AP o protestima u Srbiji i vojnoj paradi, profesor FPN smatra da su pojedine interpretacije mešanje u unutrašnja pitanja
Autorski tekst o političkoj situaciji u Srbiji, koji je novinska agencija AP objavila u subotu, 13. septembra, a koji su preneli inostrani mediji, uključujući Vašington post, uzburkao je javnost.
Tekst u kojem se hronološki nabrajaju segmenti višemesečne političke krize, za Newsmax Balkans komentariše profesor Fakulteta političkih nauka Milan Petričković.
U tekstu se navodi da "predsednik Srbije Aleksandar Vučić pooštrava obračun s učesnicima protesta koji su u poslednjim mesecima uzdrmali njegovu populističku vladavinu".
Asošijeted pres (AP) dodaje da se Beogradom kreću tenkovi zbog vojne parade 20. septembra, te da "ako parada postane žarište nereda, demonstranti strahuju da bi vojska mogla da ostane na ulicama".
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju radi efikasnije primene zaštite prava na porodični dom upućen je u u skupštinsku proceduru, izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" ministar pravde Republike Srbije Nenad Vujić.
Ubistvo Čarlija Kirka ima jasnu političku pozadinu, on nikada nije zagovarao nasilje u politici, kaže za Newsmax Balkans urednik portala Nacija Filip Kalmarević, upozoravajući da slučaj ubistva aktiviste dodatno rasplamsazi podeljenost u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Mislim da je to jedna, da ne kažem zlonamerna, ali vrlo subjektivna i improvizovana interpretacija. Smatram da, osim toga, postoji još nekoliko direktnih mešanja u unutrašnju politiku i pitanja Srbije kao države. To ima duboke veze s nekim zapadnim zemljama", navodi profesor Petričković.
Prema njegovim rečima, reč je o pokušaju uticaja uoči potencijalnih, predstojećih izbora.
"Uticaj po onom oprobanom scenariju koji se događa širom Evrope, u državama - pa i članicama EU - gde im nisu po volji političke opcije koje su trenutno na vlasti. Ovo je vrlo jasna interpretacija, slanje poruke da nešto što je vojna parada može da bude uvertira u neku vrstu nasilja", dodaje Petričković.
(Ne)nasilni protesti
Asošijeted pres navodi da su "isprva demonstracije bile mirne šetnje i sedenja. Ali tenzije su porasle kada su vlasti rasporedile policiju za razbijanje demonstracija, pripadnike u civilu, pa čak i sumnjive parapolicijske grupe, predvođene fudbalskim huliganima lojalnim Vučiću, kako bi skupove rasterivali pendrecima, palicama i bakljama. Demonstranti su prijavili prebijanja, proizvoljna hapšenja i upotrebu suzavca, šok-bombi i zvučnih uređaja - taktike koje su organizacije za ljudska prava osudile kao brutalne i preterane".
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
"I ovo smatram improvizacijom koja menja sliku stvari. Ako pogledamo činjenice, od samog početka ovo nisu klasični protesti. Suština je da je blokada institucija protivzakonita, posebno ono što je krenulo na fakultetima - u ime demokratije zapravo se urušavaju institucije. Taj, kako se naziva, organizovani studentski bunt, po mom mišljenju, ima dublje veze s drugim akterima; to je i pomenuto u tekstu, ali uz pogrešnu interpretaciju da nema dokaza o umešanosti faktora van studenata", navodi profesor FPN.
Prema Petričkovićevim rečima, protesti u kvantitativnom smislu - po broju zainteresovanih građana i studenata - opadaju.
"Ostala je manja grupa studenata i građana koja je napadala policiju i izvršila krivična dela. U tom smislu, interpretacija da je država, odnosno policija kao njen eksponent postala agresivna, iz mog ugla nije tačna. Policija je reagovala tek kada je bila najdirektnije napadnuta; da se postupalo po uzoru na neke druge evropske države, reakcija bi bila znatno oštrija. Govorim o normativnoj, pravnoj upotrebi sile radi zaštite pravnog i državnog poretka", kaže Petričković, dodajući da su za ta dela predviđene višegodišnje kazne.
Nijedna strana ne želi da se povuče
U tekstu koji su preneli brojni mediji, AP navodi da su "antikorupcijski protesti prerasli u više od pukog otpora korupciji. Sada su direktan izazov Vučićevoj tvrdoj vladavini, a demonstranti traže slobodne izbore, nezavisno pravosuđe i odgovornost za policijsko nasilje. Pošto nijedna strana ne pokazuje spremnost na povlačenje, Srbija se suočava s produbljivanjem političke krize i rizikom od daljih nemira, pa čak i krvoprolića".
Foto: Milena ĐorđevićMilan Petričković
Profesor Petričković ovaj citat vezuje za događaje poznate iz skorije evropske istorije.
"Imali smo slične scenarije u Evropi, pokušaje na više mesta. Nažalost, scenario na Majdanu postao je izvestan uzor - nešto što bi, iz mog ugla, želeli da ostvare oni koji povlače konce i nalaze se i van Srbije, u saradnji s delom opozicije, delom nevladinog sektora, interesnim grupama i medijskim kućama. Suština je, po toj projekciji, da je to njihova želja da se ostvari; ne treba zaboraviti da, kada postoji društvena kriza u Evropi i kada postoji radikalni deo koji očigledno krši normative odbrane pomenutog društvenog poretka, to pogađa svakoga ko je na vlasti", navodi Petričković.
Prema njegovim rečima, eventualna eskalacija nasilja (krvoproliće) mogla bi da izazove dalekosežne, nekontrolisane posledice, što je, kako kaže, opcija koju po svaku cenu treba izbeći.
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj tabli sveta, rat u Urajini je jedina konstanta. Više od tri godine rovovske borbe, vojno I ekonomsko iscrplijivanjе I na stotine hiljada poginulih I ranjenih. Susret presednika Trampa I presednika Putina koji bi mogao značiti početak mirovnih dogovora I pored svih najava ostaje neizvestan. Eskaliraju sankcije, pljušte pretnje, a dronovi uništavaju vojnike na prvoj linii fronta. Ko može više izdržati, Rusija ili Ukrajina? Šta bi značila isporuka „Tomahavk“ raketa Kijevu? Dali Rusija blefira kada govori o nukleranom odgovoru? Perspektiva pita, a odgovore daje Sead Rizvanović, novinar I vojni bloger iz Skopja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Nekadašnji predsednik opštine Stara Pazova, Skupštine SAP Vojvodina i član poslednjeg Predsedništva SFRJ Jugoslav Kostić preminuo je u Staroj Pazovi u 86. godini života.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini saopštila je da će drugi krug lokalnih izbora biti održan 9. novembra u 18 opština, a da je broj građana sa pravom glasa u drugom krugu izbora u ovih 18 opština 1.346.397.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila B. T. (28) vlasnika kuće na Zvezdari u kojoj je sinoć pronađena velika količina oružja.
Beogradska policija je uhapsila D. J. (53) i zaplenila oko 35 kilograma biljne materije za koju se sumnja da je marihuana, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Povremeno slaba kiša može uslovljavati promenljivo stanje kolovoza na putevima u Srbiji, dok niska oblačnost može otežavati vidljivost, a maglu i sumaglicu treba očekivati na putevima pored reka, jezera i kanala, upozorili su iz Auto-moto saveza Srbije.
Komentari (0)