", rekao je Klačar.
Nemačka vojska Bundesver biće najmoćnija vojna sila na evropskom kontinentu, obećava nemački premijer Fridrih Merc, tvrdeći da je to na vrhu liste zadataka njegove vlade. Kako je došlo do toga da se za vrlo kratko vreme nemačka armija od ozloglašenog gubitnika u Drugom svetskom ratu, podigne u sam vrh oružanih snaga Evrope? Za Stav dana govore stručnjak za bezbednost Daniel Šunter, istoričar Stanislav Sretenović i dopisnik NewsMax Balkansa iz Nemačke Vlastimir Vidić.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta se zaista dogodilo sa nacističkom ideologijom i kadrovima u posleratnoj Nemačkoj? Kako se moralna obnova pretvorila u politički igrokaz? O tome razgovaramo sa sociologom Slobodanom Vukovićem.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Novinska agencija Tanjug objavila je da Svetislav Pešić više nije selektor košarkaša Srbije, a samo nekoliko minuta kasnije iz Košarkaškog saveza Srbije je ta informacija demantovana.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je, govoreći na plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta da je srpsko društvo ostalo duboko podeljeno i deset meseci nakon protesta zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Pismenost nije samo poznavanje slova i pravopisa. To je sposobnost da jasno i smisleno izrazimo svoje misli, razumemo pročitano i logično razmišljamo. A upravo tu sve češće grešimo – u komentarima, porukama, pa i u poslovnoj komunikaciji.
Prilikom polaska putničkog voza iz stanice Pančevački most, u 15.13 sati, pantograf železničke garniture oštetio je kontaktnu mrežu, zbog čega je železnički saobraćaj u prekidu na delu pančevačke pruge, saopštila je Infrastruktura železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su predstavnici opozicije u Strazburu tražili uvođenje sankcije za svoju zemlju i svoj narod, dok oni ističu da su tražili sankcije za Vučića, premijera Đura Macuta, predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović rekla je za RTS da je ovog meseca došlo je do porasta zaraženih korona virusom u Srbiji, ali da svi slučajevi imaju blage manifestacije.
Evropski parlament raspravljao o situaciji u Srbiji. Zbog čega je deo opozicije iz Srbije zatražio sankcije za predstavnike vlasti? Izrael napao Dohu gde se nalazilo rukovodstvo Hamasa. Kakav će biti odgovor Katara?
Komentari (0)