Evroparlamentarci u Srbiji: "Način na koji su dočekani štetan po naš evropski put"
Printscreen: Newsmax Balkans
Misija Evropskog parlamenta u Srbiji otvorila je pitanje da li Brisel dolazi da prikuplja činjenice ili da potvrdi već postojeće ocene. Sagovornici Newsmax Balkans poručuju da je poseta posledica dugotrajnog zastoja u reformama, ali i da je način na koji je dočekana štetan po evropski put Srbije.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Misija Evropskog parlamenta boravi u Srbiji kako bi ispitala stanje demokratije u poslednjih godinu dana, uključujući odnos vlasti prema studentima i građanima, kao i postupanje policije tokom protesta i hapšenja.
Dok jedan deo javnosti ovu posetu vidi kao redovnu i obaveznu proceduru za zemlju kandidata za članstvo u EU, drugi tvrde da su zaključci već unapred poznati i da je Evropski parlament ranije usvojio kritičke rezolucije o Srbiji.
O razlozima dolaska evroparlamentaraca, načinu na koji su dočekani i mogućim posledicama po evropski put Srbije govorili su bivša ambasadorka Srbije pri Savetu Evrope Dragana Filipović i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić.
Filipović je istakla da sama činjenica da je misija Evropskog parlamenta u Srbiji znači da je država dala saglasnost za njen dolazak.
"Misija Evropskog parlamenta ne bi mogla da dođe u Srbiju da nije data saglasnost države. Prema tome, država je tu saglasnost dala", naglasila je Filipović.
Printscreen: Newsmax BalkansDragana Filipović
Prema njenim rečima, reč je o takozvanom fakt-fajnding (fact-finding) misiji sa jasno definisanim mandatom. Ona ima zadatak da utvrdi činjenice navedene u rezolucijama Evropskog parlamenta i u izveštaju Evropske komisije o stanju reformi u Srbiji, kao i da razgovara sa različitim akterima - predstavnicima vlasti, opozicije, civilnog društva, akademske zajednice i građanima.
Filipović smatra da je atmosfera u kojoj je misija dočekana bila nepotrebno dramatizovana.
"Način na koji je dolazak misije predstavljen pre nego što su uopšte sleteli u Beograd bio je potpuno nepotreban", ocenila je ona, dodajući da je saradnja sa ovakvim misijama obaveza svake zemlje kandidata.
Rečnik zvaničnika i poruke koje se čitaju u Briselu
Bivša ambasadorka posebno je kritikovala javne izjave najviših državnih funkcionera.
"Grubi rečnik i izjave naših zvaničnika na najvišem nivou su, diplomatski gledano, potpuno neprimerene i ništa ne doprinose", rekla je Filipović.
Prema njenim rečima, poruke koje se u domaćoj javnosti često tumače kao politička odlučnost, u Briselu se čitaju drugačije, kao signal nespremnosti Srbije za saradnju i kao potvrda nazadovanja u procesu evropskih integracija.
Starenje stanovništva više nije samo demografski i socijalni izazov, već sve češća i važna ekonomska tema. Stariji od 65 godina imaju sve značajniju ulogu na tržištu, kao potrošači, ali i kao učesnici u privredi.
Nova globalna inicijativa IMEK, osnovana 2023. godine na samitu G20, donosi plan kako da se kontakti osnaže, a saradnja unapredi. Ova organizacija okuplja više od 2.000 članova iz desetak zemalja.
Dok Srbija pokušava da sačuva balans između velikih sila, Branka Latinović i Srđan Barac saglasni su da se globalna pravila menjaju, a da Srbija mora ostati aktivan i prilagodljiv akter, bez odustajanja od evropskog puta i sopstvenih interesa.
"To se čita kao nedovoljna spremnost Srbije da sarađuje i da deblokira proces približavanja Evropskoj uniji", upozorila je ona.
Filipović je naglasila da poseta nije protokolarna, već da će rezultirati izveštajem koji će se uzimati u obzir u Evropskoj komisiji i drugim telima EU prilikom odlučivanja o daljim koracima Srbije, uključujući otvaranje novih poglavlja.
"Nema koristi od nesastajanja"
Ljubomir Đurić saglasan je da će način na koji je poseta komentarisana ostaviti trag.
"Evropljani sigurno neće blagonaklono gledati na to kako je sama poseta komentarisana i na odbijanje sastanaka na najvišem nivou", rekao je Đurić.
On je ocenio da, i sa diplomatskog i sa političkog stanovišta, nije bilo racionalnog razloga za izbegavanje susreta.
"Čak i ako ne želite da se sastanete, u diplomatiji se uvek mogu naći validni razlozi. A sa političkog aspekta, zašto se ne biste sastali i pokušali da predstavite stvari u najboljem mogućem svetlu?", upitao je Đurić.
Printscreen: Newsmax BalkansLjubomir Đurić
Podsetio je da je Srbija u velikoj meri zavisna od Evropske unije - ekonomski, socijalno i u migracionom smislu, te da takvi gestovi ne donose nikakvu prednost. Naprotiv, smatra da će evroparlamentarci u izveštaju imati dominantno tumačenja nevladinih organizacija i opozicionih aktera, ukoliko ne čuju i argumente vlasti.
Kritike koje se ponavljaju
Đurić ocenjuje da vlast pokušava da unapred delegitimiše moguće kritike.
"Najverovatnije je da će u izveštaju biti određenih kritika, posebno jer su i rezolucije Evropskog parlamenta i izveštaji Evropske komisije već bili poprilično kritički nastrojeni prema Srbiji", rekao je on.
Kao oblasti koje su već duže vreme pod lupom, naveo je vladavinu prava, stanje u medijima, izborni uslovi i preporuke ODIHR, ali i postupanje policije tokom protesta.
"Umesto da se to objasni i eventualno popravi, stvara se narativ da su evroparlamentarci unapred protiv Srbije", dodao je Đurić.
Da li je reakcija EU zakasnila?
U delu javnosti čuje se i primedba da je misija došla prekasno. Filipović, međutim, objašnjava da takve posete ne mogu biti organizovane ad hoc.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ne dolazi se tek tako u neku suverenu državu. Mora da postoji pravni osnov, poput rezolucije, i da se sve dogovori kroz institucije", istakla je ona.
Dodala je i da sastav delegacije, u kojoj su poslanici iz različitih političkih grupa, uključujući Evropsku narodnu partiju, govori u prilog pokušaju uravnoteženog pristupa.
"To je ozbiljna delegacija različitih političkih struja, koje će morati da usaglase zajednički stav", rekla je Filipović.
Evropski put bez alternative
Đurić smatra da se u domaćoj javnosti često veštački stvara utisak o postojanju alternative evropskom putu.
"U praksi ne postoji realna alternativa Evropskoj uniji. Evropski put podrazumeva reforme koje su dobre same po sebi, a ne samo zato što to traži Brisel", rekao je on.
Filipović se nadovezala zaključkom da odluka o strateškom pravcu mora biti domaća.
"Nije važno šta kaže bilo koji strani zvaničnik. Ako smo zaista nezavisni, onda smo mi ti koji treba jasno da promovišemo evropski put u interesu građana Srbije", poručila je ona.
Na kraju, oba sagovornika saglasni su da se od misije Evropskog parlamenta mogu očekivati konstruktivni ton i konkretne kritike, a da će stvarni efekti zavisiti pre svega od toga kako će Srbija na te poruke odgovoriti.
Gostovanje Filipović i Đurića možete pogledati u videu:
Dva dana. Dve tragedije koje su zauvek promenile Srbiju. Od tada – brojimo godine, ali ne i odgovore. Strah je utihnuo, ali nije nestao. Deca su se vratila u klupe, život je nastavljen... ali pitanje je ostalo. Da li smo išta naučili? Da li smo postali bezbedniji – ili smo samo naučili da ćutimo? O onome što je ostalo posle, o traumi koju ne vidimo i društvu koje još traži odgovore – govore psiholog i univerzitetski profesor Žarko Trebješanin i profesor bezbednosti Goran Mandić.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-KRUG TUGE
“Krug tuge” je dokumentarni film koji beleži emocije roditelja čiji su životi nepovratno promenjeni u noći između 4. i 5. maja 2023. godine. Tišina je često govorila više od reči – u toj tišini, nalaze se neispričane priče o ljubavi, gubitku i neizbrisivim uspomenama. Kroz potresne ispovesti roditelja, film osvetljava unutrašnje krugove tuge koji se šire od trenutka kada su im oduzeta njihova deca. Pozivamo vas da pogledate film koji pokazuje kako tišina može biti najsnažniji krik.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Radna grupa za pripremu izmena zakona iz oblasti pravosuđa u cilju usklađivanja sa preporukama eksperata Venecijanske komisije, održala je drugi sastanak kojim je predsedavao ministar pravde Nenad Vujić.
U trenutku kada digitalna industrija proizvodi više informacija, alata i pravaca nego ikada ranije, pitanje više nije šta je novo - već šta je zaista važno.
Novi nominalni iznos novčane socijalne pomoći za pojedinca odnosno nosioca prava u porodici od 1. aprila iznosi 12.536 dinara, što je i osnovica za utvrđivanje te pomoći, objavljeno je u Službenom glasniku.
Dva dana. Dve tragedije koje su zauvek promenile Srbiju. Od tada – brojimo godine, ali ne i odgovore. Strah je utihnuo, ali nije nestao. Deca su se vratila u klupe, život je nastavljen, ali pitanje je ostalo. Da li smo išta naučili? Da li smo postali bezbedniji ili smo samo naučili da ćutimo?
Poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović istakao je da se ključne odredbe izmena i dopuna četiri izborna zakona odnose na povećanje stručnih kapaciteta članova biračkih odbora i skraćivanje rokova u kojima će Ustavni sud odlučivati o predmetima koji se odnose na rezultate izbora.
Miroslava Gudžića iz Dobrotina pretukla je grupa nepoznatih napadača u Donjoj Gušterici, nakon čega je završio u Kliničko-bolničkom centru Priština sa privremenim sedištem u Gračanici.
Na konstitutivnoj sednici Skupštine opštine Lučani potvrđeni su mandati novim odbornicima i za predsednika Skupštine opštine izabran Miloš Jovičić, a na drugoj sednici za predsednika opštine izabran je Milija Milenković.
Slučaj nestanka devojčice iz Novog Sada pokazao je svu efikasnost i značaj sistema Pronađi me. Devojčicu je, upravo zahvaljujući aktivaciji tog sistema, prepoznala kondukterka u vozu i alarmirala policiju.
Komentari (0)