Picula (EP) o uslovima za ulazak Srbije u EU: Priznanje Kosova ne bi bilo dovoljno
Hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula najavio je, nakon što je imenovan za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, da će u ocenama napretka Beograda insistirati na ispunjavanju zahteva koji se za priključenje EU postavljaju pred zemlje kandidate, a priznanje Kosova nije dovoljno.
Izvor: Kosovo online
23.10.2024. 16:07
Foto: AP/Misha Japaridze
Kako je ukazao, nije dovoljno samo da Srbija prizna Kosovo kako bi napredovala na evropskom putu, već postoji niz specifičnih politika koje mora da ispuni, prenosi Kosovo onlajn.
Picula je tokom plenarne sednice u Strazburu imenovan za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, te će u narednih pet godina ispred parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja Zapadnog Balkana i EU, mediji izdvajaju kao evrozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji te su njegovo imenovanje za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je naša zemlja dobro razumela poruku koju joj je Evropski parlament poslao postavljajući Tonina Piculu za izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju.
Za novog izvestioca Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju izabran je Tonino Picula iz Progresivne alijanse socijalista i demokrata (S&D), potvrđeno je dopisniku Tanjuga u EP.
"U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvestilac za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrednosno obojeno. Moj je posao pre svega da u određenoj zemlji razgovaram sa predstavnicima institucija koje moraju da obave glavni posao, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram pre svega i analiziram ono što se, po nekoj opštoj proceni, mora uraditi", istakao je Picula.
Ocenio je da će taj proces biti dosta složen.
"Međutim, na mojoj strani je pre svega političko iskustvo, kako evropsko tako i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati pre svega principijelno. Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo u Srbiji, treba reći da je Evropski parlament od sve tri institucije Evropske unije uvek bio najdosledniji zagovaratelj politike proširenja", rekao je Picula u razgovoru za Hinu, ali i naglasio da "proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterijuma", naveo je on.
Nije dovoljno samo priznati Kosovo
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim tekovinama i vrednostima EU, biti usklađenost i s aktualnom politikom Brisela prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavili su iz Kancelarije zastupnika.
O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP pripremati izveštaje nakon predstavljanja godišnjih izveštaja Evropske komisije.
U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da pregovori EU i Srbije sporo napreduju konstatujući da to "nije zbog zbog vladavine prava".
"Da priznamo lažnu državu Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU", rekao je Vučić.
Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
"Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista menja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene komšije. Ali naravno da pored toga postoji ceo niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo svesti to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni. Postoje kopenhaški kriterijumi koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošle sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija", rekao je Picula.
Kopenhaški kriterijumi su zahtevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, do usklađivanja sa ciljevima Unije.
Evropski parlament traži punu sliku
Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni, primećuje Picula.
"To je u politici realnost, očito da postoje lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o celini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih. Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterijume, one bi htele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće menjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvek pitanje kako će druge dve institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama", pojašnjava on.
Ulazak u EU nije jednostavan proces
"Radi se o transformaciji celog društva. Kada govorimo o Veću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštovanju određenih temeljnih vrednosti na kojima počiva evropski projekat. Mi u Europskom parlamentu moramo imati opštu sliku pred očima. Evropska unija jeste veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cela država", kaže Picula.
Na EP je, ističe, da proceni do koje mere je srpsko društvo napredovalo, demokratsko, koliko poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode medija, kao i to koliko je pravosuđe nezavisno.
"Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriterijumi, koji nisu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara", konstatovao je.
Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice i naravno poslovne zajednice.
"Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu celovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Evropski parlament", zaključio je Picula.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Šta roditeljima donosi novi Zakon o radu? Resorno ministarstvo najavilo je mnoge mere u borbi protiv tzv. demografske zime, a jedna od najvažnijih novina jeste da bi porodiljsko odsustvo uskoro moglo da bude produženo. Kada možemo očekivati da ovako lepe vesti i praktično budu primenjene u praksi? U kojoj je fazi priprema novog Zakona o radu i kakva ćemo iskustva u našem zakonodavstvu primeniti posle učešća u takozvanom "twining" projektu koji sprovodimo sa partnerskim zemljama- Grčkom, Slovenijom, Švedskom i Francuskom? Gost Stava dana je Danijel Igrec, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo spremni da otvoreno govorimo o mentalnom zdravlju? Čini li nas savremeni život ranjivijima nego ikad? Možemo li naučiti da živimo u miru sa sobom i drugima? Postoji li ključ dobrog mentalnog zdravlja? Za emisiju "Tražim reč" govori profesor psihologije Žarko Trebješanin.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
Da li ste doživeli Crni petak? A kako je prošao vaš novčanik? O tome pričamo u novom izdanju GrađaNIN-a, gost je Nenad Bumbić iz udruženja Zaštita potrošača. U drugom delu emisije tema je kako izbeći da veštačka inteligencija ovlada našim dušama a i telima, a odgovore tražimo od dr Ljubiše Bojića, komunikologa i futurologa.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
5G mreža u Srbiji startuje u prvoj nedelji decembra, donoseći brži internet i razvoj veštačke inteligencije najavio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv muškarca (62) zbog postojanja osnova sumnje da je od neutvrđenog perioda do jula 2025. zloupotrebom ovlašćenja izvršio obljubu koja je za posledicu imala trudnoću maloletne oštećene, koja mu je poverena radi vaspitavanja, staranja i nege.
U Zaječaru je jedna starija osoba stradala, pet je prevezeno u Zdravstveni centar, dok je dve zbrinuo Centar za socijalni rad, nakon požara koji je u sredu predveče zahvatio kuću u Šavničkoj ulici broj 10. Policija je uhapsila vlasnicu objekta koji nije imao potrebne dozvole za rad.
Radovi u Cetinjskoj ulici počinju 27. novembra i trajaće desetak dana sa ciljem da se još jedna saobraćajna traka osposobi za kretanje motornih vozila, saopštio je Sekretarijat za saobraćaj.
U toku su razgovori o mogućnosti da mađarska naftna i gasna kompanija MOL kupi udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), izjavio je šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Guljaš.
Osamdesetjednogodišnji Radivoje Jojlija najobrazovaniji je pastir na ovim prostorima. Magistar je bioloških nauka i profesor u penziji, ali već 15 godina čuva stado ovaca manastira Studenice.
Tradicionalna međunarodna konferencija Politehnika 2025 okupila je više od 300 učesnika iz 23 zemlje. Cilj konferencije je da spoji praksu i privredu, ljude iz kompanija, obrazovne institucije i naučne institute.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da Više javno tužilaštvo u Kraljevu potvrdilo da nije bilo nezakonitog postupanja policije u slučaju smrti mladića iz Kraljeva.
Stariji muškarac je stradao, a petoro ljudi je povređeno u požaru koji je izbio u nelegalnom domu za stare u Zaječaru, a vlasnica kuće uhapšena zbog sumnje da se neovlašćeno bavila negom starih. Ovo je novi u nizu tragičnih slučajeva u neregistrovanim objektima. Zatvoreno je 158 domova u Srbiji.
Status roditelj-negovatelj i dalje nije rešen zakonom, ali su pojedini gradovi prihvatili inicijativu na lokalnom nivou. Pored Bora, Sremske Mitrovice, Kule i Leskovca, od nedavno i Kruševac.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su na teritoriji Srbije od 17. do 23. novembra zabeležena 6.287 slučajeva oboljenja slična gripu i da je to za 11,2 odsto slučajeva više u odnosu na prethodnu nedelju.
Rektor Univerziteta Megatrend Mića Jovanović izjavio je FoNetu da, u skladu sa zakonom, ceo Univerzitet nije mogao da izgubi dozvolu za rad, već da je to slučaj sa pet fakulteta na kojima ima oko 200 studenata.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, policija je uhapsila S. R. iz Čačka, zbog sumnje da je kao socijalni radnik Centra za socijalni rad Čačak sa računa korisnika socijalne pomoći podigla više od pet miliona dinara.
Komentari (0)