Uticajna fotografkinja Goranka Matić, prisutna na medijskoj i umetničkoj sceni više od 45 godina, preminula je u Beogradu u 76. godini posle kraće bolesti.
Hroničarka zbivanja na umetničkoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj sceni, počev od novotalasnih osamdesetih preko burnih devedesetih godina 20. veka, Goranka Matić počela je profesionalnu karijeru u časopisu Džuboks, a nastavila je u Startu, Poletu i Svijetu.
Bila je u prvoj postavi nedeljnika Vreme, gde je kao urednica fotografije provela 17 godina, a zatim je bila urednica fotografije u novinskoj kući Politika (2006-2010) i u Radio-televiziji Srbije (2011-2015).
Jedan od najpriznatijih srpskih operskih umetnika i redovni profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu Nikola Mijailović imenovan je za direktora Opere i Baleta Opere i Teatra Madlenijanum.
Njen rad je naročito značajan u oblasti rok fotografije, pre svega tokom Novog talasa, a neke od njih obeležile su omote ploča Idola, U škripcu, Bajage i instruktora, Đorđa Balašević.
Autorka je i kultnih fotografija o turbulentnim društveno-političkim zbivanjima na beogradskim ulicama tokom devdesetih godina 20. veka.
Objavila je i nekoliko knjiga.
"Iskustvo u gužvi"
Muzej savremene umetnosti u Beogradu priredio joj je 2021. godine retrospektivnu izložbu "Iskustvo u gužvi", koju je činilo više stotina fotografija i materijala druge vrste (arhiva, dokumentacija, foto-eseji), strukturisanih prema tematskim celinama.
Prvu celinu retrospektive, čija je kustoskinja bila Una Popović, činile su prve autorske izložbe i radovi Goranke Matić realizovani u mediju fotografije.
Druga celina obuhvatala je fotografije rok koncerata i protagonista Novog talasa i aktera likovne scene, koje su nastale osamdesetih uglavnom u Studentskom kulturnom centru, dok su treću celinu činili portreti (umetnici, reditelji, pisci, političari i dr), a četvrtu fotografije sa političkih skupova, manifestacija i protesta u Beogradu od 1990. do 2000. godine.
Petu celinu retrospektive činili su umetnički projekti Goranke Matić.
Život i delo Goranke Matić
Rođena 1949. godine u Mariboru, Goranka Matić završila je studije istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Od 1971. godine bila je stalna saradnica Studentskog kulturnog centra kao jedna od urednica likovnog programa i kustoskinja galerije Srećna nova umetnost.
Od 1978. do 1980. vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu.
Fotografijom se aktivno bavila od 1980. godine, a njene fotografije izlazile su u gotovo svim vodećim časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, Delo).
Tokom umetničke karijere učestvovala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Njeni radovi nalaze se u kolekciji MSUB.
Dobitnica je nekoliko značajnih nagrada, među kojima su nagrada na 39. Oktobarskom salonu 1998. godine, nagrada "Osvajanje slobode" Fondacije Maja Maršićević –Tasić 2002, Politikina nagrada za najbolju izložbu 2003. (Tiho teče Sutjeska), godišnja nagrada ULUPUDS 2005, nagrada Udruženja novinara Srbije za životno delo 2019. i nagrada Fondacije "Tanja Petrović" za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima, koja joj je uručena 2021. u MSUB.
Vreme i mesto sahrane Goranke Matić biće naknadno saopšteni.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, predsednica Srpskog Udruženja za Alchajmerovu bolest magistar socijalne politike Nadežda Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-NOVOPAZARSKA BANJA
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Nakon brutalnog prebijanja učenika ispred škole u Golubovcima kod Podgorice, majka dečaka poručuje da rešenje nije u strožim kaznama za maloletnike, već u prevenciji i uključivanju škola, psihologa i društva kako bi se sprečilo dalje nasilje među mladima.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Snimanje dugo očekivanog rimejka filma "Gorštak" ("Highlender"), o besmrtnom škotskom ratniku, obustavljeno je zbog teške povrede glumca Henrija Kavila (42).
Britanska Nacionalna fondacija, čiji je cilj promocija umetnosti, omogućiće ljubiteljima slikarstva širom Engleske da pogledaju autoportret slavnog Rembranta u posebno kreiranim uslovima kako bi mogli da sagledaju ovu sliku iz različitih uglova, navodi Gardijan.
Gala koncert mlade dive modernog doba, Tamare Rađenović, pod nazivom "Novogodišnja čarolija", održaće se 29. decembra u Sava centru i obeležiće kraj godine na najsvečaniji način.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je holivudskog glumca i majstora borilačkih veština Stivena Sigala i njegovog sina Kunzanga, koji borave u Beogradu povodom početka snimanja akcionog trilera "Order Of The Dragon" u kojem Sigal ima jednu od glavnih uloga.
Grčki muzička pop zvezda Konstantinos Argiros dolazi u Beograd, a svoj prvi koncert u Srbiji održaće 12. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra u okviru velike evropske turneje.
Sava Centar i Plava dvorana pozivaju sve ljubitelje umetnosti na poseban filmski vikend koji donosi blokbastere godine, svetske premijere i nezaboravne priče.
Poznati glumac i majstor borilačkih veština Džeki Čen biće ambasador specijalizovane izložbe Ekspo 2027, koja će po prvi put biti održana na Zapadnom Balkanu, u Beogradu.
Trećina đaka u Srbiji je funkcionalno nepismena. Ako ne budemo ulagali u obrazovanje, ulagaćemo u saniranje neobrazovanosti. Ako ne budemo ulagali u vrednosti, dobićemo poraze, izjavio je profesor i istoričar književnosti Aleksandar Jerkov.
Komentari (0)