Vučić: Odluka o borbi protiv rezolucije o Srebrenici u UN nije bila laka
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odluka o diplomatskoj borbi protiv rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN bila izuzetno teška, ali da je pokazala kako se jedna mala slobodarska zemlja štiti i brani svoje pravo na postojanje.
"Pokazali zube, borili se, sačuvali obraz, ne samo Srbije, već i srpskog naroda", rekao je Vučić u intervjuu Centru za društvenu stabilnost (CZDS), povodom dokumentarnog filma "Anatomija obmane - Srebrenica", emitovanom na TV Prva.
On je na pitanje kako je izgledala diplomatska borba protiv donošenja rezolucije, objasnio da je Srbija iz nekoliko obaveštajnih izvora saznala da se sprema donošenje te rezolucije.
"Pitao sam na jednom sastanku predstavnika Kvinte da li se to dešava, i onda je nemačka ambasadorka rekla da se već više meseci, sedam ili osam meseci, to priprema. Ja sam se osmehnuo i rekao, 'pa kako je moguće', jer to uvek mora da bude inkluzivno, uvek morate da radite sa ljudima iz prvo te zemlje, zatim morate da radite sa ljudima iz regiona - nemoguće je da mi nismo pitani ništa", rekao je Vučić.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija u Generalnoj skupštini UN glasala za evropsku rezoluciju o Ukrajini, ali da smatra da je napravila grešku i da je trebalo da budemo uzdržani.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Žitorađu, u okviru obilaska najugroženijih mesta i požarom oštećenih porodica koje su ostale bez kuća i pomoćnih objekata u Topličkom okrugu i najavio pomoć u obnovi.
Četvorica okrivljenih aktivista Srpske napredne stranke koji se terete za napad na studente, pa i lomljenje vilice jednoj studentkinji u noći između 27. i 28. januara, oslobođeni su krivičnog gonjenja za više nasilnih krivičnih dela, a na osnovu pomilovanja od predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
On je naglasio da je Srbija povodom toga donela odluku koja nije bila laka - da ide i da pokuša da brani svoj narod, znajući da će biti prokazana i napadana na svakom mestu.
"Da budem iskren, to je bila najteža odluka, jer niko drugi, ko god je bio na vlasti, nikada takvu odluku ne bi doneo. I ko god vam kaže drugačije, taj vas laže i obmanjuje. Uvek bi se oni dodvoravali njima", rekao je Vučić i naveo primer da je za vreme bivše vlasti 2011. godine u srpskom parlamentu usvojena rezolucija o Srebrenici, koja je, kako je naveo, pisana zajedno sa Turskom.
Dodao je da je u pitanju užasno teška tema, koja je po sebi "jezivo problematična bilo šta da radite".
"Kako god da se suprotstavljate takvoj rezoluciji, vi ste viđeni kao neko ko ne priznaje težak zločin, koliko god vi objašnjavali da to nije istina. Užasna je tema", rekao je Vučić.
Srbija se suprotstavila postavljajući tri osnovna pitanja
Naveo je da je Srbija donela odluku da se bori i ocenio da je ta borba bila "gotovo neverovatna".
"To ljudi uvek potcenjuju. To je bilo vreme izbora i svega drugog. Mnogi ljudi su se bavili nekim drugim stvarima. Malo ko je želeo da se koncentriše na to. Ali tim od trideset ili četrdeset ljudi je zaista živeo za to i danonoćno radio na tome", rekao je Vučić.
Naveo je i da se Srbija suprotstavila postavljajući tri osnovna pitanja - zašto se rezolucija donosi u tom trenutku, ko je podnosi i šta se očekuje da rezolucija donese - pomirenje ili nove sukobe i trvenje u regionu.
"Bilo je tu razočaranja, bilo je tu mnogo i divnih vesti i mnogo obnovljenih prijateljstava. Na kraju rezultat je takav, da 109 zemalja nije glasalo za ili, da budem precizniji, tačnije 108, iako s tim brojem na kraju ne baratamo, jer nemamo dokaz da bi Avganistan podržao rezoluciju, ali je za očekivati da bi podržao rezoluciju, da su mogli da glasaju, a Venecuela, koja nije imala pravo glasa, svakako bi bila protiv. Tako da, 109 zemalja na toj temi dobiti da ne glasaju za, od toga da imate veći broj ljudi iz Organizacije islamske konferencije koji je bio ili protiv, ili uzdržan, a ne za", rekao je on.
To je, kako je ocenio, bio neverovatan uspeh.
"To pokazuje da su ljudi razumeli da je reč o geopolitičkom pitanju, da je reč o osveti nekih moćnih zemalja, prema jednom malom narodu, slobodarskom, slobodoljubivom. Ali smo pokazali zube, borili se, sačuvali obraz, ne samo Srbije, već i srpskog naroda. A za njih je to bio, šta god ko govorio, i oni to znaju između sebe, pravi politički fijasko. Jesu li oni izglasali? Jesu. Ali je to u stvarnosti, u realnom životu, bio za njih pravi politički fijasko. I ja sam i dalje zahvalan ogromnom broju ljudi koji su stvarno izuzetno energiju uložili, borili se, i zahvalan javnosti u Srbiji koja je razumela koliko je to bila važna tema u tom trenutku", rekao je Vučić.
"Odmetnuti ambasadori"
Upitan kako ocenjuje glasanje tzv. "odmetnutih ambasadora", Vučić je odgovorio da je bilo samo nekoliko odmetnutih ambasadora.
"Imali bismo drugačiju odluku Mjanmara nego što smo imali, imali bismo drugačije odluke nekih drugih zemalja. Pretpostavljam i Bugarske u tom trenutku, ali i još nekih zemalja. Međutim, tu legitimiteta nema. Tu nema nikakve sumnje. Od onih prisutnih u sali, oni nisu imali većinu. A oni koji su napuštali, upravo su rekli zašto napuštaju, najveći deo njih i objasnili da napuštaju zato što ne žele da glasuju za samu rezoluciju. Tako da, značajna je većina na drugoj strani i oni to dobro znaju", rekao je Vučić.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ocenio je da je glasanjem o rezoluciji o Srebrenici napravljen jedan nepotrebni presedan koji će, kako kaže, skupo koštati celu svetsku zajednicu.
"Sada ćete imati primere genocida i takvih rezolucija svake godine, koliko hoćete i neće biti lako da te rezolucije budu odbijene ili će licemerni odnos nastaviti da postoji, u kojem će govoriti 'samo ono što mi kažemo da je genocid je genocid, a čak ni brojevi i činjenice više ne važe'", rekao je Vučić.
"Srbija nije negirala užasne zločine"
Istakao je da je važno što Srbija ni jednog trenutka nije negirala, kako je naveo "užasne zločine" u Srebrenici i da je uvek poručivala da je tu da pokaže pijetet i da izrazi saučešće.
"Ali nemojte da nam trpate tu kolektivnu krivicu kao teret na naša pleća i leđa, jer to je ono protiv čega smo. A oni kažu 'nigde se ne pominje ni jedan narod i nigde se ne govori o kolektivnoj krivici'. A vi ih pitate 'pa dobro, ako se govori o individualnoj krivici, individualna krivica je već ustanovljena pojedinačnim presudama, i sa druge strane, što nema neko ime u samoj rezoluciji, pa da se kaže, ti ljudi su počinili genocid?' Nemate ni jedno ime, a imate već pojedinačne presude, koje nisu baš uvek zasnovane na pravnim činjenicama, ali ostavite to po strani, a šta je to drugo nego nametanje kolektivne krivice?", upitao je Vučić.
On smatra da je Srbija postala primer za ceo svet, kako se jedna mala slobodarska zemlja štiti i kako štiti svoje pravo na opstanak i postojanje.
"Da li će to smanjiti bahatost i aroganciju onih velikih, koji misle da mogu sve i šta god da im padne na pamet, u to prosto ne verujem", rekao je Vučić.
Poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma
Govoreći o prošlogdišnjem održavanju Svesrpskog Sabora u Beogradu, istakao je da je važno da se na njemu govorilo o miru, o dobrim odnosima sa drugim narodima.
"U samoj deklaraciji, ono što je suštinski važno, to je poziv na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, sve ono što su neki u međuvremenu gazili, uvek spočitavavši Srbima da su ti koji krše norme Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Vučić.
Istakao je da je za srpski narod važno da se ne plaši da govori o svojim nacionalnim interesima, da se ne plaši da govori o svojim nedostacima u čuvanju kulture sećanja, ali i kulture pisanja svojim jezikom, koristeći svoje ćiriličko pismo.
"Mislim da je to bila jedna dobra manifestacija, u kojoj su mogli da se čuju interesi Srba u Crnoj Gori, kojih je oko trećine stanovništva i interesi Srba u Severnoj Makedoniji, kojih je neveliki broj, ali koji su vrlo stamena i, rekao bih, konsolidovana zajednica u toj zemlji. Ovoga puta nismo imali predstavnike naše zajednice iz Hrvatske, jer smo želeli da imamo stvarne predstavnike, a ne one koje bi predstavljali samo vlast u Hrvatskoj. Verujem da je to bila jedna dobra ideja u kojoj ćemo uvek koordinisano provoditi naše nacionalne ciljeve, pritom ne ugrožavajući mir, ne ugrožavajući međunarodno pravo i ne ugrožavajući bilo koga drugog", zaključio je Vučić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je prošle godine rezoluciju o Srebrenici sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih glasova.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Nemačka vojska Bundesver biće najmoćnija vojna sila na evropskom kontinentu, obećava nemački premijer Fridrih Merc, tvrdeći da je to na vrhu liste zadataka njegove vlade. Kako je došlo do toga da se za vrlo kratko vreme nemačka armija od ozloglašenog gubitnika u Drugom svetskom ratu, podigne u sam vrh oružanih snaga Evrope? Za Stav dana govore stručnjak za bezbednost Daniel Šunter, istoričar Stanislav Sretenović i dopisnik NewsMax Balkansa iz Nemačke Vlastimir Vidić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Novinska agencija Tanjug objavila je da Svetislav Pešić više nije selektor košarkaša Srbije, a samo nekoliko minuta kasnije iz Košarkaškog saveza Srbije je ta informacija demantovana.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je, govoreći na plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta da je srpsko društvo ostalo duboko podeljeno i deset meseci nakon protesta zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Pismenost nije samo poznavanje slova i pravopisa. To je sposobnost da jasno i smisleno izrazimo svoje misli, razumemo pročitano i logično razmišljamo. A upravo tu sve češće grešimo – u komentarima, porukama, pa i u poslovnoj komunikaciji.
Prilikom polaska putničkog voza iz stanice Pančevački most, u 15.13 sati, pantograf železničke garniture oštetio je kontaktnu mrežu, zbog čega je železnički saobraćaj u prekidu na delu pančevačke pruge, saopštila je Infrastruktura železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su predstavnici opozicije u Strazburu tražili uvođenje sankcije za svoju zemlju i svoj narod, dok oni ističu da su tražili sankcije za Vučića, premijera Đura Macuta, predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović rekla je za RTS da je ovog meseca došlo je do porasta zaraženih korona virusom u Srbiji, ali da svi slučajevi imaju blage manifestacije.
Evropski parlament raspravljao o situaciji u Srbiji. Zbog čega je deo opozicije iz Srbije zatražio sankcije za predstavnike vlasti? Izrael napao Dohu gde se nalazilo rukovodstvo Hamasa. Kakav će biti odgovor Katara?
Komentari (0)