(FOTO/VIDEO) Predsednik Udruženja književnika Srbije: Kultura danas nikoga ne zanima, država sluša, ali ne čuje
Politiku ne zanima kultura, to joj ne treba jer razvija kritičko mišljenje koje traži odgovore na pitanja. Kultura u Srbiji nikoga ne zanima, istakao je u emisiji Sinteza predsednik Udruženja književnika Srbije Miloš Janković.
O ulozi kulture i književnosti u oblikovanju vrednosti, identiteta i svakodnevnog života, kao i o tome da li ćemo i kako sačuvati ključne i univerzalne vrednosti svakog društva, govorio je sagovornik Newsmax Balkansa.
"Sve više mladih ljudi okreće se brzim formama zabave, a kultura je svedena na površne interakcije i instant sadržaje. Izdavačka delatnost podleže pritisku tržišta forsirajući diskutabilne sadržaje, dok će biblioteke imati svoje probleme, ako se sprovede odluka o novom nametu od 15 dinara po iznajmljenoj knjizi", objasnio je Janković.
Foto: Milena Đorđević
Razvoj kulture nemoguć je bez ulaganja, a budžet za kulturu kod nas je čak ispod evropskog proseka, koji iznosi dva odsto.
"Kulture ima 0,67 odsto od bruto nacionalnog dohotka, i u tih 0,67 odsto uračunato je održavanje svih objekata od značaja za Srbiju i lični dohoci i plate ljudi zaposlenih u oblasti kulture. Kada sve to sklonite, ono što bi trebalo da bude lokomotiva koja vuče kulturu je mnogo manje. To je 0,40 odsto," pojasnio je gost Sinteze, odgovarajući na pitanje ima li i koliko u Srbiji ima kulture.
Foto: Milena Đorđević
Država je dužna, ako joj je stalo do prosperiteta u društvu, da se pozabavi kulturom, ali ona to ne čini, napomenuo je predsednik Udruženja književnika Srbije.
Kulture kao kritičkog mišljenja nema, a jednim od razloga za takvo stanje Janković smatra aktuelnu "svojevrsnu jovanojeremićizaciju zemlje".
Država sluša, ali ne čuje
"Kad udruženje dobije 400.000 dinara od ministarstva za sve projekte koji uključuju tematske okrugle stolove, književne novine koje izlaze već 75 godina i još mnogo toga, šta možete da pomislite da ova država misli o kulturi," izneo je Janković.
Foto: Milena Đorđević
Udruženje književnika Srbije, Srpsko književno društvo i Udruženje prevodilaca Srbije pod jednim su krovom u Francuskoj 7 i svi se slažu sa položajem, mestom i ulogom knjige u Srbiji.
Na pitanje zašto je taj položaj toliko loš naš gost revoltirano je istakao: "Nemar, nebriga, nezainteresovanost, odsustvo osećaja za prave kulturne vrednosti. Francuska 7 je kulturno dobro koje propada i nikoga nije briga".
Da li će knjiga izdržati trku sa 21. vekom
Postavlja se pitanje da li će knjiga kao medij preživeti moderne tehnologije, klik, šer i 30 sekundi pažnje.
"Hoće", rekao je sagovornik, "ali će taj procenat ljudi koji su zatočnici kulture biti daleko manji i to će biti neka vrsta izolovanog plemena. Uvek će postojati oni koji će voleti, tražiti knjigu, to je nekoliko miliona ljudi i taj broj će se smanjivati".
Literatura koja se danas plasira
Pored pitanja koliko se čita, važno je i kakav se sadržaj čita. Ako je knjiga kormilo kulture, kuda plovi taj brod, u smislu sadržaja?
"Nužno je da se država angažuje. Ne možete prepustiti tržištu tako ozbiljnu stvar bitnu po intelektualno, duhovno i mentalno zdravlje naroda, našeg i bilo kog. Izdavači imaju svoje razloge za forsiranje određenih sadržaja. Čak 97 odsto najprodavanijih knjiga nisu književnost i umetnost. To su knjige javnih ličnosti o svom životu, knjige lajfkoučeva, koji misle da to jesu i to se prodaje u velikim tiražima. Danas svi pišu, a to što pišu uglavnom nije književnost. Književno delo ima svoje zakone. Umetnost je ono što preživljava, što se pamti", navodi Janković.
Ljudi koji ulaze u komunikaciju kao polje gde mogu da ispolje svoju moć su nenormalni, jer je osnov komunikacije da se niko ne oseća loše, rekla je profesorka kulturologije i komunikologije Filološkog fakulteta Zorica Tomić.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Prethodne godine objavljeno je skoro 12.000 naslova.
"To je paradoks. Nikad se nije više objavljivalo, a manje čitalo," istakao je Janković.
Gosta Sinteze posebno brine to što mlade generacije nemaju odgovarajuće uzore. Naročito je upozorio na opasnost društvenih mreža i smanjenom vremenu pažnje, svedenom na 30 sekundi.
Biblioteke pred zatvaranjem
"Umesto da uvedemo da plaćamo da ljudi čitaju, uvodimo namet na knjige", istakao je naš sagovornik.
Kada je reč o navodnom sukobu bibliotekara i autora zbog uvođenja "tarife naknade za davanje na poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi", gost Sinteze kaže da tog sukoba nema i da bi država mogla da reši to pitanje.
Foto: Milena Đorđević
"Plaćanje autorskih prava je legitimno i logično, ali nije da se udara namet na biblioteke. Ministarstvo kulture bi moglo da kaže da će taj iznos pokriti država i da pomogne i bibliotekama i čitaocima i udruženjima, ali neće", ističe Janković.
Predsednik Udruženja književnika Srbije zaključio je svoje gostovanje rečju "rasanica", neophodnom za promenu stanja svesti i kulture u zemlji, koja je proglašena najlepšom ove godine.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Tradicionalni Novogodišnji gala koncert ansambla Opere Narodnog pozorišta u Beogradu biće održan 13. januara u 19 sati na Velikoj sceni, najavljeno je iz nacionalnog teatra.
Gradonačelnik Kana David Lisnard, saopštio je da namerava da oda počast francuskoj filmskoj ikoni Brižit Bardo, po kojoj će od sada biti nazvana plaža Mase u tom gradu, prenosi Figaro.
Muzičar Ljubomir Ljuba Ninković (1950-2026), poznat po radu sa sastavima "S vremena na vreme" i "Tunel", preminuo je u 76. godini, javljaju prijatelji i poznanici muzičara.
Izdavačka kuća Laguna i urednica izdanja Ivana Misirlić uputili su iskreno i duboko izvinjenje Vuku Draškoviću zbog propusta u prijavljivanju njegovog romana "Suđenje" na konkurs za NIN-ovu nagradu.
Muzej moderne umetnosti u Parizu (MAM) primio je 61 delo slikara Anrija Matisa, dosad čuvano u porodici umetnika, uključujući slike, crteže, gravure, litografije i skulpture, a za većinu radova je model bila Matisova ćerka Margerita.
Poslednji dan 2025. godine označio je kraj jedne ere za sve koji su odrastali uz televiziju čekajući da se pojavi novi muzički spot, prateći top liste. Gigant Paramount Global je posle 44 godina emitovanja ugasio muzičke kanale brenda MTV.
Koncert "Novogodišnji muzički intermeco" održan je na terasi Narodnog pozorišta, u okviru manifestacije "Beogradska zima" Grada Beograda oduševivši publiku raznovrsnim i atraktivanim programom koji spaja operske arije i duete, klasičnu muziku i popularne svetske melodije.
Komentari (0)