Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je, na Samitu o proširenju Evropske unije u Briselu, da Srbija u poslednje tri i po godine nije otvorila nijedno poglavlje i nijedan klaster.
Dodao je da se to u velikoj meri poklopilo sa činjenicom da je tada počeo rat u Ukrajini, a da iako je Srbija uvek poštovala teritorijalni integritet Ukrajine i osudila invaziju i sve ono što se dešavalo na teritoriji Ukrajine, kako je rekao, nije bilo dovoljno, jer nije uvela sankcije Rusiji.
"Bili smo jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Iako smo uvek podržavali teritorijalni integritet Ukrajine, povelju Ujedinjenih nacija, dve rezolucije Ujedinjenih nacija i uvek smo osuđivali invaziju i sve ono što se dešavalo na teritoriji Ukrajine, ali to nije bilo dovoljno. To je postalo, prema rečima nekih od vaših prethodnih sagovornika, nekakva geopolitička igra, a ne proces zaslugom", rekao je Vučić u sesiji na samitu "Evropski razgovori".
"Sumnje mežu državama članicama EU"
Prema njegovim rečima, Srbija istovremeno mora da uzme u obzir sve napomene od strane Evropske unije i da promeni stepen entuzijazma i energije kako bismo shvatili gde smo grešili i kako bismo išli mnogo brže.
"Kada se kaže Srbija u poređenju sa Zapadnim Balkanom, to je gotovo 55 odsto izvoza sa Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Srbija je na tom planu veća od svih ostalih zajedno. Što se tiče privlačenja direktnih stranih investicija, u poslednje tri godine Srbija je privukla više od 60 odsto ukupnih direktnih stranih investicija od svih ostalih na Zapadnom Balkanu", naglasio je Vučić.
Kako je rekao, poznato mu je da postoje sumnje među državama članicama EU zbog odnosa Beograda sa Pekingom i sa Moskom, ali da on neće zbog toga da se pravda.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
"Neću da se pravdam zato što razgovaram sa nekim, mislim da je to glupo, ja nisam nekakav đak u osnovnoj školi. Ja verujem da svi treba da razgovaraju jedni sa drugima, mislim da je to korisno i da to ne znači da se ja slažem sa nekim ako sa njim razgovaram", ukazao je Vučić.
Istakao je da je prihvatio kritike komesarke za proširenje Marte Kos i da "priznaje da je kriv", ali da mu je bilo čudno što se po pitanju njegovog puta u Moskvu nisu uzeli u obzir razlozi posete.
"Ne radi se samo o tome da sam išao u Moskvu. Imao sam razne razloge da odem tamo. Bilo je to vezano za gasni aranžman, trebalo je da razgovaramo o problematici NIS, kome su SAD uvele sankcije, a Rusi su vlasnici NIS. Znači, bilo je tu više pitanja na stolu", rekao je Vučić i upitao šta je bila alternativa tome.
"Nisam se mešao u ukrajinsko-ruski sukob"
On je takođe istakao da ga niko iz Evrope, izuzev Marte Kos u Ursule fon der Lajen, nije pitao za to šta je bio sadržaj tih sastanaka u Moskvi.
"Nisam se uplitao, niti mešao u rusko-ukrajinski sukob. Ja sam mali igrač iz male zemlje. Ja sebi ne dozvoljavam da se mešam u neke velike stvari. Velike zemlje ili Evropska unija su te koje to mogu sebi da priušte. Ja to nisam radio. Ja sam razgovarao o našim malim problemima koji su veliki problemi i za srpski narod. I to je bila moja namera", istakao je Vučić.
Naveo je da je on uvek bio poštovalac pravila da se čuje i druga strana i da bi želeo da vidi kako svi lideri jedni sa drugima razgovaraju.
"To je jedini način da se prevaziđe današnja situacija. Ali ja znam da to niko ne želi da čuje jer vidim da se svi smeju i šale kada mi kritikujemo ove druge. Ja neću da se šalim na račun Kine, Amerike, Rusije. Preozbiljna su to pitanja za bilo kakve šale. Potrebni su nam razgovori", ukazao je Vučić.
"Od EU očekujem jasne signale u pogledu politike proširenja"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom tokom radne posete Briselu i izjavio da od EU očekuje transparentnost i jasne signale u pogledu politike proširenja budući da smo pokazali odgovoran partnerski odnos prema Uniji.
"Odličan sastanak sa Antoniom Koštom o ključnim aspektima odnosa Srbije i EU, pogotovo u oblasti ekonomske saradnje, ulozi naše zemlje u regionu Zapadnog Balkana i Evrope, kao i o nastavku procesa reformi kojima Srbija ostaje iskreno posvećena", naveo je Vučić na Instagramu.
Podsetio je da je pozicija Srbije u pogledu pristupanja dosledna i čvrsta i poručio da je za to potrebna snažna podrška Unije.
"Upravo zato sam posebno zahvalan Košti na ličnom angažovanju, razumevanju, iskrenosti i mogućnosti da otvoreno razgovaramo o svim poteškoćama sa kojima se susrećemo, kao i na zalaganju da se evropska perspektiva našeg regiona što pre pretoči u realnost kojoj težimo", naveo je Vučić.
Foto: Tanjug/AP/Virginia Mayo
Tokom posete, predsednik Vučić sastaće se sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom i prisustvovati večeri, koju u čast šefova država i vlada učesnika Samita, organizuje komesarka EU za proširenje Marta Kos.
Planirano je da se tokom boravka u Briselu, predsednik Vučić sastane i sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Peterom Sorensenom.
Na Samitu o proširenju, vodeći lideri EU i zemalja kandidata će uživo u Briselu razgovarati o budućnosti evropskih integracija.
Ko dolazi na Samit
Samit će osim predsednika Vučića, okupiti predsednicu Moldavije Maju Sandu i tri premijera, albanskog Edija Ramu, Milojka Spajića iz Crne Gore i Hristijana Mickoskog iz Severne Makedonije, kao i evropsku komesarku za proširenje Martu Kos.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta potvrdio je svoje učešće, čime se pridružio skupu lidera koji će definisati budućnost evropskog proširenja.
Sa Martom Kos, evropskom komesarkom za proširenje, samit će ispitati da li je horizont proširenja do 2030. godine za zemlje kandidate, Zapadni Balkan i države Istočnog partnerstva verodostojan ili simboličan, i šta bi dublja integracija značila za evropsku demokratiju, ekonomiju i stratešku autonomiju.
Očekuje se i video obraćanje predsednika Ukrajine Volodmira Zelenskog.
Preporuke Evropske komisije iz prethodnih godina ostaju važeće, da je Srbija ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i ovaj klaster je tehnički spreman za otvaranje, navodi se u radnoj verziji izveštaja EK o politici proširenja EU za 2025. godinu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Ovaj skup predstavlja inicijativu Euronewsa da se pojačaju glasovi zemalja kandidata u trenutku kada je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovo pokrenula proces, rebrendirajući proširenje kao "ponovno ujedinjenje Evrope".
Samit će pružiti jedinstvenu platformu liderima zemalja kandidata da iznesu svoje stavove o putu proširenja, pri čemu će svaki lider doneti svoj uvid u to kako se proširenje doživljava iz stanovišta njihove zemlje i šta će put koji je pred nama doneti.
Vreme održavanja samita Juronjuza poklapa se sa predstavljanjem paketa proširenja za 2025. godinu od Evropske komisije - godišnje procene napretka zemalja kandidata koja će postaviti ton za narednu godinu.
Događaj se održava u vreme kada većina Evropljana podržava proširenje bloka od 27 članica pošto je nedavna anketa Evrobarometra pokazala da 56 odsto građana EU podržava proširenje, uz posebno snažnu podršku mlađih Evropljana.
Veliki broj Srba koji danas živi u Trstu jedna je od najorganizovanijih zajednica u tom gradu. Kroz svedočenja onih koji su došli još u vreme bivše Jugoslavije do onih koji su u Trst stigli bežeći od ratova na tlu Jugoslavije, nova epizoda DEKADA donose priču o dugoj istoriji i nasleđu koju su Srbi ostavili u tom gradu još od 18 veka. Od velikog broja palata, preko direktnog uticaja na ekonomski razvoj grada, Srbi u Trstu pamte dela svojih predaka I njihove kulturne tragove.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je doktorka Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
Komentari (0)