Đurić: Balkan može da bude dobra vest u Evropi, želimo partnerstvo sa SAD
Foto: MSP
Balkan može da bude dobra vest u Evropi, ali je neophodna politička pažnja na visokom nivou da bi se rešili nasleđeni problem, ocenio je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i dodao da Srbija želi strateško partnerstvo sa SAD.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ministar je na "Pupin forumu" u Vašingtonu rekao da Srbija želi strateški dijalog i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i osvrćući se na period koji je proveo kao ambasador Srbije u SAD istakao da je najveći izazov na početku bio nedostatak zainteresovanosti američke administracije za situaciju na Balkanu zbog drugih problema širom sveta.
“Nije lako privući pažnju visokopozicioniranih donosilaca političkih odluka na balkanska pitanja. Međutim, politička pažnja na visokom nivou je neophodna kako bi se rešili neki od nasleđenih problema na Balkanu. Toliko toga dobrog se dešava, imamo veliki ekonomski rast, i Balkan može biti dobra vest u Evropi, ali da bi to bilo moguće neophodna je politička pažnja", pojasnio je Đurić, a saopšteno je iz ministarstva.
Srbija i Sjedinjene Američke Države potpisale su Sporazum o strateškom partnerstvu u oblasti energetike kojim se definišu nova investiciona ulaganja u oblasti energetike, čiji je cilj jačanje energetske sigurnosti i održive tranzicije, ka čistim izvorima energije.
Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je "globalna diplomatska kampanja Srbije za prava srpskog naroda na Kosovu počela sastankom ministra Marka Đurić s ambasadorima država EU".
Ekonomska saradnja između Srbije i SAD značajno je napredovala, a uskoro očekujemo i zaključivanje sporazuma o strateškom partnerstvu u oblasti energetike. Biće to novi, važan iskorak u odnosima dveju zemalja, kaže u intervjuu za Newsmax Balkans ministar spoljnih poslova Marko Đurić.
Drugi problem je, prema njegovim rečima, navesti donosioce političkih odluka da na Srbiju i naš region gledaju iz drugačijeg ugla, jer većina ljudi, van uskog kruga eksperata, poslednji put je čula za Balkan tokom devedesetih godina prošlog veka.
“I Srbija treba da izgradi kapacitete za interakciju sa SAD, jer, iako smo brojem mali narod, imamo mentalitet velikog naroda i velike ambicije, ali one moraju biti propraćene odgovarajućim kapacitetima”, dodao je Đurić.
On je istakao i važnost brojne srpske dijaspore u SAD, koja može da bude značajan faktor u izgradnji boljih srpsko-američkih odnosa.
Upitan o ciljevima koje je sebi postavio dolazeći na čelo Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Đurić je rekao da je želja Srbije da proširi partnerstva i prijateljstva širom sveta, da revitalizujemo diplomatsku mrežu, da je modernizujemo i opremimo ljudskim resursima i tehnološkim alatima kako bismo ostvarili svoje ciljeve.
Foto: MSP
"Pupin forum" organizovala je Pupin inicijativa i okupio je poslovne ljude, predstavnike akademske zajednice i srpske dijaspore, ali i američke političare koji pokazuju pojačan interes za Srbiju i dešavanja na Balkanu.
Obratili su se američki kongresmen iz Kalifornije Erik Svolvel, koji je istakao važnost produbljivanja obostrano korisne srpsko-američke saradnje na više planova.
Kako je rekao, prvi cilj bi trebalo da bude jačanje vojnih veza sa Srbijom, jer je veoma važno očuvati stabilnost na Balkanu kroz taj vid partnerstva, drugi cilj je pomoć Srbiji u eksploataciji strateških sirovina na način koji zadovoljava najviše ekološke standard, a treći važan cilj bi trebalo da bude proširenje inicijative "Otvoreni Balkan" i bolje razumevanje važnosti te inicijative u SAD.
Na skupu je govorio i zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za zapadni Balkan Aleksandar Kasanof, koji prepoznaje velike šanse za ubrzani razvoj regiona, i Srbiju vidi kao ključnu komponentu u tom procesu.
Foto: MSP
Prema njegovim rečima, ekonomski rezultati Srbije svedoče o velikoj vitalnosti, i SAD žele da vide nastavak tog trenda, ali i osnaživanje integrativnih procesa i saradnje na čitavom zapadnom Balkanu, bilo da je reč o odnosima sa SAD ili EU.
"Ovo je istorijski trenutak, jer nam daje šansu da konačno okrenemo novu stranicu, i napravimo otklon od devedesetih godina prošlog veka i nasleđa tog vremena", ocenio je Kasanof.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Policija je u akciji suzbijanja sive ekonomije podnela krivične prijave protiv dve odgovorne osobe iz firmi "Tim medikal 016" i "Gigant gradnja" zbog sumnje na poresku utaju, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kragujevcu, efikasnom akcijom, rasvetlili su tešku krađu i uhapsili M. M. (37) iz Kragujevca, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Mini mini plazma Dečiji maraton ove godine obeležava veliki jubilej - 30 godina postojanja. Ova tradicionalna manifestacija u organizaciji Beogradskog maratona okuplja najbrže predškolce iz svih 17 beogradskih opština.
Na Kuli Beograd, u okviru kompleksa Beograd na vodi, svečano je otvoren vidikovac u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i osnivača i predsednika kompanije "Igl hils" Muhameda Alabara koji su pritiskom na taster spustili zavese čime se otvorio pogled sa 41. sprata na ceo grad.
Sastanak devet opozicionih stranaka koji je u sredu uveče održan u sedištu Narodnog pokreta Srbije samo je prvi u nizu, a sledeće okupljanje u tom formatu biće organizovano vrlo skoro, rekli su za portal Newsmax Balkans u stranci koja je bila domaćin skupa.
Nišlije Z. S. (57) i A. V. (47) uhapšeni su zbog sumnje da su provalili u dve crkve u okolini tog grada i ukrali novac i dobrovoljne priloge, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Novosađanin P. S. (46) uhapšen je pošto je policija u njegovom stanu pronašla sedam kilograma amfetamina, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Viši sud u Novom Sadu doneo je dve presude kojima se članovima porodice nastradalih prilikom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu, isplaúje ukupno 93 miliona dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usled smrti bliskog lica.
Komentari (0)