Đurić za Figaro: Protesti poziv na buđenje u borbi protiv korupcije
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je da su građanski protesti poziv za vlasti u Srbiji da se fokusira na pitanja koja su od suštinskog značaja za delove srpskog društva i da intenzivnije radi na ekonomskoj i socijalnoj mobilnosti, kao i na stvaranju novih prilika za mlade.
Đurić je u intervjuu za Figaro, uoči posete Parizu, rekao da je tragedija u Novom Sadu potresla celo društvo do temelja, kao i da "bez obzira na političku ili ideološku pripadnost, svi želimo da dođemo do uzroka i odgovornih".
"Kao potpredsednik Srpske napredne stranke mogu da kažem da je to stranka koja je transformisala zemlju više nego ijedna stranka pre nje. Pod vođstvom predsednika Vučića, udvostručili smo BDP Srbije, obnovili infrastrukturu, i uspostavili veoma čvrste veze sa svim zemljama Balkana", naveo je Đurić.
Dodao je da Srbija mora da vodi politiku koja je inkluzivnija i transparentnija.
"Ovi protesti su, između ostalog, poziv na buđenje društva, koji nas podseća da moramo biti mnogo budniji kada je reč o borbi protiv korupcije", rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da drugi mandat predsednika SAD Donalda Trampa predstavlja novu priliku za oživljavanje dijaloga između Beograda i Prištine, uz napomenu da ne očekuje da će to pitanje biti glavni prioritet američke administracije u prvih nekoliko meseci.
Portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije izjavio je da Evropska unija (EU) sa pažnjom prati događanje na unutrašnjoj političkoj sceni Srbije, kao i da je zabrinuta zbog incidenata koji su se događali sa protestima studenata i očekuje brzu istragu.
Podsetio je da je, što se tiče tragedije u Novom Sadu, državni tužilac odredio pritvor i podigao optužnicu protiv ministra saobraćaja, njegovog prethodnika i direktora železnica.
"To je prvi takav slučaj u regionu Balkana", naveo je Đurić.
Istakao je da će svi odgovorni biti kažnjeni u skladu sa zakonom, bez obzira na funkciju ili političku pripadnost. Đurić je naglasio da je Srbija premašila prosečnu platu nekih zemalja članica EU.
"Težimo istorijskom kompromisu"
Đurić je govoreći o pitanju Kosova i Metohije rekao da ono nije toliko složeno kao sukob na Bliskom Istoku i naglasio da se ozbiljnim radom može postići kompromis koji će biti koristan i za Albance i za Srbe.
"Težimo istorijskom kompromisu u kojem nijedna strana neće dobiti sve, niti će jedna strana izgubiti sve. Srbi i Albanci nisu predodređeni da budu neprijatelji. Trenutno, i Srbi i Albanci stradaju i trpe posledice jednostranog delovanja vlasti u Prištini, čiji je cilj urušavanje kolektivnih političkih, ekonomskih i kulturnih prava u nevećinskim zajednicama, posebno u srpskoj zajednici", poručio je ministar.
Ukazao da su prethodnih godina stotine hiljada Srba letovale u Albaniji.
"Ekonomske veze koje smo uspostavili sa Albanijom dokazuju da su promene paradigme u odnosima između Srba i Albanaca moguće, ali ono što nam stoji na putu jesu jednostrani i agresivni potezi Prištine", istakao je srpski ministar.
Objasnio je i da Beograd želi da bude domaćin susreta predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, zato što da je glavni grad Srbije najbolja lokacija za tako nešto.
"Kao bivša prestonica Pokreta nesvrstanih, Beograd je idealna lokacija za lidere suprotstavljenih država. Naša nacionalna filozofija je da se Srbija nalazi iznad podela između Istoka i Zapada. Ugostili smo desetine hiljada izbeglica iz Ukrajine i Rusije, pružili smo im finansijsku podršku i radne dozvole. Zato bi se predsednici Tramp i Putin veoma ugodno osećali da se sastanu u Beogradu. To je ideja predsednika Vučića, koji je jedan od retkih lidera koji razgovara sa svima u rusko-ukrajinskom sukobu", naveo je. Đurić.
Srpska diplomatija veoma dobro prihvaćena
Ministar je podsetio da je srpska diplomatija veoma dobro prihvaćena širom sveta, istakavši da je Srbija organizovala Samit Srbija-Afrika 3. decembra, na kojem je učestvovalo 40 afričkih zemalja.
"Naš stav nije dvosmislen: branimo princip očuvanja teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali smo veoma zahvalni Rusiji što je uvek podržavala suverenitet Srbije nad celokupnom svojom istorijskom teritorijom. Ova diplomatska pozicija je takođe i stav Ukrajinaca", naveo je on.
Prema njegovim rečima, Srbija je vojno neutralna i želi da obnovi tradicionalnu politiku koja je bila karakteristična za Jugoslaviju nakon njenog raskida sa Staljinom 1948. godine.
"Beograd treba ponovo da postane most između Istoka i Zapada", poručio je Đurić.
On je, nakon što se bavio s dva najvažnija pitanja u srpskoj politici, pitanjem Kosova i Metohije i obnovom prijateljskih odnosa između Vašingtona i Beograda, istakao da mu je sledeći izazov da glavni grad Srbije ponovo postane glavno središte razmene između nacija i civilizacija, kao što je bio tokom tri samita Pokreta nesvrstanih održanih ovde 1961, 1979. i 1989. godine.
"Beograd je već jedna od omiljenih turističkih destinacija evropske omladine, što je za nas ogroman adut. Sada je na nama, Srbima, da ga pretvorimo u svetsku prestonicu mira", napominje Đurić.
Francusko-srpsko partnerstvo jače nego ikada
Istakao je i da francusko-srpsko partnerstvo jače je nego ikada.
"Nikada nećemo zaboraviti šta je Francuska učinila za nas tokom Prvog svetskog rata, čemu govori u prilog to što je Beograd jedina evropska prestonica koja u svom centru ima spomenik zahvalnosti Francuskoj", dodao je.
Naglasio je da su istorijske veze između Francuza i Srba neuporedive.
"Francuske kompanije danas grade beogradski metro i upravljaju našim aerodromom, čija je aktivnost u poslednjih sedam godina učetvorostručena. Kada smo odlučili da diverzifikujemo našu vojnu opremu, obratili smo se Francuskoj. Odnos između predsednika Vučića i Makrona je posebno blizak. Računamo na Francusku da nam pomogne u našem projektu pridruživanja Evropskoj uniji, a smatramo da ćemo do kraja 2026. godine završiti sve reforme koje Brisel zahteva", poručio je Đurić.
Đurić će tokom posete Parizu 9. februara razgovarati sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li su glasniji uspešniji i da li agresivnost u javnom nastupu vodi ka uspehu? Može li govor tela reći više nego što želimo? Da li je i zašto nestala kultura govora u medijima? Kako su društvene mreže postale ogledalo naše komunikacije? Za emisiju “Tražim reč” govore novinar i urednik informativnog programa TV Newsmax Balkans Stanko Pevac, direktor Centra za javni govor Radovan Perović i trener komunikacionih veština Marko Burazor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Prvi sastanak operativnog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji održava se u Vladi Srbije, a njime predsedava ambasador i šef Misije Srbije pri EU Danijel Apostolović.
Protest prevoznika teretnih vozila nastavljen je blokadom graničnih prelaza, a prema informacijama Uprave granične policije, petog dana te protestne akcije zbog pooštrene procedure za ulazak u šengenski prostor, blokiran je ulaz i izlaz za kamione na 23 granična prelaza i izlaz na dva.
U saobraćajnoj nezgodi koja se tokom protekle noći, u 23.46 sati, dogodila na uglu Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Džona Kenedija na Novom Beogradu teško je povređen muškarac (46) kao pešak, rečeno je agenciji Tanjug iz službe Hitne pomoći.
U Srbiji će biti oblačno i osetno hladnije vreme, mestimično sa kišom, na planinama sa snegom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Prevoznici iz BiH i Srbije nastavljaju blokade teretnih graničnih prelaza, rečeno je iz bosanskohercegovačkog Konzorcijuma "Logistika" nakon sastanka u Beogradu, održanom pošto je Evropska komisija najavila strategiju kojom bi bio rešen problem ograničenja boravka vozačima u Šengen zoni.
U prethodnih 15 godina izgubili smo više od 700.000 ljudi. Demograf Vlasta Kokotović Kanazir smatra da su tri ključne stvari koje bi mogle da uspore negativne procese - usklađivanje rada i roditeljstva, politika stanovanja i usporavanje emigracije.
Komentari (0)