Đurić: Balkan može da bude dobra vest u Evropi, želimo partnerstvo sa SAD
Balkan može da bude dobra vest u Evropi, ali je neophodna politička pažnja na visokom nivou da bi se rešili nasleđeni problem, ocenio je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i dodao da Srbija želi strateško partnerstvo sa SAD.
Ministar je na "Pupin forumu" u Vašingtonu rekao da Srbija želi strateški dijalog i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i osvrćući se na period koji je proveo kao ambasador Srbije u SAD istakao da je najveći izazov na početku bio nedostatak zainteresovanosti američke administracije za situaciju na Balkanu zbog drugih problema širom sveta.
“Nije lako privući pažnju visokopozicioniranih donosilaca političkih odluka na balkanska pitanja. Međutim, politička pažnja na visokom nivou je neophodna kako bi se rešili neki od nasleđenih problema na Balkanu. Toliko toga dobrog se dešava, imamo veliki ekonomski rast, i Balkan može biti dobra vest u Evropi, ali da bi to bilo moguće neophodna je politička pažnja", pojasnio je Đurić, a saopšteno je iz ministarstva.
Srbija i Sjedinjene Američke Države potpisale su Sporazum o strateškom partnerstvu u oblasti energetike kojim se definišu nova investiciona ulaganja u oblasti energetike, čiji je cilj jačanje energetske sigurnosti i održive tranzicije, ka čistim izvorima energije.
Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je "globalna diplomatska kampanja Srbije za prava srpskog naroda na Kosovu počela sastankom ministra Marka Đurić s ambasadorima država EU".
Ekonomska saradnja između Srbije i SAD značajno je napredovala, a uskoro očekujemo i zaključivanje sporazuma o strateškom partnerstvu u oblasti energetike. Biće to novi, važan iskorak u odnosima dveju zemalja, kaže u intervjuu za Newsmax Balkans ministar spoljnih poslova Marko Đurić.
Drugi problem je, prema njegovim rečima, navesti donosioce političkih odluka da na Srbiju i naš region gledaju iz drugačijeg ugla, jer većina ljudi, van uskog kruga eksperata, poslednji put je čula za Balkan tokom devedesetih godina prošlog veka.
“I Srbija treba da izgradi kapacitete za interakciju sa SAD, jer, iako smo brojem mali narod, imamo mentalitet velikog naroda i velike ambicije, ali one moraju biti propraćene odgovarajućim kapacitetima”, dodao je Đurić.
On je istakao i važnost brojne srpske dijaspore u SAD, koja može da bude značajan faktor u izgradnji boljih srpsko-američkih odnosa.
Upitan o ciljevima koje je sebi postavio dolazeći na čelo Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Đurić je rekao da je želja Srbije da proširi partnerstva i prijateljstva širom sveta, da revitalizujemo diplomatsku mrežu, da je modernizujemo i opremimo ljudskim resursima i tehnološkim alatima kako bismo ostvarili svoje ciljeve.
"Pupin forum" organizovala je Pupin inicijativa i okupio je poslovne ljude, predstavnike akademske zajednice i srpske dijaspore, ali i američke političare koji pokazuju pojačan interes za Srbiju i dešavanja na Balkanu.
Obratili su se američki kongresmen iz Kalifornije Erik Svolvel, koji je istakao važnost produbljivanja obostrano korisne srpsko-američke saradnje na više planova.
Kako je rekao, prvi cilj bi trebalo da bude jačanje vojnih veza sa Srbijom, jer je veoma važno očuvati stabilnost na Balkanu kroz taj vid partnerstva, drugi cilj je pomoć Srbiji u eksploataciji strateških sirovina na način koji zadovoljava najviše ekološke standard, a treći važan cilj bi trebalo da bude proširenje inicijative "Otvoreni Balkan" i bolje razumevanje važnosti te inicijative u SAD.
Na skupu je govorio i zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za zapadni Balkan Aleksandar Kasanof, koji prepoznaje velike šanse za ubrzani razvoj regiona, i Srbiju vidi kao ključnu komponentu u tom procesu.
Prema njegovim rečima, ekonomski rezultati Srbije svedoče o velikoj vitalnosti, i SAD žele da vide nastavak tog trenda, ali i osnaživanje integrativnih procesa i saradnje na čitavom zapadnom Balkanu, bilo da je reč o odnosima sa SAD ili EU.
"Ovo je istorijski trenutak, jer nam daje šansu da konačno okrenemo novu stranicu, i napravimo otklon od devedesetih godina prošlog veka i nasleđa tog vremena", ocenio je Kasanof.
Dečaci Viktor Putica i Ognjen Bojković, koji boluju od bulozne epidermolize, podigli su Srbiju na noge sa ciljem da se prikupi novac neophodan za lečenje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novosađanin Slobodan Majstorac jedan je od dobitnika "Specijalne Virtus nagrade za izuzetnu humanost". Kožu sa obe butine donirao je sugrađaninu Nikoli Zlatkoviću koji je, nažalost, kasnije ipak preminuo.
Glumac Sergej Trifunović osuđen je u splitskom sudu na 60 dana zatvora uslovno, odnosno kazna neće biti izvršena ako u toku jedne godine ne ponovi isto delo.
Ciklon Boris koji je dosad odneo više od dvadeset ljudskih života i za sobom ostavio ogromnu materijalnu štetu nije iznenadio meteorologe, koji ističu da je ovog puta sistem pravovremenog obaveštavanja uticao na to da broj žrtava ne bude veći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu da se u oktobru ili novembru može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 112 miliona evra.
Vreme u Srbiji biće umereno i potpuno oblačno, u zapadnim, centralnim i južnim krajevima mestimično s kišom, dok će na severu biti suvo sa sunčanim intervalima.
Voda iz gradskog vodovoda u Novom Sadu kontinuirano je ispravna za upotrebu, navodi se u zvaničnom saopštenju grada. Objavljene su i analize Instituta za javno zdravlje za septembar - 99,65 odsto uzoraka je ispravno, navode iz grada. S druge strane, opozicija traži smenu direktorke Milene Tabaković.
Manastir Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, biće zatvoren za posete četiri dana od 23. do 26. septembra, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Akcija preventivne pripreme džakova sa peskom u toku je u Novom Sadu, zbog porasta vodostaja Dunava, na šta je upozorio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Beogradska autobuska stanica će od nedelje, 29. septembra biti na novoj lokaciji, a svi autobusi tog dana biće preusmereni u Blok 42 na Novom Beogradu.
Uvećani roditeljski dodatak za prvo dete iznosiće 500.000 dinara jednokratne novčane pomoći, za drugo dete 600.000 dinara, uz jednokratnu novčanu pomoć od 135.000 dinara. Roditeljski dodatak za treće dete iznosiće 2.280.000 dinara, uz jednokratnu pomoć od 135.000 dinara.
Političke grupacije i samostalni poslanici u Evropskom parlamentu objavili su imena poslanika koji su imenovani za članove parlamentarnih delegacija, među kojima je i 15 članova delegacije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-Srbija.
Komentari (0)