Ne nacionalizacija, ali partnerski odnos sa Ruskom Federacijom treba da se ostvari kako bismo razgovarali o kupovini ruskog dela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). O tome kolika će cena toga biti, zavisiće od Vučića i Putina, smatra nekadašnja ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ona je u jutarnjem programu "Otvori oči" govorila o svim mogućim posledicama američkih sankcija koje su nedavno uvedene NIS i eventualnoj kupovini ruskog dela u toj kompaniji.
"Moramo izbeći priču o nacionalizaciji, o tome da mi ’otimamo’ nešto što je zaista rusko vlasništvo. Važno je da razumemo da za sedam dana imamo promenu u američkoj administraciji, dakle, mi za sedam dana imamo ulazak Trampa u Belu kuću i možda postoji mogućnost nekih dodatnih razgovora oko toga. Znači, ne nacionalizacija, ali partnerski odnos svakako i mi kao partneri treba da razgovaramo o kupovini ruskog dela u NIS. O tome kolika će cena da bude i kako će ko da se ponaša u tim pregovorima zavisi od razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ruskog lidera Vladimira Putina", kaže Mihajlović.
Taj razgovor je, kako tvrdi, politički, i tek nakon njega ćemo videti šta će se sve "meriti" u toj ceni.
"Suština je da smo mi prodajom NIS prodali naše resurse, prodali smo sirovu naftu. Srbija je inače bila jedna od tri zemlje u svetu koja je imala u jednom procentu svoje strukture najkvalitetniju naftu, tzv. Velebit naftu koja je bila jako skupa i cenjena. Tog trenutka kad smo prodali NIS, cena nafte na svetskom tržištu bila je 120 dolara po barelu. Gasprom je eksploatisao našu naftu po ceni od 20 dolara. Suština je bila da je reč o političkoj prodaji, nije se razmišljalo o biznisu i ekonomiji. Kako god, ne može se reći da je sve bilo loše, jer bilo je ulaganja u duboku preradu, rafineriju, zaštitu životne sredine… Međutim, teško je preboleti kada date sopstveni resurs, jer je to oružje u nekom budućem razvoju", tvrdi nekadašnja ministarka.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović predsedavala je u Vladi Srbije prvim sastankom Radne grupe za praćenje aktivnosti Ministarstva finansija SAD, Kancelarije za kontrolu strane imovine, u vezi sa potencijalnnim uvođenjem sankcija Naftnoj industriji Srbije.
Povodom uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da građani i privreda Srbije nemaju nikakvih razloga za brigu, kao kao i da će raditi na tome da ne dođe do bilo kakvih oscilacija na tržištu.
Naftna industrija Srbije (NIS) je povodom uvođenja američkih sankcija saopštila da će ostati fokusirana na očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata, kao i da predstoji analiza implikacije po poslovanje kompanije.
Na pitanje koliko je kupovina većeg dela u NIS uopšte izvesna, Mihajlović ne misli da je to neizvesno
"Ako mi definitivno imamo sankcije i Trampova administracija ne promeni ništa, mi nemamo treći izbor i moramo da razgovaramo sa ruskom stranom. Imajući u vidu da je srpska strana nikad nije uspostavila sankcije Rusiji i korektnost koju naša država ima prema Ruskoj Federaciji, verujem da do tog partnerskog odnosa može doći, a onda i do iznosa za koji bi se kupio taj deo. Ovo je politička priča, a biznis je tačka ’pod dva’. Pre svega je važna naša naftna i gasna bezbednost", uverena je ona.
"Potrebne su investicije"
Mihajlović ističe da su Srbiji u gasnoj i naftnoj privredi potrebne investicije.
"Mi moramo, pre svega, da vodimo računa o nama da imamo dovoljno gasa i sirove nafte. Bez investicija mi ćemo zaista imati ozbiljnih problema u snabdevanju gasom i naftom. Mi smo, međutim, naftnu i gasnu privredu izgubili, jer smo svuda u startu bili manjinski vlasnici već od 2008. godine, tako da bi ove američke sankcije mogle da iznude rešenje da mi imamo udeo u NIS", navela je sagovornica Newsmax Balkans.
Ulaganje u budućnost
Osvrnula se i na to šta je važno da uradimo u ovom trenutku kako bismo uložili u energetsku budućnost.
"Važno je da uradimo podzemno skladište gasa koje će biti naše, srpsko. Kad smo prodali NIS, mi smo postali vlasnici 49 odsto Banatskog dvora i nikada nismo proširili njegove kapacitete koji mogu da idu i do 860 miliona kubnih metara, jer ruska strana to nije dozvoljavala. Dakle, to je investicija koja nam je značajna kad je reč o gasu. U naftnoj privredi značajan nam je naftovod koji treba da izgradimo od terminala kod Novog Sada do terminala u blizini Segedina, da se povežemo na naftovod kroz Mađarsku, a da od Pančeva idemo ka Nišu i čvorištu ka Makedoniji, pa dalje ka Solunu ili Draču. Tako bismo se mi, kao mala zemlja koja skoro da nema sirove nafte i gasa, ipak obezbedili da budemo zadovoljniji nego što smo danas", objašnjava Mihajlović.
Strateški sporazim sa SAD
Mišljenja je da Srbija nema razloga da sa SAD nema strateški sporazum.
"Za sada imamo sporazum o energetici sa Amerikom, takođe i sporazum o infrastrukturi i počinjemo strateški sporazum. Mi imamo strateške sporazume sa Turskom, Kinom, Rusijom, Azerbejdžanom, Francuskom, Emiratima i sarađujemo u svim oblastima. Nema razloga da sa najmoćnijom državom na svetu Srbija nema strateški sporazum i započne jedan strateški dijalog sa SAD. To govori o svesti američke administracije o potrebi da sa Srbijom, koja ima svoju poziciju na Balkanu koja nije mala i beznačajna, imaju stratešku saradnju. Lično, volela bih da vidim mnogo više američkih kompanija ovde, jer je potrebno da imamo američki kapital, što nam daje i dozu političke sigurnosti koja nam je neophodna", zaključila je Mihajlović.
Gostovanje Zorane Mihajlović možete pogledati u video-prilogu:
Nakon ostavke, Kristijan Šmit podnosi svoj šestomesečni izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a o stanju u BiH. U poseti Crnoj Gori je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, a u Severnoj Makedoniji na vojnom poligonu Krivolak najveća vežba specijalnih snaga Alijanse - "Trojanski otisak 26". U Podnovlju kod Doboja gradi se kompleks od 100 solarnih elektrana, na zemljištu koje meštani i aktivisti smatraju otuđenom državnom imovinom. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet - o tome govori pravna savetnica Aarhus centra u BIH, Nina Kreševljaković. Kako makedonski biznismeni iz dijaspore, uspešni milioneri pomažu privrednicima u matičnoj zemlji? O najvećem ekonomskom samitu u S. Makedoniji, Nikica Mojsoska Blaževska, predsednica organizacije „Makedonija 2025“. Pravnik i nekadašnji generalnu sekretar Vlade Crne Gore Boris Marić o pravnim procedurama za eventualno povlačenje priznanja Kosova - koliko je to realna mogućnost?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto roditelji dece sa autizmom i retkim bolestima često postaju i lekari i terapeuti i istraživači? Zašto ne postoji univerzalna terapija i koliko je svako dete priča za sebe i koliko je teško kada shvatite da morate sami da pronađete put pomoći svom detetu? Za emisiju „Tražim reč“ govore roditelji koji svakodnevno pokušavajući da pronađu ono što pomaže baš njihovom detetu.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto su se apostoli komunizma pretvorili u nakaze iz snova? Kako su komunisti postali grobari vlastitog dela? Da li je pad Berlinskog zida bio početak, a raspad Sovjestkog Saveza kraj komunizma - odgovore tražimo od novinara Milomira Marića, pisca kultne knjige “Deca komunizma”.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Američki strateški bombarder nove generacije "B-21 Raider", kojeg razvija gigant "Northrop Grumman" za potrebe američkog Vazduhoplovstva (USAF), završio je proces testiranja mnogo brže nego što je bilo planirano.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o sporednim proizvodima životinjskog porekla i dobijenim proizvodima koji nisu namenjeni za ishranu ljudi trajaće do 31. maja, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv policijskog službenika Bojana Jevtića za krivična dela špijunaža i neovlašćeno držanje, kontrola ili posedovanje oružja.
Policija u Subotici rasvetlila je tešku krađu i uhapsila J. B. (53) iz Subotice, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo pljačke alata u vrednosti višoj od 200.000 dinara.
Na sednici Skupštine Srbije razmatrane su izmene izbornih zakona uz žustru raspravu i kritike iz opozicionih klupa. Komentarišući tok sednice u emisiji Stav dana narodni poslanik Branko Pavlović i advokat Dragoslav Ljubičanović saglasni su da je ključno jačanje poverenja u izborni proces.
Više od dve decenije porodice nestalih čekaju zakon koji bi im doneo pravnu zaštitu, finansijsku pomoć i institucionalno priznanje statusa. Srbija je jedina zemlja regiona bez Zakona o nestalim licima, iako je inicijativa pokrenuta još početkom 2000-ih godina.
U Požeškoj ulici na Banovom brdu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su automobilom udareni majka i dete, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Epidemija hantavirusa na kruzeru "MV Hondius“, u kojoj su preminule tri osobe, pokrenula je veliku međunarodnu operaciju evakuacije i izolaciju putnika.
Građani mogu da dobiju kopiju rešenja o porezu na imovinu za 2026. godinu na šalterima "Pošte Srbije" širom zemlje, saopštio je Sekretarijat za javne prihode.
Komentari (0)