Hil o diplomatiji: Nisam video uposleniju zemlju od Srbije
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil izrazio je uverenje da region Zapadnog Balkana ima mnogo bolju budućnost nego što mu je bila prošlost i naveo da nije video uposleniju zemlju od Srbije kad je reč o diplomatiji.
Izvor: Tanjug
29.10.2024. 22:40
Foto: Milena Đorđević
Američki ambasador je na 24. Beogradskom ekonomskom forumu naglasio da nikada nije video tako uposlenu zemlju kada je reč o diplomatiji kao što je Srbija.
"U ovoj zemlji ljudi razumeju ulogu diplomatije, šta podrazumeva, da podrazumeva rešavanje problema, izbegavanje i nepodleganje provokativnim komentarima", rekao je Hil.
On jetokom diskusije na temu političke saradnje u regionu naglasio da je potrebno da se poštuju prošlost i istorija i da se iz njih uči, kao i da se vidi gde dalje može da se ide.
"Ono što svi moramo da prihvatimo jeste da proširenje EU nije lak proces", kazao je on.
Naveo je da je video rezultate određenih anketa u zemljama kandidatima i da je uglavnom opšti stav da ljudi smatraju da se predugo čeka.
Ukazao je na to da Srbija na pristup EU čeka 17 godina i dodao da postoji poruka da EU voli sve zemlje Zapadnog Balkana, ali ne i njihove probleme, da želi da ih nove članice reše pre prisutpa EU.
Na kraju dana želite EU
"Možete zvati EU kojim god imenom želite, možete da se žalite na birokratiju, na zapadnu Evropu koja pametuje istočnoj i koja je arogantna prema zemljama koje posmatra ispod oka, ali na kraju dana to je mesto na kom želite da budete i svi to znaju. Mislim da to zahteva ljude koji mogu da prate svoj cilj, koje sa putanje neće ometati komentari i druge stvari", rekao je Hil.
Dodao je da ne zna koliko će put ka EU još trajati, da li će to biti 2028. ili 2030.
"Očigledno je da život nije tako jednostavan zato što bi neki od tih problema bili lakše rešeni kada se već pristupi EU, ali ako se setite da EU ima pravo da zahteva određene stvari, da se reše problemi u svrhu pozitivnijeg razvoja samih zemalja ali i doprinosa Uniji", naveo je Hil.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Važno je da se istorija u ovom delu sveta konačno smiri u smislu da doprinese tome da sve zemlje regiona budu članice EU. Bitno je ići napred, videti šta moramo da radimo, da se postaramo da ne stvaramo više problema i da radimo na smanjenju problema osiguravajući da je zemlja spremna da primi dobre stvari koje dolaze sa tim pristupom i mislim da se to trenutno i dešava", kazao je Hil.
Ambsador je naglasio da među zemljama koje imaju duboke istorijske podele mora postojati neki element poverenja.
"Zato mislim da spoljni medijatori mogu uticati na poboljšanje tih veza", kazao je Hil i dodao da je važno da se stvari ne generalizuju, jer je tako, kako je naglasio, jako teško doći da specifične srži problema.
Na Balkanu specifičan pogled na problem identiteta
Podsetio je na problem indentiteta koji je "vrlo važna tema na nivou čitavog sveta" i ocenio da je na Balkanu prisutan veoma specifičan pogled na to pitanje.
"Mislim da bi trebalo da identifikujemo druge probleme, ali to nisu samo bilateralni problemi i ne mogu se svi na taj način gledati i rešavati, trebalo bi da vidimo na koji način ćemo rešiti probleme iz prošlosti razmišljući o budućnosti, moramo da ih rasporedimo u različite kategorije da bismo ih pogledali sa različitih strana", kazao je Hil i dodao da smatra dabi tako trebalo da se reši problem između Srbije i Hrvatske.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Ušli smo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana: Muharem Bazdulj novinar i pisacmarko i Filip Rodić, urednik kolumne na Euronewsu.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Zašto je važno da razlikujemo postporođajnu depresiju od bejbi bluza? Jesmo li kao društvo spremni da priznamo postojanje ovog stanja? Kako da majkama novorođenčeta pomognemo da najveća sreća ne preraste u tugu? Da li je u redu ne osećati sreću posle porođaja? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihijatar dr Aleksandra Damjanović i majka koja je prebrodila postporođajnu depresiju, babica Divna Miljković, psihoterapeut Ana Sokolović, direktorka Centra za trudnice Bebologija Snežana Malešev i Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Policija u Prokuplju uhapsila je državljanina Albanije L. D. (33) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
U Srbiji su u prethodnih pet godina 33 osobe poginule u saobraćajnim nezgodama na prelasku puta preko pruga, a više od 270 je zadobilo teške telesne povrede, izjavio je v. d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) Branko Stamatović.
Zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prevara, uhapšeni su D. S. C. (30) iz Nigerije i M. D. (42), saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Više od 60 odsto saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom dešava se zbog propusta čoveka. Neprilagođena brzina jedan je od glavnih uzroka. Stručnjaci ističu da je promena svesti i zakonske regulative hitno neophodna.
Da li udruživanje žena prekida ono najopasnije - ćutanje? Šta se promeni u ženi kada shvati da nije sama, da postoje druge žene koje su preživele isto? Može li iskustvo druge žene biti okidač za hrabrost i odluku da se napusti nasilna sredina?
Fabrika Krušik u Valjevu saopštila je da je u pogonu za proizvodnju inicijalnih sredstava, došlo je do akcidenta pri laboraciji pojačnika, i da su tom prilikom povređene tri radnice.
Globalna kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je u toku, a finiš kampanje u Srbiji usmeren je na ukazivanje problema onlajn nasilja prema devojčicama. Tim povodom u ambasadi Kanade organizovan je panel o digitalno rodno zasnovanom nasilju.
U postupku sprovođenja dokaznih radnji, a u vezi sa ukidanjem svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštab", u svojstvu osumnjičenog saslušan je ministar kulture Nikola Selaković u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Komentari (0)