Hil o diplomatiji: Nisam video uposleniju zemlju od Srbije
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil izrazio je uverenje da region Zapadnog Balkana ima mnogo bolju budućnost nego što mu je bila prošlost i naveo da nije video uposleniju zemlju od Srbije kad je reč o diplomatiji.
Američki ambasador je na 24. Beogradskom ekonomskom forumu naglasio da nikada nije video tako uposlenu zemlju kada je reč o diplomatiji kao što je Srbija.
"U ovoj zemlji ljudi razumeju ulogu diplomatije, šta podrazumeva, da podrazumeva rešavanje problema, izbegavanje i nepodleganje provokativnim komentarima", rekao je Hil.
On jetokom diskusije na temu političke saradnje u regionu naglasio da je potrebno da se poštuju prošlost i istorija i da se iz njih uči, kao i da se vidi gde dalje može da se ide.
"Ono što svi moramo da prihvatimo jeste da proširenje EU nije lak proces", kazao je on.
Naveo je da je video rezultate određenih anketa u zemljama kandidatima i da je uglavnom opšti stav da ljudi smatraju da se predugo čeka.
Ukazao je na to da Srbija na pristup EU čeka 17 godina i dodao da postoji poruka da EU voli sve zemlje Zapadnog Balkana, ali ne i njihove probleme, da želi da ih nove članice reše pre prisutpa EU.
Na kraju dana želite EU
"Možete zvati EU kojim god imenom želite, možete da se žalite na birokratiju, na zapadnu Evropu koja pametuje istočnoj i koja je arogantna prema zemljama koje posmatra ispod oka, ali na kraju dana to je mesto na kom želite da budete i svi to znaju. Mislim da to zahteva ljude koji mogu da prate svoj cilj, koje sa putanje neće ometati komentari i druge stvari", rekao je Hil.
Dodao je da ne zna koliko će put ka EU još trajati, da li će to biti 2028. ili 2030.
"Očigledno je da život nije tako jednostavan zato što bi neki od tih problema bili lakše rešeni kada se već pristupi EU, ali ako se setite da EU ima pravo da zahteva određene stvari, da se reše problemi u svrhu pozitivnijeg razvoja samih zemalja ali i doprinosa Uniji", naveo je Hil.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Važno je da se istorija u ovom delu sveta konačno smiri u smislu da doprinese tome da sve zemlje regiona budu članice EU. Bitno je ići napred, videti šta moramo da radimo, da se postaramo da ne stvaramo više problema i da radimo na smanjenju problema osiguravajući da je zemlja spremna da primi dobre stvari koje dolaze sa tim pristupom i mislim da se to trenutno i dešava", kazao je Hil.
Ambsador je naglasio da među zemljama koje imaju duboke istorijske podele mora postojati neki element poverenja.
"Zato mislim da spoljni medijatori mogu uticati na poboljšanje tih veza", kazao je Hil i dodao da je važno da se stvari ne generalizuju, jer je tako, kako je naglasio, jako teško doći da specifične srži problema.
Na Balkanu specifičan pogled na problem identiteta
Podsetio je na problem indentiteta koji je "vrlo važna tema na nivou čitavog sveta" i ocenio da je na Balkanu prisutan veoma specifičan pogled na to pitanje.
"Mislim da bi trebalo da identifikujemo druge probleme, ali to nisu samo bilateralni problemi i ne mogu se svi na taj način gledati i rešavati, trebalo bi da vidimo na koji način ćemo rešiti probleme iz prošlosti razmišljući o budućnosti, moramo da ih rasporedimo u različite kategorije da bismo ih pogledali sa različitih strana", kazao je Hil i dodao da smatra dabi tako trebalo da se reši problem između Srbije i Hrvatske.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
Studentski protest "Vostani Serbije" biće održan u nedelju, 1. juna u 32 grada širom Srbije, a, kako su studenti naveli na društvenim mrežama, zahtev je da se raspišu izbori.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Studenti u blokadi pozvali su na proteste, koji se organizuju u 32 grada širom Srbije, sa istim zahtevom - da se raspišu izbori. U Beogradu je počela blokada dve vitalne saobraćajnice, Brankovog mosta i Gazele, koja će trajati od 18 časova do 21.16.
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Saobraćajni znakovi u Srbiji su neretko na meti lopova, ali i onih koji ih uništavaju grafitima. Poslednje hapšenje kradljivaca znakova izvela je kruševačka policija. Kod osumjičenih je nađeno više od 20 saobraćajnih znakova. Ko je odgovoran ako zbog toga što znaka nema dođe do saobračajne nesreće?
Na državnom putu između sela Štubik i Plavna kod Negotina zapalio se kamion sa plinskim bocama, a u toku je intervencija vatrogasno-spasilačke jedinice, rečeno je Tanjugu u Saobraćajnoj policiji Negotin.
Srpska lista saopštila je da je na šetalištu u centru Severne Mitrovice pokušano organizovano deljenje kosovskih zastava srpskoj deci, uz njihovo fotografisanje bez znanja i saglasnosti roditelja.
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Pavlović izjavio je da su Studenti 2.0 dobili poziv na sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem za ponedeljak, koji će prihvatati, a nakon kog će saopštiti finalnu odluku da li će stupiti u ranije najavljen štrajk glađu.
Milija Palamarević iz sela Guberevac kod Gruže završio je doktorske studije na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, a potom se vratio na selo kako bi se bavio poljoprivredom i sa svojom porodicom trenutno obrađuje 230 hektara zemlje.
Komentari (0)