Bocan-Harčenko: EXPO 2027 važan ne samo za Srbiju već i za bilateralne odnose sa Rusijom
Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da i pored izazova koji su pred mnogim zemljama u 2026. godini, Srbiju nastavlja da vidi kao zemlju koja pokazuje stabilnost.
Izvor: Tanjug
30.12.2025. 10:22
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kao važno Bocan-Harčenko je ocenio to što je ruski zamenik ministra privrede i trgovine koji je i komesar sekcije za Ekspo 2027 Aleksej Gruzdev pre nekoliko dana u Beogradu potpisao ugovor o učešću Rusije na specijalizovanoj izožbi u Beogradu.
"EXPO je veoma važan događaj i veoma važan pravac ne samo za celu Srbiju već i u smislu naših bilateralnih odnosa. Učešće na takvom velikom događaju daće nam dodatne prilike i mogućnosti za razvoj saradnje uključujući i sfere poput najnovijih tehnologija", kazao je Bocan-Harčenko za Tanjug u novogodišnjem razgovoru o tome kako vidi Srbiju, bilateralne odnose dve zemlje i svet u 2026.
Ambasador Rusije je izrazio uverenje da će naši odnosi bez obzira na brojne izazove i poteškoće nastale zbog sankcija drugih država, nastaviti da napreduju i da će 2026. godina biti još bolja za razvoj bilateralne saradnje
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
"Na tome radimo, ponekad ide dosta intenzivno, ponekad sporije, ali idemo dalje završavajuću ovu godinu i nadamo se da sledeća biti još bolja za razvoj naših bilateralnih odnosa i biće to, bez obzira na povećanje tenzija i izazova, godina stabilnosti i mira", rekao je on.
Naglasio je da je takva nada osnov za sve.
"Optimista sam u svakom smislu, ali u isto vreme ne mogu da kažem da u 2026. godini neće biti izazova bilo da je u pitanju Rusija, Srbija ili bilo koja druga država", rekao je ambasador.
"Za Srbiju prioritet bezbednost i mir na Balkanu"
Što se tiče političke situacije, ruski ambasador navodi da se intenzivnost protesta smanjuje, ali i dodaje da bi bilo preuranjeno da se kaže da više neće biti protesta i unutrašnjih izazova.
"Verujem da neće biti povećanog uzbunjivanja građana koje se pretvara u prepreku u razvoju zemlje i običnim aktivnostima u životu ljudi, ali i u funkcionisanju gradova, a možda i šire, nekih regiona", kazao je on.
Kakve su posledice prelaska kritike u demonizaciju? Zašto se Izrael totalizuje u simbol apsolutnog zla? Kako se pojavio slogan "Slobodna Palestina" i zašto ga Jevreji doživljavaju kao "poziv na genocid"? Moraju li žrtve - čije god bile - imati etički primat?
Policija je intervenisala u naselju Botun kod Podgorice nakon što su meštani sprečili početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Tokom akcije privedeno je više građana, među kojima i predsednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Dodao je da će za Srbiju i u 2026. glavni prioriteti biti bezbednost i mir u regionu Balkana, i podsetio da je to ono što je i predsednik Srbije više puta snažno potvrdio.
"Kosovo će za Srbiju i u narednoj godini biti najvažniji izazov, ali dodatno nešto možemo da zaključimo nakon izbora održanih u nedelju. Ali, govoreći generalno, ne verujem da njihov rezultat može da promeni suštinu stava Prištine prema Srbima na Kosovu", rekao je ambasador i dodao da, kada je reč o odnosu Prištine prema kosovskim Srbima linija ostaje ista - ne menja se mnogo jer smo svake godine, pa i ove, imali puno potvrda da je na "sceni etničko čišćenje".
"Kosovo i Republika Srpske ostaju ključne sfere saradnje"
Naglašava da su KiM i Republika Srpska na međunarodnom planu bili i ostaju ključne sfere za saradnju dve zemlje.
"Stavovi nam se podudaraju, podržavamo Beograd i Srbiju, pre svega u UN, odnosno Savetu bezbednosti UN. Sa druge strane imali smo i saradnju oko drugih pitanja, u pripremi niza rezolucija u UN i nastavićemo taj put prisne međunarodne saradnje u međunarodnim institucijama i organizacijama", kazao je on.
Bocan-Harčenko je, podsećajući da uvek govori iskreno, ocenio da je u odnosima dve zemlje u protekloj godini bilo zadovoljavajućih i manje zadovoljavajući stvari. Kao važno je istakao obeležavanje 80 godina pobede u Drugom svetskom ratu, što je bio važan događaj za naše dve zemlje.
"Imali smo mnogo manifestacija i na političkom nivou. Predsednik Vučić bio je u Moskvi, bio je na paradi, imao je i sastanak sa predsednikom Putinom, a potom i u Pekingu. Nastavljali su razmenu mišljenja i u telefonskim razgovorima, što pokazuje da imamo napredak i razvoj političkog dijaloga", kazao je Bocan-Harčenko.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Prema njegovim rečima, sada je najvažnije da se realizuje sve o čemu su dvojica predsednika razgovarala i što je dogovoreno na najvišem nivou. Bocan-Harčenko dodaje da obe zemlje ostaju jedinstvene u čvrstom stavu da neće dopustiti reviziju istorije, jer je kultura pamćenja tradicionalna vrednost utkana u temelje naših država i živote naših naroda.
Dodao je da ne može ipak da zaobiđe stvari kojima nisu zadovoljni, iako to, kako je rekao, nije neka tragedija, a to je odlaganje zasedanja međuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju. "Taj međuvladin komitet koji je veoma važan za podsticaje ekonomskih odnosa, za organizaciju delatnosti, kontakata i komunikaciju poslovnih faktora, poslovnih ljudi i kompanija, ostaje aktivan", rekao je on.
Dodao da je zasedanje odgođeno jer nisu bili pripremljeni konkretni dokumenti za potpisivanje i izrazio uverenje da će tehnički razlog biti otklonjen uskoro i da ćemo zasedanje imati naredne godine.
"Rusija nikada nije napala NATO ni EU"
Na pitanje kako vidi globalna dešavanja u 2026. godini ambasador kaže da iako u EU postoje i neka objektivna razmišljanja o Rusiji, preovlađuju ona loša gde navode da se pripremaju za rat sa Rusijom i smatraju da će Moskva da napadne Evropu.
"To je potpuno izmišljotina, fantazija bez ikakvog razloga i uporišta u realnosti. Ne postoji nijedan razlog za to, a i zaboravlja se da Rusija nikada nije napala NATO ni EU što nije slučaj kada je reč o drugoj strani", kazao je Bocan-Harčenko i podsetio da je i sa najvišeg vrha moglo da se čuje da Rusija nema takve namere, da ne misli i neće uraditi tako nešto.
Ambasador je podsetio da se NATO širi, da je došao na prag Rusije, i da oni u takvoj situaciji pričaju da se Rusija sprema za napad na Evropu, što nije istina. Kako je naglasio Moskva se dosledno i čvrsto zalaže za poštovanje kolektivne bezbednosti na osnovu zajedničkih odluka, koje Evropa ne poštuje, a mora.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kada je reč o Ukrajini, Bocan-Harčenko je razgovore koje je vodio specijalni predstavnik predsednika Rusije Kiril Dmitrijev na Floridi ocenio kao konstruktivne, ali je dodao da niko ne ulazi u detalje jer bi to bilo štetno.
Naglasio je da predsednik SAD Donald Tramp iskreno traži mirno rešenje pre svega za Ukrajinu, koje je najkomplikovanije pitanje, ali i ostalih regionalnih sukoba.
"Rusija se potpuno pridržava dogovora postignutih na Aljasci, što je najvažnije. Isto tako postoje i tačke koje predsednik Putin izneo na sastanku u Ministarstvu inostranih poslova Rusije u junu 2024. godine, da se zalažemo za političko i diplomatsko rešenje uz pregovore i razgovore. Naravno, ako od Rusije budu tražili nešto neprihvatljivo, doći ćemo do ostvarenja ciljeva, koje je formulisao vrhovni komandant Ruske Federacije i naš predsednik Vladimir Putin, na bojištu. Taj zadatak biće ispunjen do kraja u punom obimu", rekao je ambasador Rusije.
Bocan-Harčenko je u Novoj godini građanima Srbije poželeo sreću, mir i blagostanje u svakom domu i porodici, kao i Srećan Božić.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju „Tražim reč” govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njenog stvaralaštva, razotkriva se život Danice Masniković izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Masniković kao umetnici i čoveku - njenim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njen prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Novosađani su 16-minutnom tišinom obeležili 16 meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanicici, u kojoj je 1. novembra 2024. godine stradalo 16 života, a jedan trajno promenjen.
Zlatko Kokanović, priveden tokom poljoprivredne blokade prebačen je u Opštu bolnicu u Loznici, potvrdio je za Newsmax Balkans Dragan Filipović iz Udruženja za spas i opstanak stočara Zapadne Srbije, dodajući da je pored Kokanovića privedeno još deset osoba.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) saopštila je da je u prvih godinu dana više od 700.000 korisnika instaliralo mobilnu aplikaciju ED Srbije koja im omogućava da od 1. do 6. dana u mesecu samostalno prijave stanje brojila i ostvare popust od šest odsto na račun.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će država poslati avione Er Srbije da vrate nazad u zemlju srpske državljane na Bliskom istoku koji žele da se evakuišu, čim se otvori vazdušni prostor u tom regionu za civilne letove.
Za petoro Srba koji su jutros uhapšeni u selu Suvo Grlo kod Srbice pod sumnjom da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na KiM određen je pritvor od 48 sati, saopštila je kosovska policija.
Komentari (0)