Vučić: Odluka o borbi protiv rezolucije o Srebrenici u UN nije bila laka
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odluka o diplomatskoj borbi protiv rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN bila izuzetno teška, ali da je pokazala kako se jedna mala slobodarska zemlja štiti i brani svoje pravo na postojanje.
"Pokazali zube, borili se, sačuvali obraz, ne samo Srbije, već i srpskog naroda", rekao je Vučić u intervjuu Centru za društvenu stabilnost (CZDS), povodom dokumentarnog filma "Anatomija obmane - Srebrenica", emitovanom na TV Prva.
On je na pitanje kako je izgledala diplomatska borba protiv donošenja rezolucije, objasnio da je Srbija iz nekoliko obaveštajnih izvora saznala da se sprema donošenje te rezolucije.
"Pitao sam na jednom sastanku predstavnika Kvinte da li se to dešava, i onda je nemačka ambasadorka rekla da se već više meseci, sedam ili osam meseci, to priprema. Ja sam se osmehnuo i rekao, 'pa kako je moguće', jer to uvek mora da bude inkluzivno, uvek morate da radite sa ljudima iz prvo te zemlje, zatim morate da radite sa ljudima iz regiona - nemoguće je da mi nismo pitani ništa", rekao je Vučić.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija u Generalnoj skupštini UN glasala za evropsku rezoluciju o Ukrajini, ali da smatra da je napravila grešku i da je trebalo da budemo uzdržani.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Žitorađu, u okviru obilaska najugroženijih mesta i požarom oštećenih porodica koje su ostale bez kuća i pomoćnih objekata u Topličkom okrugu i najavio pomoć u obnovi.
Četvorica okrivljenih aktivista Srpske napredne stranke koji se terete za napad na studente, pa i lomljenje vilice jednoj studentkinji u noći između 27. i 28. januara, oslobođeni su krivičnog gonjenja za više nasilnih krivičnih dela, a na osnovu pomilovanja od predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
On je naglasio da je Srbija povodom toga donela odluku koja nije bila laka - da ide i da pokuša da brani svoj narod, znajući da će biti prokazana i napadana na svakom mestu.
"Da budem iskren, to je bila najteža odluka, jer niko drugi, ko god je bio na vlasti, nikada takvu odluku ne bi doneo. I ko god vam kaže drugačije, taj vas laže i obmanjuje. Uvek bi se oni dodvoravali njima", rekao je Vučić i naveo primer da je za vreme bivše vlasti 2011. godine u srpskom parlamentu usvojena rezolucija o Srebrenici, koja je, kako je naveo, pisana zajedno sa Turskom.
Dodao je da je u pitanju užasno teška tema, koja je po sebi "jezivo problematična bilo šta da radite".
"Kako god da se suprotstavljate takvoj rezoluciji, vi ste viđeni kao neko ko ne priznaje težak zločin, koliko god vi objašnjavali da to nije istina. Užasna je tema", rekao je Vučić.
Srbija se suprotstavila postavljajući tri osnovna pitanja
Naveo je da je Srbija donela odluku da se bori i ocenio da je ta borba bila "gotovo neverovatna".
"To ljudi uvek potcenjuju. To je bilo vreme izbora i svega drugog. Mnogi ljudi su se bavili nekim drugim stvarima. Malo ko je želeo da se koncentriše na to. Ali tim od trideset ili četrdeset ljudi je zaista živeo za to i danonoćno radio na tome", rekao je Vučić.
Naveo je i da se Srbija suprotstavila postavljajući tri osnovna pitanja - zašto se rezolucija donosi u tom trenutku, ko je podnosi i šta se očekuje da rezolucija donese - pomirenje ili nove sukobe i trvenje u regionu.
"Bilo je tu razočaranja, bilo je tu mnogo i divnih vesti i mnogo obnovljenih prijateljstava. Na kraju rezultat je takav, da 109 zemalja nije glasalo za ili, da budem precizniji, tačnije 108, iako s tim brojem na kraju ne baratamo, jer nemamo dokaz da bi Avganistan podržao rezoluciju, ali je za očekivati da bi podržao rezoluciju, da su mogli da glasaju, a Venecuela, koja nije imala pravo glasa, svakako bi bila protiv. Tako da, 109 zemalja na toj temi dobiti da ne glasaju za, od toga da imate veći broj ljudi iz Organizacije islamske konferencije koji je bio ili protiv, ili uzdržan, a ne za", rekao je on.
To je, kako je ocenio, bio neverovatan uspeh.
"To pokazuje da su ljudi razumeli da je reč o geopolitičkom pitanju, da je reč o osveti nekih moćnih zemalja, prema jednom malom narodu, slobodarskom, slobodoljubivom. Ali smo pokazali zube, borili se, sačuvali obraz, ne samo Srbije, već i srpskog naroda. A za njih je to bio, šta god ko govorio, i oni to znaju između sebe, pravi politički fijasko. Jesu li oni izglasali? Jesu. Ali je to u stvarnosti, u realnom životu, bio za njih pravi politički fijasko. I ja sam i dalje zahvalan ogromnom broju ljudi koji su stvarno izuzetno energiju uložili, borili se, i zahvalan javnosti u Srbiji koja je razumela koliko je to bila važna tema u tom trenutku", rekao je Vučić.
"Odmetnuti ambasadori"
Upitan kako ocenjuje glasanje tzv. "odmetnutih ambasadora", Vučić je odgovorio da je bilo samo nekoliko odmetnutih ambasadora.
"Imali bismo drugačiju odluku Mjanmara nego što smo imali, imali bismo drugačije odluke nekih drugih zemalja. Pretpostavljam i Bugarske u tom trenutku, ali i još nekih zemalja. Međutim, tu legitimiteta nema. Tu nema nikakve sumnje. Od onih prisutnih u sali, oni nisu imali većinu. A oni koji su napuštali, upravo su rekli zašto napuštaju, najveći deo njih i objasnili da napuštaju zato što ne žele da glasuju za samu rezoluciju. Tako da, značajna je većina na drugoj strani i oni to dobro znaju", rekao je Vučić.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ocenio je da je glasanjem o rezoluciji o Srebrenici napravljen jedan nepotrebni presedan koji će, kako kaže, skupo koštati celu svetsku zajednicu.
"Sada ćete imati primere genocida i takvih rezolucija svake godine, koliko hoćete i neće biti lako da te rezolucije budu odbijene ili će licemerni odnos nastaviti da postoji, u kojem će govoriti 'samo ono što mi kažemo da je genocid je genocid, a čak ni brojevi i činjenice više ne važe'", rekao je Vučić.
"Srbija nije negirala užasne zločine"
Istakao je da je važno što Srbija ni jednog trenutka nije negirala, kako je naveo "užasne zločine" u Srebrenici i da je uvek poručivala da je tu da pokaže pijetet i da izrazi saučešće.
"Ali nemojte da nam trpate tu kolektivnu krivicu kao teret na naša pleća i leđa, jer to je ono protiv čega smo. A oni kažu 'nigde se ne pominje ni jedan narod i nigde se ne govori o kolektivnoj krivici'. A vi ih pitate 'pa dobro, ako se govori o individualnoj krivici, individualna krivica je već ustanovljena pojedinačnim presudama, i sa druge strane, što nema neko ime u samoj rezoluciji, pa da se kaže, ti ljudi su počinili genocid?' Nemate ni jedno ime, a imate već pojedinačne presude, koje nisu baš uvek zasnovane na pravnim činjenicama, ali ostavite to po strani, a šta je to drugo nego nametanje kolektivne krivice?", upitao je Vučić.
On smatra da je Srbija postala primer za ceo svet, kako se jedna mala slobodarska zemlja štiti i kako štiti svoje pravo na opstanak i postojanje.
"Da li će to smanjiti bahatost i aroganciju onih velikih, koji misle da mogu sve i šta god da im padne na pamet, u to prosto ne verujem", rekao je Vučić.
Poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma
Govoreći o prošlogdišnjem održavanju Svesrpskog Sabora u Beogradu, istakao je da je važno da se na njemu govorilo o miru, o dobrim odnosima sa drugim narodima.
"U samoj deklaraciji, ono što je suštinski važno, to je poziv na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, sve ono što su neki u međuvremenu gazili, uvek spočitavavši Srbima da su ti koji krše norme Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Vučić.
Istakao je da je za srpski narod važno da se ne plaši da govori o svojim nacionalnim interesima, da se ne plaši da govori o svojim nedostacima u čuvanju kulture sećanja, ali i kulture pisanja svojim jezikom, koristeći svoje ćiriličko pismo.
"Mislim da je to bila jedna dobra manifestacija, u kojoj su mogli da se čuju interesi Srba u Crnoj Gori, kojih je oko trećine stanovništva i interesi Srba u Severnoj Makedoniji, kojih je neveliki broj, ali koji su vrlo stamena i, rekao bih, konsolidovana zajednica u toj zemlji. Ovoga puta nismo imali predstavnike naše zajednice iz Hrvatske, jer smo želeli da imamo stvarne predstavnike, a ne one koje bi predstavljali samo vlast u Hrvatskoj. Verujem da je to bila jedna dobra ideja u kojoj ćemo uvek koordinisano provoditi naše nacionalne ciljeve, pritom ne ugrožavajući mir, ne ugrožavajući međunarodno pravo i ne ugrožavajući bilo koga drugog", zaključio je Vučić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je prošle godine rezoluciju o Srebrenici sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih glasova.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dopisnik Newsmax Balkans iz Amerike Antonije Kovačević istakao je da je Teksas u žalosti, da zvone zvona na crkvama svako veče i podsećaju ljude na one koje su izgubili u proteklim danima. Broj stradalih popeo se, kako je naveo, na 111 i još se traga za nestalima.
Veliki šumski požar koji je izbio u sredu uveče u šumovitom području Glikadija na severnom egejskom ostrvu Tasos nastavio je da gori i u četvrtak, a situacija, prema izveštajima, opisana kao teška.
Hitler i kukasti krst u nekim delovima Evrope više nisu tabu tema ili nečija provokacija. Nemačke vlasti, na primer, posebno na istoku zemlje, posebno su zabrinute jer se sve više mladih ljudi radikalizuje.
Ana Ilić (33) iz Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Niša osvojila je prvo mesto među ženama na takmičenju "Najjači vatrogasac-spasilac" održanom u Sankt Peterburgu. Ana je za Newsmax Balkans govorila kako je postala prva žena vatrogasac u Nišu i kako je vatrogastvo od hobija postalo njeno zanimanje.
Na današnji dan pre 169 godina rođen je Nikola Tesla, jedan od najznačajnijih srpsko-američkih naučnika, čija su otkrića ostavila neizbrisiv trag u istoriji nauke i svetskih izložbi.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je sa šefom Kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikolom Pontarom o jačanju saradnje u oblastima javnih investicija, zdravstva, digitalizacije i inkluzivnog razvoja.
Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će tokom radova na sanaciji kolovoza na Trgu republike, koje izvodi JKP "Beograd-put", a koji počinju u petak u 14 časova i trajaće do srede, 16. jula, za saobraćaj biti zatvorena šira zona Trga republike.
Visoki savet sudstva (VSS) je saopštio da pritisci podrivaju autoritet i nezavisnost sudova i otežavaju blagovremeno i pravično okončanje sudskih postupaka i ostvarivanje prava građana pred sudom.
Osnovni sud u Užicu odredio je pritvor Branku Jovanoviću i Marku Krejoviću zbog sumnje da su izvršili krivično delo napada na službeno lice u vršenju dužnosti.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić posetio je opštinu Blace, jednu od najugroženijih požarima koji su zahvatili Toplički okrug i razgovarao sa meštanima, obišao najpogođenija gazdinstva i poručio da će država pružiti svu neophodnu pomoć.
Šta je potrebno da na Balkanu mirno razgovaramo o masovnim stradanjima bez negiranja bola druge strane? Koliko su opasne otvorene pretnje Irana upućene predsedniku Trampu? Koliki je značaj bilateralnih odnosa Francuske i Velike Britanije u post Bregzit eri?
Komentari (0)