"Najvažniji dan u modernoj istoriji Srbije, Otpor odigrao ključnu ulogu": Dve i po decenije od petooktobarskog protesta
Pre 25 godina, 5. oktobra 2000, završena je višegodišnja vladavina Slobodana Miloševića. Tog dana, stotine hiljada građana iz svih krajeva zemlje okupilo se u Beogradu zahtevajući poštovanje izbornih rezultata. Masovni protesti kulminirali su ulaskom demonstranata u zgradu Savezne skupštine i RTS.
Petooktobarski događaji doveli su do dolaska Demokratske opozicije Srbije (DOS) na vlast, a Vojislav Koštunica preuzeo je dužnost predsednika Savezne Republike Jugoslavije. U tom trenutku, mnogi građani su očekivali brze političke i ekonomske reforme, kao i približavanje Srbije evropskim integracijama.
Današnji lider Demokratske stranke, a nekadašnji član Otpora, Srđan Milivojević, za Newsmax Balkans kaže da su 5. oktobru prethodile godine i godine priprema.
Foto: Newsmax Balkans/Milenko Kovačević
"Znalo se 27. jula 2000. godine da će sve biti završeno te jeseni, samo se nije znalo koji će to dan biti. Peti oktobar nije priprema četvrtog, drugog ili trećeg oktobra, te pripreme su trajale jako, jako, jako dugo. Podsećam, 24. septembra 2000. godine održani su izbori, koji su raspisani 27. jula 2000. Ti izbori su raspisani tako što su tadašnja Služba državne bezbednosti i neki drugi ljudi procenili da je Slobodan Milošević gotov. Da taj čovek, posle gubitka Kosova i Metohije i Krajine, više nema šta da ponudi i nema na čemu da opstane u političkom životu. I nekako su ga razni ljudi naterali da raspiše te izbore 27. jula. Bio je uveren da će pobediti", objašnjava naš sagovornik, dodajući da je vladajuća koalicija SPS–JUL–SRS izgubila poverenje dela glasača.
Foto: AP/Aleksandar Vasović
Prema njegovim rečima, 4. oktobra se osećalo da će veliki broj ljudi iz ostalih krajeva zemlje krenuti za Beograd.
Milivojević navodi da su imali jasan plan šta ko radi.
U Srbiji nauka često deluje kao nešto apstraktno i daleko, u vidu formula, brojeva i laboratorijskih sprava. Vrednost nauke je daleko šira. Nauka je kulturni, društveni i ekonomski pokretač kao i sredstvo za rešavanje problema i oblikovanje budućnosti.
Biznismen i nekadašnji vlasnik BK televizije Bogoljub Karić tvrdi da njegove ideje ne ostaju bez odjeka, jer, kako kaže, lično piše predsednicima Donaldu Trampu i Vladimiru Putinu, te ističe da mu nijedan predlog do sada nije odbijen.
Ko će voditi opštine u Severnoj Makedoniji u naredne četiri godine znaće se nakon 19. oktobra, kada je zakazan prvi krug lokalnih izbora, ili još preciznije, posle 2. novembra, kada će biti održan drugi krug.
"Policija uopšte nije položila oružje. Ljudi to idealizuju posle 25 godina. Policija je organizovala masovne blokade širom Srbije i nije se uopšte predala. To su uradili tek kada su ih ljudi savladali. Većina njih je shvatila da je kraj, ali bilo je i onih u policiji koji su bili spremni da sprovedu razna naređenja Slobodana Miloševića", navodi naš sagovornik.
Foto: AP/Darko Vojinović
Milivojević ističe da je 5. oktobra bio u Kruševcu, a da je iz grada krenula dugačka kolona automobila i autobusa.
"Kada je krenula kolona vozila iz Kruševca, kordon policije se povukao pred brojnim ljudima, kod Jagodine je bila prepreka na auto-putu. Ljudi su izašli iz kola, prevrnuli te prepreke, čak i razoružali policajce. Neki su bili spremni da se bore i nisu želeli da se predaju", priseća se Milivojević.
Opozicija se teško ujedinila
Demokratska opozicija Srbije bila je sastavljena od 17 koalicionih partnera. Kako navodi današnji lider Demokratske stranke, do tog jedinstva se teško došlo.
"To jedinstvo nismo baš lako izgradili. Pripreme za 5. oktobar počele su juna 1999. godine. Prvo su se pojavili sporadični pokušaji otpora u Leskovcu, zatim na Petrovdan u Valjevu, da bismo na Preobraženje imali veliki skup u Beogradu. Pokazalo se da su velike razlike među liderima političkih stranaka. Umalo nije došlo do sukoba obezbeđenja Demokratske stranke i Srpskog pokreta obnove. Nakon toga, formiran je Savez za promene, bez SPO-a, i počeli su protesti u velikom broju gradova i mesta", priseća se Milivojević, koji je u to vreme bio jedan od lidera Otpora.
Foto: Srđan Ilić
Kako navodi naš sagovornik, do leta 2000. vlast je gušila medije, a često se oštro obračunavala sa bilo kakvim vidom opozicionog delovanja. Članovi Otpora bili su hapšeni i prebijani. Lideri Saveza za promene, kao i njihove pristalice, pretučeni su 27. septembra 1999. godine.
"Do 27. jula postojali su pregovori sa SPO da se ide na jednu zajedničku opozicionu listu. Međutim, kompromis nije pronađen. U to vreme u Srbiji se stvorila referendumska atmosfera: ili ste za Miloševića ili ste za DOS. Svi drugi su bili dekor, remetilački faktor na tim izborima. Da je Vuk Drašković izašao u koloni sa DOS, garantujem da Socijalistička partija Srbije ne bi osvojila ni 25 odsto glasova. Slika Srbije bila bi sasvim drugačija posle izbora. Ne bi ni bilo 5. oktobra, jer bi poraz Slobodana Miloševića bio toliko ubedljiv da bi i njemu bilo jasno da je izgubio", navodi današnji lider DS.
Foto: Srđan Ilić
Milivojević ističe da je 24. septembra uveče Milošević bio izložen pritisku svoje supruge Mirjane Marković da ne prizna rezultate izbora.
"Sloba je rekao: 'Ne priznajem rezultate izbora', i to je dovelo do protesta širom Srbije. Imali smo već 25. protest radnika, 14. oktobra u Kruševcu, zatim učenika, studenata, gimnazijalaca, srednjoškolaca. Ubrzo je počeo protest rudara. Srbija se pobunila", priseća se Milivojević u razgovoru za Newsmax Balkans.
Otpor kao faktor
Otpor je, dodaje, odigrao ključnu ulogu u rušenju Slobodana Miloševića.
"Političke stranke su imale svoju ulogu. Isto je kao i sada. Otpor je u početku odbijao saradnju sa političkim strankama. S tim što mi iz Otpora, za razliku od sadašnjeg trenutka, nismo bili nosioci promene. Iako smo uživali ogromno poverenje, smatrali smo da treba političke stranke da reše ovu stvar, a da mi budemo kreatori jedinstva, posrednici u formiranju referendumske atmosfere. Jer, Otpor je od samog osnivanja izašao sa tri jasna politička zahteva - ukidanje sramnog zakona o univerzitetu, ukidanje zakona o informisanju i raspisivanje izbora na svim nivoima. I ni u jednom trenutku nismo odstupili od ta tri zahteva", priča Milivojević.
Foto: Srđan Ilić
Današnji lider Demokratske stranke dodaje da je Otpor uspeo da ujedini u toj organizaciji i leve i desne, i monarhiste i republikance, liberale, ljude naklonjene ravnogorskom pokretu, one koji su negovali tradiciju partizanskog pokreta, kao i navijače Partizana i Zvezde.
Navodi da su imali više od 100.000 pristupnica.
Foto: Newsmax Balkans/Milenko Kovačević
"Slobodan Milošević je posle ubistva Boška Peroševića 13. maja na Novosadskom sajmu Otpor proglasio terorističkom organizacijom i pripremio donošenje zakona o terorizmu. Već do tog 13. maja nekoliko stotina ljudi iz Otpora bilo je uhapšeno, mnogi brutalno pretučeni u policijskim stanicama. Ukupno je uhapšeno oko 4.000 ljudi iz Otpora. Svim tim ljudima otvoreni su dosijei javne i državne bezbednosti. Prošli su kompletnu policijsku obradu", priseća se naš sagovornik.
Foto: Srđan Ilić
Zaključujući priču o 5. oktobru, Milivojević naglašava da je taj datum najvažniji dan u modernoj istoriji Srbije.
"Taj dan uopšte ne doživljavam kao propuštenu šansu. Naprotiv, to je dan kada smo iskoristili šansu, kada smo uradili ogromnu stvar - kada su, posle godina stradanja, ratova, izdaje, ekonomske propasti, moralnog i vrednosnog sunovrata, građani Srbije izašli na ulicu i uspeli bez ijedne žrtve. Oslobođene su institucije. To što nije urađeno posle 5. oktobra, to je druga stvar, ali 5. oktobar ne treba vulgarizovati", ukazuje Srđan Milivojević.
Nasleđe i podele u tumačenju
Dve i po decenije kasnije, 5. oktobar ostaje tema različitih tumačenja.
Jedni ga vide kao istorijsku prekretnicu koja je otvorila put demokratizaciji, dok ga drugi ocenjuju kao propuštenu priliku jer, kako ističu, društvene i ekonomske promene nisu ispunile očekivanja.
Foto: Srđan Ilić
U javnosti su i dalje prisutne rasprave o tome da li je duh protesta iz 2000. godine doveo do trajnih institucionalnih reformi ili je ubrzo izbledeo pod pritiskom unutrašnjih sukoba i političkih kompromisa. Neki smatraju da tada došlo do "povratka naroda u institucije", drugi ističu da je put ka istinskoj demokratizaciji ostao nedovršen.
Petooktobarski događaji, sa svim kontradikcijama koje ih prate, ostaju važna referentna tačka u razumevanju političkog i društvenog razvoja Srbije u poslednjih 25 godina.
Hronologija događaja koji su prethodili protestima 5. oktobra
- Posle NATO bombardovanja 1999. godine, ekonomsku i političku krizu u Srbiji pojačava opadanje ugleda tadašnje vlasti.
- 1. jul 1999: Tehničar Ivan Novković u Leskovcu prekida TV program i poziva građane na proteste protiv režima – prvi veći građanski otpor.
- 12. jul 1999: U Valjevu miting protiv vlasti prerasta u sukobe sa policijom; organizator Bogoljub Arsenijević kasnije biva osuđen.
- 10. avgust 1999: Episkopi Srpske pravoslavne crkve apeluju na Miloševića da podnese ostavku.
- 19. avgust 1999: Opozicija organizuje veliki miting u Beogradu sa više od 100.000 učesnika.
- 3. oktobar 1999: Pokušaj atentata na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali.
- 14. oktobar 1999: Predstavnici opozicije potpisuju sporazum o izbornim uslovima, zahtevajući vanredne izbore.
- 9. novembar 1999: Prvi sukobi između policije i "Otpora" tokom protesta "Marš za oslobođenje Beograda" u kojima su povređeni demonstranti.
- 14. decembar 1999: Glumci na sceni Narodnog pozorišta tokom predstave “Bure baruta” simbolično izražavaju otpor režimu.
- 19. januar 2000: Opozicione stranke potpisuju dokumente kojim zahtevaju raspisivanje slobodnih izbora i formiranje prelazne vlade.
- 8. februar 2000: - Savezni ministar odbrane Pavle Bulatović ubijen je u restoranu "Rad''
- 14. april 2000. - Na beogradskom Trgu republike održan je miting udružene opozicije pod sloganom "Stop nasilju – za slobodne izbore".
- 26. april 2000. – Generalni direktor "Jata" Živorad Žika Petrović ubijen je ispred svog stana u Beogradu.
- 2. maj 2000: Telohranitelji Marka Miloševića, sina jugoslovenskog predsednika, prebili su u Požarevcu aktiviste Otpora Radojka Lukovića i Nebojšu Sokolovića, dok je Momčilo Veljković lakše povređen.
- 13. maj 2000: Ubijen je Boško Perošević, vođa vojvođanskih socijalista; događaj izaziva političku tenziju.
- 15. maj 2000. – Udružena opozicija je na beogradskom Trgu Republike održala miting "Stop teroru - za demokratske izbore".
- 22. maj 2000: Aktivisti Otpora pokušavaju da registruju pokret.
- 15. jun 2000. – Pokušaj atentata na Vuka Draškovića u Budvi.
- 6. jul 2000: Skupština SRJ usvaja ustavne izmene - predsednik i poslanici biraju se neposredno.
- 27. jul 2000: Raspisani su izbori za predsednika SRJ, saveznu i lokalne skupštine.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Koliko dugo traje borba da sistem prepozna roditelja-negovatelja kao osobu koja radi najteži posao na svetu? Šta roditelji očekuju od pregovora sa nadležnima iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja?
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je konačne rezultate lokalnih izbora održanih 12. oktobra, za prvi krug glasanja, sa izuzetkom tri opštine - Prištine, Junika i Mamuše, piše Kosovo Online pozivajući se na Reporteri.
Potpredsednica Pokrajinske vlade Sandra Božić izjavila je za "Stav nedelje" da očekuje da se kao narod i nacija svi priberemo 1. novembra tokom odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kakvo nam je predznanje potrebno kada pođemo u šumu da beremo gljive? Koja vrsta je najotrovnija u Evropi, a koja omiljena na tanjiru? Odgovore na ova pitanja dali su nam iskusni poznavaoci na tradicionalnoj izložbi koja se već dve decenije održava u Kragujevcu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je na skupovima građana protiv blokada u Požarevcu, Kraljevu i Vranju prema procenama policije prisutno oko 39.600 građana.
U Požarevcu, Kraljevu i Vranju održani su skupovi građana koji se protive blokadamana kojima se, prema procenama Ministarstva unutrašnjih poslova, okupilo oko 39.600 građana.
Incident koji se dogodio pre dva dana u medicinskoj školi na Zvezdari kada je učenik te škole prebijen i to od strane nepoznatih lica, otvara iznova pitanje bezbednosti u školama.
Komentari (0)