Evroparlamentarci u Srbiji: "Način na koji su dočekani štetan po naš evropski put"
Misija Evropskog parlamenta u Srbiji otvorila je pitanje da li Brisel dolazi da prikuplja činjenice ili da potvrdi već postojeće ocene. Sagovornici Newsmax Balkans poručuju da je poseta posledica dugotrajnog zastoja u reformama, ali i da je način na koji je dočekana štetan po evropski put Srbije.
Misija Evropskog parlamenta boravi u Srbiji kako bi ispitala stanje demokratije u poslednjih godinu dana, uključujući odnos vlasti prema studentima i građanima, kao i postupanje policije tokom protesta i hapšenja.
Dok jedan deo javnosti ovu posetu vidi kao redovnu i obaveznu proceduru za zemlju kandidata za članstvo u EU, drugi tvrde da su zaključci već unapred poznati i da je Evropski parlament ranije usvojio kritičke rezolucije o Srbiji.
O razlozima dolaska evroparlamentaraca, načinu na koji su dočekani i mogućim posledicama po evropski put Srbije govorili su bivša ambasadorka Srbije pri Savetu Evrope Dragana Filipović i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić.
Filipović je istakla da sama činjenica da je misija Evropskog parlamenta u Srbiji znači da je država dala saglasnost za njen dolazak.
"Misija Evropskog parlamenta ne bi mogla da dođe u Srbiju da nije data saglasnost države. Prema tome, država je tu saglasnost dala", naglasila je Filipović.
Printscreen: Newsmax BalkansDragana Filipović
Prema njenim rečima, reč je o takozvanom fakt-fajnding (fact-finding) misiji sa jasno definisanim mandatom. Ona ima zadatak da utvrdi činjenice navedene u rezolucijama Evropskog parlamenta i u izveštaju Evropske komisije o stanju reformi u Srbiji, kao i da razgovara sa različitim akterima - predstavnicima vlasti, opozicije, civilnog društva, akademske zajednice i građanima.
Filipović smatra da je atmosfera u kojoj je misija dočekana bila nepotrebno dramatizovana.
"Način na koji je dolazak misije predstavljen pre nego što su uopšte sleteli u Beograd bio je potpuno nepotreban", ocenila je ona, dodajući da je saradnja sa ovakvim misijama obaveza svake zemlje kandidata.
Rečnik zvaničnika i poruke koje se čitaju u Briselu
Bivša ambasadorka posebno je kritikovala javne izjave najviših državnih funkcionera.
"Grubi rečnik i izjave naših zvaničnika na najvišem nivou su, diplomatski gledano, potpuno neprimerene i ništa ne doprinose", rekla je Filipović.
Prema njenim rečima, poruke koje se u domaćoj javnosti često tumače kao politička odlučnost, u Briselu se čitaju drugačije, kao signal nespremnosti Srbije za saradnju i kao potvrda nazadovanja u procesu evropskih integracija.
Starenje stanovništva više nije samo demografski i socijalni izazov, već sve češća i važna ekonomska tema. Stariji od 65 godina imaju sve značajniju ulogu na tržištu, kao potrošači, ali i kao učesnici u privredi.
Nova globalna inicijativa IMEK, osnovana 2023. godine na samitu G20, donosi plan kako da se kontakti osnaže, a saradnja unapredi. Ova organizacija okuplja više od 2.000 članova iz desetak zemalja.
Dok Srbija pokušava da sačuva balans između velikih sila, Branka Latinović i Srđan Barac saglasni su da se globalna pravila menjaju, a da Srbija mora ostati aktivan i prilagodljiv akter, bez odustajanja od evropskog puta i sopstvenih interesa.
"To se čita kao nedovoljna spremnost Srbije da sarađuje i da deblokira proces približavanja Evropskoj uniji", upozorila je ona.
Filipović je naglasila da poseta nije protokolarna, već da će rezultirati izveštajem koji će se uzimati u obzir u Evropskoj komisiji i drugim telima EU prilikom odlučivanja o daljim koracima Srbije, uključujući otvaranje novih poglavlja.
"Nema koristi od nesastajanja"
Ljubomir Đurić saglasan je da će način na koji je poseta komentarisana ostaviti trag.
"Evropljani sigurno neće blagonaklono gledati na to kako je sama poseta komentarisana i na odbijanje sastanaka na najvišem nivou", rekao je Đurić.
On je ocenio da, i sa diplomatskog i sa političkog stanovišta, nije bilo racionalnog razloga za izbegavanje susreta.
"Čak i ako ne želite da se sastanete, u diplomatiji se uvek mogu naći validni razlozi. A sa političkog aspekta, zašto se ne biste sastali i pokušali da predstavite stvari u najboljem mogućem svetlu?", upitao je Đurić.
Printscreen: Newsmax BalkansLjubomir Đurić
Podsetio je da je Srbija u velikoj meri zavisna od Evropske unije - ekonomski, socijalno i u migracionom smislu, te da takvi gestovi ne donose nikakvu prednost. Naprotiv, smatra da će evroparlamentarci u izveštaju imati dominantno tumačenja nevladinih organizacija i opozicionih aktera, ukoliko ne čuju i argumente vlasti.
Kritike koje se ponavljaju
Đurić ocenjuje da vlast pokušava da unapred delegitimiše moguće kritike.
"Najverovatnije je da će u izveštaju biti određenih kritika, posebno jer su i rezolucije Evropskog parlamenta i izveštaji Evropske komisije već bili poprilično kritički nastrojeni prema Srbiji", rekao je on.
Kao oblasti koje su već duže vreme pod lupom, naveo je vladavinu prava, stanje u medijima, izborni uslovi i preporuke ODIHR, ali i postupanje policije tokom protesta.
"Umesto da se to objasni i eventualno popravi, stvara se narativ da su evroparlamentarci unapred protiv Srbije", dodao je Đurić.
Da li je reakcija EU zakasnila?
U delu javnosti čuje se i primedba da je misija došla prekasno. Filipović, međutim, objašnjava da takve posete ne mogu biti organizovane ad hoc.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ne dolazi se tek tako u neku suverenu državu. Mora da postoji pravni osnov, poput rezolucije, i da se sve dogovori kroz institucije", istakla je ona.
Dodala je i da sastav delegacije, u kojoj su poslanici iz različitih političkih grupa, uključujući Evropsku narodnu partiju, govori u prilog pokušaju uravnoteženog pristupa.
"To je ozbiljna delegacija različitih političkih struja, koje će morati da usaglase zajednički stav", rekla je Filipović.
Evropski put bez alternative
Đurić smatra da se u domaćoj javnosti često veštački stvara utisak o postojanju alternative evropskom putu.
"U praksi ne postoji realna alternativa Evropskoj uniji. Evropski put podrazumeva reforme koje su dobre same po sebi, a ne samo zato što to traži Brisel", rekao je on.
Filipović se nadovezala zaključkom da odluka o strateškom pravcu mora biti domaća.
"Nije važno šta kaže bilo koji strani zvaničnik. Ako smo zaista nezavisni, onda smo mi ti koji treba jasno da promovišemo evropski put u interesu građana Srbije", poručila je ona.
Na kraju, oba sagovornika saglasni su da se od misije Evropskog parlamenta mogu očekivati konstruktivni ton i konkretne kritike, a da će stvarni efekti zavisiti pre svega od toga kako će Srbija na te poruke odgovoriti.
Gostovanje Filipović i Đurića možete pogledati u videu:
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li će prijavljivanje za lokalna lična dokumenta na Kosovu i Metohiji uticati na status Srba u južnoj srpskoj pokrajini? Donose li lokalni izbori novu dinamiku na političku scenu Srbije? Gosti emisije biće Vladan Glišić i Ivan Bošnjak. Od pretnji napadom na energetsku infrastrukturu do tvrdnje da je postignut dogovor sa Iranom. Šta se krije iza retorike američkog predsednika Donalda Trampa?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
I ranije je NATO umeo da preduzme samostalne oružane akcije protiv nekih zemalja, ali je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila prva velika kampanja protiv jedne suverene zemlje i članice Ujedinjenih nacija bez odobrenja Saveta bezbednosti. To je, kako su tvrdili ili obećavali čelnici Severoatlantske alijanse bio presedan, što znači, samo ovaj put, nikako pravilo. Ali onda su presedani počeli da se ređaju: Irak 2003, Libija 2011... da bi se danas formulacija o “flagrantnom kršenju” ili sumraku međunarodnog prava počela da se čuje sa raznih strana. Gost Stava dana istoričar Čedomir Antić, a uključimo će i diplomatu iz Podgorice Miodraga Lekića koji je te 1999.godine bio jugoslovenski ambassador u Italiji.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija u Beogradu, u opštini Vračar, uhapsila je, u toku izvršenja krivičnog dela, A. S. (31) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Srbije A. S. (36), E. V. (42), E. G. (48) i A. C. (21) - državljane Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Planovi za letovanje ove godine menjaju se usled dešavanja na Bliskom istoku, što se vidi i po otkazivanju pojedinih aranžmana. Pitanje gde će provesti odmor postaje sve važnije, ali nije u pitanju samo izbor destinacije, ključna je i bezbednost.
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine, u periodu života kada započinju karijeru, planiraju porodicu i grade budućnost.
Sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Prištini odredio je jednomesečni pritvor Zoranu Stankoviću, zbog sumnje da je počinio ratni zločin u selu Matičane tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine.
Komesarijat za izbeglice i migracije naveo je da je NATO bombardovanje na Saveznu Republiku Jugoslaviju dovelo do toga da je danas u Srbiji ima registrovano oko 200.000 interno raseljenih Srba sa AP Kosovo i Metohija.
Članovi Komisije za reviziju biračkog spiska u ime Stranke slobode i pravde (SSP) Ana Gođevac i Marko Dimić ukazali su na moguće manipulacije Jedinstvenim biračkim spiskom, saopštila je ta stranka.
Komentari (0)