Evropska komisija o Srbiji: Preporuke ostaju važeće, Klaster 3 tehnički spreman za otvaranje

Preporuke Evropske komisije iz prethodnih godina ostaju važeće, da je Srbija ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i ovaj klaster je tehnički spreman za otvaranje, navodi se u radnoj verziji izveštaja EK o politici proširenja EU za 2025. godinu.

Izvor: Tanjug

04.11.2025. 10:45

Evropska komisija o Srbiji: Preporuke ostaju važeće, Klaster 3 tehnički spreman za otvaranje
Foto: AP/Virgina Mayo

U nacrtu dokumenta "O politici proširenja EU za 2025. godinu" u koji je Tanjug imao uvid, a koji bi evropska komesarka za proširenje Marta Kos trebalo da predstavi članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, navodi se da se beleži izvestan napredak u oblasti ekonomskih kriterijuma, prava poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja usluga, kretanja kapitala, finansijskih usluga, energetike, životne sredine, ribarstva, poreza, digitalne transformacije i trans-evropskih mreža.

Ističe se da se Srbija aktivno uključila u i počela da sprovodi novi Plan rasta za Zapadni Balkan u sva četiri stuba postepene integracije sa EU - jedinstveno tržište, regionalna ekonomska integracija, fundamentalne reforme i povećana finansijska podrška.

"U okviru Instrumenta za reforme i rast, instrumenta EU zasnovanog na učinku koji podržava proces pristupanja EU, zemlja je usvojila svoju Agendu reformi. Agenda reformi obuhvata reforme u oblastima: poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitalam, osnovnih prava i vladavine prava", navodi se u izveštaju.

U nacrtu dokumeta podseća se da je Srbija od otvaranja pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. godine, otvorila 22 od 35 poglavlja, što uključuje sva poglavlja u okviru klastera 1 o osnovnim pravima i u okviru klastera 4 o zelenoj agendi i održivoj povezanosti, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.

Kako se navodi ukupan tempo pregovora će nastaviti da zavisi od reformi vladavine prava i normalizacije odnosa Beograda i Prištine.

Foto: Vrigina Mayo

Dodaje se da je Vlada Srbije istakla da je članstvo u EU strateški ciljem i postavila je novi, ambiciozniji ciljni datum do kraja 2026. godine kako bi ispunila tehničke kriterijume za članstvo.

Ispunjavanje ciljeva Srbije za pregovore o pristupanju EU zahteva snažnu političku volju, pristup celog društva, efikasno planiranje i koordinaciju politika, zajedno sa dovoljnim ljudskim i finansijskim resursima za pristupanje EU u svim uključenim institucijama.

U nacrtu dokumenta piše i da je anti-EU narativ očigledan ne samo u srpskim medijima, već ga koriste i nosioci političkih funkcija, uključujući i one na najvišim nivoima, kao i da vlasti u Srbiji i dalje moraju da preuzmu mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU, kao i za "suzbijanje dezinformacija i manipulacije informacijama".

Nacrt izveštaja o padu nadstrešnice

Navodi se i da je pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine kada je poginulo 16 ljudi, pokrenuo masovne studentske i građanske proteste i blokade širom zemlje zbog navodne korupcije i nedostatka odgovornosti i transparentnosti na nivou vlade, uz, kako se tvrdi, izveštaje o prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata.

Incident i posledice su dodatno produbili polarizaciju u srpskom društvu, navodi se u nacrtu izveštaja i dodaje da protesti i dalje traju.

"U periodu izveštavanja, nastavljen je dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova uz posredstvo EU. Domaće političke preokupacije na obe strane ometale su odlučne korake ka sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegovog aneksa za implementaciju, a time i napredak u normalizaciji njihovih odnosa. Konstruktivno angažovanje u normalizaciji je takođe zahtev u okviru Programa reformi i rasta za Zapadni Balkan", navodi se u nacrtu izveštaja.

Izveštaj, koji će biti predstavljen obuhvata period od 1. septembra 2024. do 1. septembra 2025. godine i zasnovan je na doprinosima iz različitih izvora, uključujući doprinose vlada članica EU, izveštaja Evropskog parlamenta i informacija iz različitih međunarodnih i nevladinih organizacija.

Takođe uključuje rezultate uporednih procena i indeksa koje su izradile druge zainteresovane strane, posebno u oblasti vladavine prava.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)