Picula (EP) o uslovima za ulazak Srbije u EU: Priznanje Kosova ne bi bilo dovoljno
Hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula najavio je, nakon što je imenovan za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, da će u ocenama napretka Beograda insistirati na ispunjavanju zahteva koji se za priključenje EU postavljaju pred zemlje kandidate, a priznanje Kosova nije dovoljno.
Izvor: Kosovo online
23.10.2024. 16:07
Foto: AP/Misha Japaridze
Kako je ukazao, nije dovoljno samo da Srbija prizna Kosovo kako bi napredovala na evropskom putu, već postoji niz specifičnih politika koje mora da ispuni, prenosi Kosovo onlajn.
Picula je tokom plenarne sednice u Strazburu imenovan za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, te će u narednih pet godina ispred parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja Zapadnog Balkana i EU, mediji izdvajaju kao evrozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji te su njegovo imenovanje za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je naša zemlja dobro razumela poruku koju joj je Evropski parlament poslao postavljajući Tonina Piculu za izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju.
Za novog izvestioca Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju izabran je Tonino Picula iz Progresivne alijanse socijalista i demokrata (S&D), potvrđeno je dopisniku Tanjuga u EP.
"U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvestilac za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrednosno obojeno. Moj je posao pre svega da u određenoj zemlji razgovaram sa predstavnicima institucija koje moraju da obave glavni posao, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram pre svega i analiziram ono što se, po nekoj opštoj proceni, mora uraditi", istakao je Picula.
Ocenio je da će taj proces biti dosta složen.
"Međutim, na mojoj strani je pre svega političko iskustvo, kako evropsko tako i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati pre svega principijelno. Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo u Srbiji, treba reći da je Evropski parlament od sve tri institucije Evropske unije uvek bio najdosledniji zagovaratelj politike proširenja", rekao je Picula u razgovoru za Hinu, ali i naglasio da "proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterijuma", naveo je on.
Nije dovoljno samo priznati Kosovo
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim tekovinama i vrednostima EU, biti usklađenost i s aktualnom politikom Brisela prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavili su iz Kancelarije zastupnika.
O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP pripremati izveštaje nakon predstavljanja godišnjih izveštaja Evropske komisije.
U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da pregovori EU i Srbije sporo napreduju konstatujući da to "nije zbog zbog vladavine prava".
"Da priznamo lažnu državu Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU", rekao je Vučić.
Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
"Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista menja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene komšije. Ali naravno da pored toga postoji ceo niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo svesti to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni. Postoje kopenhaški kriterijumi koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošle sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija", rekao je Picula.
Kopenhaški kriterijumi su zahtevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, do usklađivanja sa ciljevima Unije.
Evropski parlament traži punu sliku
Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni, primećuje Picula.
"To je u politici realnost, očito da postoje lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o celini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih. Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterijume, one bi htele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće menjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvek pitanje kako će druge dve institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama", pojašnjava on.
Ulazak u EU nije jednostavan proces
"Radi se o transformaciji celog društva. Kada govorimo o Veću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštovanju određenih temeljnih vrednosti na kojima počiva evropski projekat. Mi u Europskom parlamentu moramo imati opštu sliku pred očima. Evropska unija jeste veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cela država", kaže Picula.
Na EP je, ističe, da proceni do koje mere je srpsko društvo napredovalo, demokratsko, koliko poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode medija, kao i to koliko je pravosuđe nezavisno.
"Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriterijumi, koji nisu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara", konstatovao je.
Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice i naravno poslovne zajednice.
"Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu celovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Evropski parlament", zaključio je Picula.
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kada želja za detetom postane borba s vremenom… Kada pitanje „kad?“ preraste u pitanje „da li?“ Evropa obeležava Nedelju (ne)plodnosti – a mi pitamo: da li o plodnosti razmišljamo tek kad postane problem? Svaki šesti par u Evropi suočava se sa infertilitetom. U Srbiji – najčešće kasno, uz mnogo pogrešnih informacija i stigme. Jer neplodnost nije samo ženski problem. To je priča o dvoje ljudi, o podršci, o nadi. Gosti: Sandra Jovanović, osnivač IVF Centra, prof. dr Aleksandra Trninić Pjević, ginekolog
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Primena EES (Entry Exit System) na najvećem mađarsko-srpskom graničnom prelazu Reske-Horgoš je počela, saopštio je Generalni konzulat Mađarske u Subotici.
Newsmax Balkans nalazi se na listi 20 nominovanih sajtova u izboru za najbolji regionalni news portal u 2025. godini. Izbor organizuje Media daily, specijalizovani portal za medije i telekom industriju.
Treneru fudbalera Radničkog iz Kragujevca Mladenu Žižoviću pozlilo je tokom utakmice 14. kola Superlige u Lučanima protiv Mladosti, nakon čega je preminuo.
Srbi sa Kosova i Metohije, koji već osmi dan pešače ka Novom Sadu na veliki narodni skup protiv blokada, krenuli su iz Lipovice ka Beogradu, gde bi trebalo oko 17 časova da stignu ispred Doma Narodne skupštine.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su nešto posle 10 časova drugu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja načelnom objedinjenom raspravom o svih osam tačaka dnevnog reda, među kojima su izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Šef delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat izjavio je da Brisel čvrsto veruje da je budućnost Srbije u Uniji, da je ona spremna da nastavi podršku Srbiji u njenim demokratskim institucionalnim reformama, ali i istakao da je Srbija vlasnik tog procesa i da tempo i smer tog procesa sama određuje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u razgovoru sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Peterom Sorensenom u Briselu potvrdio je posvećenost Srbije dijalogu pod okriljem EU, kao jedinom okviru koji može da obezbedi mir, stabilnost i predvidivost za sve koji žive na KiM.
Slučaj iz Tuzle, u kojem su dve devojčice iz doma za nezbrinutu decu seksualno eksploatisane od strane ljudi iz sistema, otvorio je bolno pitanje: koliko su deca zaista bezbedna u društvu koje sve češće zaboravlja na granice?
U Srbiji se ujutru u Vojvodini, po kotlinama i dolinama reka očekuje magla, a u severnim, zapadnim i centralnim delovima mestimično i slab mraz, dok će tokom dana biti pretežno sunčano, osim na istoku i jugu gde će biti umereno i potpuno oblačno, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Policija u Kruševcu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu, uhapsila G. I. (60) i N. I. (34) iz okoline Kruševca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga pošto je kod njih pronađeno 37 stabljika kanabisa.
Svetski je dan klimatskih promena, koji se obeležava kako bi se podigla svest o tom globalnom problemu. O tome koliko je Srbija pogođena klimatskim promenama i koje su mere prilagođavanja za RTS je govorio rukovodilac Tima za vitalni razvoj Programa za razvoj Ujedinjenih nacija Žarko Petrović.
Komentari (0)