Uticajna fotografkinja Goranka Matić, prisutna na medijskoj i umetničkoj sceni više od 45 godina, preminula je u Beogradu u 76. godini posle kraće bolesti.
Hroničarka zbivanja na umetničkoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj sceni, počev od novotalasnih osamdesetih preko burnih devedesetih godina 20. veka, Goranka Matić počela je profesionalnu karijeru u časopisu Džuboks, a nastavila je u Startu, Poletu i Svijetu.
Bila je u prvoj postavi nedeljnika Vreme, gde je kao urednica fotografije provela 17 godina, a zatim je bila urednica fotografije u novinskoj kući Politika (2006-2010) i u Radio-televiziji Srbije (2011-2015).
Jedan od najpriznatijih srpskih operskih umetnika i redovni profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu Nikola Mijailović imenovan je za direktora Opere i Baleta Opere i Teatra Madlenijanum.
Njen rad je naročito značajan u oblasti rok fotografije, pre svega tokom Novog talasa, a neke od njih obeležile su omote ploča Idola, U škripcu, Bajage i instruktora, Đorđa Balašević.
Autorka je i kultnih fotografija o turbulentnim društveno-političkim zbivanjima na beogradskim ulicama tokom devdesetih godina 20. veka.
Objavila je i nekoliko knjiga.
"Iskustvo u gužvi"
Muzej savremene umetnosti u Beogradu priredio joj je 2021. godine retrospektivnu izložbu "Iskustvo u gužvi", koju je činilo više stotina fotografija i materijala druge vrste (arhiva, dokumentacija, foto-eseji), strukturisanih prema tematskim celinama.
Prvu celinu retrospektive, čija je kustoskinja bila Una Popović, činile su prve autorske izložbe i radovi Goranke Matić realizovani u mediju fotografije.
Druga celina obuhvatala je fotografije rok koncerata i protagonista Novog talasa i aktera likovne scene, koje su nastale osamdesetih uglavnom u Studentskom kulturnom centru, dok su treću celinu činili portreti (umetnici, reditelji, pisci, političari i dr), a četvrtu fotografije sa političkih skupova, manifestacija i protesta u Beogradu od 1990. do 2000. godine.
Petu celinu retrospektive činili su umetnički projekti Goranke Matić.
Život i delo Goranke Matić
Rođena 1949. godine u Mariboru, Goranka Matić završila je studije istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Od 1971. godine bila je stalna saradnica Studentskog kulturnog centra kao jedna od urednica likovnog programa i kustoskinja galerije Srećna nova umetnost.
Od 1978. do 1980. vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu.
Fotografijom se aktivno bavila od 1980. godine, a njene fotografije izlazile su u gotovo svim vodećim časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, Delo).
Tokom umetničke karijere učestvovala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Njeni radovi nalaze se u kolekciji MSUB.
Dobitnica je nekoliko značajnih nagrada, među kojima su nagrada na 39. Oktobarskom salonu 1998. godine, nagrada "Osvajanje slobode" Fondacije Maja Maršićević –Tasić 2002, Politikina nagrada za najbolju izložbu 2003. (Tiho teče Sutjeska), godišnja nagrada ULUPUDS 2005, nagrada Udruženja novinara Srbije za životno delo 2019. i nagrada Fondacije "Tanja Petrović" za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima, koja joj je uručena 2021. u MSUB.
Vreme i mesto sahrane Goranke Matić biće naknadno saopšteni.
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-BICIKL, ŠKOLJKE I PAPIROLOGIJA (R)
Da li vas zanima kako nastaje bicikl po vašoj meri? Dakle, jedan dvotočkaš koji sadrži baš one delove koji odgovaraju vašem stilu vožnje, ali i vašim estetskim standardima. Pratimo proces konstruisanja custom made bicikla, koji otkriva tajnu savršene jednostavnosti ovog udobnog i ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. U mestu Ljuta, nadomak Kotora, pratimo pažljivo vođen proces gajenja školjki, u podvodnim plantažama koje vešti ronioci obilaze svaki dan. Saznajemo kako se školjke čiste, brane od neprijatelja i naravno, kako postaju cenjena trpeza u kojoj uživaju mnogi ljubitelji morskih plodova. Predstavljamo i proces u kojem kreativnost, dobro poznavanje 3D modelarstva i vešte ruke uz par makaza stvaraju verodostojne replike ljudi, životinja i zanimljivih predmeta. Ova umetnost koja je unapredila origami veštine pokazuje koliko je papir zahvalan materijal i kako se od njega stvaraju originalni ukrasi.
Specijalno policijsko odeljenje (SPO) privelo je bivšeg oficira policije Draga Spičanovića i biznismena Aleksandra Mijajlovića, a uhapšeni su i bivši funkcioner policije Milovan Pavicević, policajac Vladan Lazović, kao i tužiteljka Andrijana Nastić.
Veliko nevreme praćeno obilnim i vlažnim snegom, koje je zahvatilo brdsko-planinske predele Srbije, izazvalo je veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije, a na području Niša i Kraljeva u ovom trenutku oko 50.000 korisnika nema struju, saopštava Elektrodistribucija Srbije (EDS).
U Bulevaru Mihajla Pupina, od zone raskrsnice sa Ulicom Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom Španskih boraca, doći će do promene režima rada javnog prevoza od danas u 22 sata, do subote, 11. oktobra, zbog izvođenja radova na redovnom održavanju, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Godinama unazad potreba za mestom u domovima za stare sve je veća, pa ne čudi što mnogi domovi imaju liste čekanja. Za mesto u nekom od beogradskih domova mesečno treba izdvojiti od 300 do 650 evra za državne i od 600 do 1.000 za privatne.
Beograd se sprema za muzički događaj koji pomera granice i spaja nespojivo. Prestižna bina Plave dvorane postaće 7. oktobra poprište globalnog fenomena - SYNTHONY koncerta, audio-vizuelnog spektakla koji doslovno premošćuje vekove muzičke istorije.
Ansambl Drame Narodnog pozorišta u Beogradu saopštio je da je zabrinut zbog novog pravilnika koji će na snagu stupiti u petak, a prema kom se smatra da zaposleni ne poštuje radnu disciplinu ako izražava svoju političku ili drugu opredeljenost. Zatražili su hitno povlačenje ovog pravilnika.
Plava dvorana Sava Centra 9. oktobra postaje epicentar muzičke magije kada će, pod dirigentskom palicom maestra Bojana Suđića, biti izvedeno remek-delo Karla Orfa - čuvena Carmina Burana.
Kako je film od umetnosti postao oružje ideologije? Kako je estetika postala instrument moći? Zašto su vođe postale ikone, a filmovi liturgije političkih ideja?
Nova, 157. sezona Narodnog pozorišta u Beogradu biće svečano otvorena 1. oktobra u 19 časova na Velikoj sceni, premijernom obnovom opere Đuzepa Verdija "Bal pod maskama", pod dirigentskom upravom maestra Bojana Suđića, saopšteno je iz tog pozorišta.
Andrićeva nagrada za 2024. pripala je Vladimiru Kopiclu za zbirku pripovedaka "Između trudova", u izdanju Čarobne knjige, saopštila je zadužbina Ive Andrića.
Dragan Ćirić iz Niša po obrazovanju je hemičar, ali u duši i na papiru neguje tradiciju svog rodnog kraja - Bele Palanke, pa piše priče i pesme na timočko-lužničkom dijalektu u kom se koriste samo tri padeži.
Nova studija švajcarske kompanije "Art Recognition", koja je koristila veštačku inteligenciju (AI), potvrdila je da je slika "Svirač laute" iz kolekcije Badminton Haus, kupljena za 81.000 evra, delo italijanskog majstora 17. veka, Mikelanđela Mericija da Karavađa.
Komentari (0)