Glumica Mina Lazarević govorila je o koncertu filmske muzike koji će održati 15. februara u Kolarčevoj zadužbini povodom 30 godina karijere.
Izvor: Tanjug
13.02.2025. 12:52
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Lazarević je podsetila da je prvi koncert održala 2009. godine u Domu sindikata, gde ju je pratio orkestar "Stanislav Binički".
"Sada je to moj bend. Bliski smo, manje je ljudi, pa onda svi komuniciramo na sceni. Svi se znamo jako dugo i mnogo dobro se provedemo svaki put", rekla je glumica.
Prema njenim rečima, spisak pesama se svaki put pomalo promeni, često i na samoj pozornici, ako joj dođe da nešto otpeva ili preskoči.
"Zavisi od povoda, od publike. Ne znam da li to nazovem filmski koncert ili filmsko veče. Nisam u stanju samo da pevam, nego uvek malo komuniciram s publikom, ima kad-kad i poezije. Ima svega i svačega", navela je Mina.
Novu muzičku sezonu ansambli Muzičke produkcije RTS - Simfonijski orkestar i Hor, započeli su novogodišnjim koncertom u Sava centru, uz zvezde inostranih scena kao što su sopran Sonja Šarić, mecosopran Sofija Petrović, tenor Kvonsu Džon i bariton Željko Lučić.
Čuveni originalni mjuzikl "Notre Dame de Paris" po prvi put biće prikazan u Srbiji od 14. do 17. februara 2025, u Sava centru u Beogradu sa ukupno pet izvođenja.
Dirigent Zubin Mehta i Beogradska filharmonija održali su gala koncert u ispunjenoj Kolarčevoj zadužbini, odakle su ispraćeni višeminutnim aplauzima i ovacijama.
Najavivši da će na koncertu biti pesama "nezaobilazne" Barbare Strejsend, Lazarević je dodala da se divi američkoj glumici i pevačici i da joj je "po senzibilitetu izuzetno bliska".
"Jednu ću pevati ja, jednu Nataša Radovanović, moja draga gošća - naravno, nezaobilazna 'Woman in Love' i 'The Way We Were' iz istoimenog filma sa Robertom Redfordom", rekla je Lazarević.
Veza spavanja i glasa
Prema njenim rečima, "što se više peva, to je forma bolja, i kao za svaku vrstu treninga i izdržljivosti - mora da se spava".
"Svako ko je imao problema sa glasom došao je pre ili kasnije do toga da mora da se naspava. Nijedan lek, narodni, medicinski, ne pomaže glasu koliko odmor da se regeneriše", ocenila je glumica.
Lazarević je istakla da "pevanje samo po sebi, ako nije dranje i maltretiranje glasa, ne može da šteti".
Osvrćući se na 30 godina karijere, Lazarević je navela da je njen otac dirigent Ljubiša Lazarević (1933-2022) bio očajan kad je nakon mnogo uloženog truda i energije ostavila klavir i opredelila se za glumu.
"Ne mislim da to može da se baci i da može da propadne. To se negde taloži u nama i izađe negde kroz nešto drugo", napomenula je Lazarević.
Kada je bila stala na scenu na Fakultet dramskih umetnosti, Lazarević su prošli žmarci kada je videla i osetila punu salu.
"To je bio takav osećaj koji nije mogao da se meri ni sa jednim nastupom klavirskim, a bilo ih je pregršt. Koncertnih, takmičarskih, i ispitnih, ovakvih i onakvih. Potpuno nov osećaj za mene i ja sam znala da je to - to", prisetila se glumica.
Pozorište na Terazijama
Mjuzikl je došao prirodno za Minu Lazarević, bio joj je u venama odrastajući u Pozorištu na Terazijama, gde joj je radio otac. Naglasila je da joj je "žao što još uvek nema svesti o tome da je za mjuzikl potrebna škola".
"Borim se da se stvori svest o tome da se napravi nekakva priprema, jer mi svi dođemo i bace nas u vatru, pa kako se ko snađe. Svakome fali neki segment, ili nije igrač, a dobro peva, ili je završio baletsku školu, ali je tanak pevački", navela je Lazarević.
Pored određenog nivoa forme potrebne za ulogu u mjuziklu, Lazarević je dodala da je njenim mladim kolegama potrebna i jasna motivacija zašto žele da se bave glumom.
"Ako je to da se pojavim na naslovnoj strani, da me prepoznaju na ulici, postoje sad razni načini, TikTok, Instagram i Jutjub, i možemo postati poznati na hiljadu drugih načina", napomenula je Lazarević.
Prema njenim rečima, glumac putuje po šest, sedam časova, igra predstave po hladnim domovima kulture, i ne zna se "da li je nekad teže igrati komediju kad si tužan ili tragediju kad si veseo".
"To su sve stvari koje treba preispitivati, odnosno motivaciju. I posle više ništa nije teško, jer to je maraton koji treba da traje 30, 40, 50, 60 godina, koliko nam se dozvoli", zaključila je glumica.
Odrastanje u socijalizmu imalo je svoje prednosti i mane. Za decu koja su rođena neposredno pred Drugi svetski rat igračke su bile nešto o čemu su mogla samo da sanjaju. Obnova razrušene zemlje i razvoj industrije zaboravio je na najmlađe sve dok se zemlja nije izvukla iz krize i tada počinje novo poglavlje u industriji igračaka. Jugoslavija je podigla prve fabrike igračaka koje su postale zaštitni brend zemlje i veliki izvoznici. Bile su to fabrike « Mehanotehnika », « Biserka » i « Jugoplastika ». Jugoslovenska deca su odrastala kao sva deca sveta. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje svet igračaka kroz razgovore sa istoričarima i sakupljačima starih igračaka.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Delovi opštine Palilula od ponedeljka do 1. maja povremeno će biti bez vode u periodu od 22 sata do šest zbog radova na ispiranju vodovodne mreže u toj opštini, saopšteno je iz JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
U susret EXPO 2027, najvećem međunarodnom događaju koji će Beograd ugostiti u narednoj godini, grad sve jasnije menja ritam. Taj ritam se sve češće prepoznaje kroz dolazak najvećih svetskih imena i vrhunskih produkcija, a koncert Erosa Ramacotija u Beogradskoj areni (20.30 sati) deo je tog talasa.
U Smederevskoj tvrđavi obeležen je početak 7534. godine po starom srpskom kalendaru, uz poruke o očuvanju tradicije i povezivanju savremenog života sa prirodnim ciklusima i kulturnim nasleđem.
Leskovac je ogledalo cele jedne zemlje i grad u kom kultura postaje najjasniji izraz srpskog nacionalnog bića i srpske svesti o tome ko smo, odakle dolazimo i kuda idemo, poručio je resorni ministar Nikola Selaković na svečanosti programa Prestonica kulture Srbije za 2026. godinu.
Svetski dan knjige i autorskih prava obeležava se 23. aprila širom sveta, a nastao je iz spoja ljubavi i književnosti, dok se izbor ovog datuma vezuje za 1616. godinu i simbolički se dovodi u vezu sa smrću dvojice pisaca - Vilijama Šekspira i Migel de Servantesa.
Film "Obećani prostori" reditelja Ivana Markovića uvršten je u program ACID 76. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, gde će imati svetsku premijeru. To je treći film srpskih umetnika u zvaničnoj selekciji festivala u Kanu.
Jedan od najznačajnijih baleta u istoriji svetske kulture, Labudovo jezero kompozitora Petra Iljiča Čajkovskog, biće izveden 7. juna na sceni Plave dvorane Sava centra, u okviru velike svetske turneje.
Šta radi porodica čiji je sin ubio školskog druga? Šta rade njegovi roditelji kad saznaju da im je sin postao ubica: padaju li ničice - jer ubijeno je nečije dete, ili gledaju na sve načine da istrguju "da šteta bude što manja", jer za njih je ubica samo njihovo dete i kao takvo "preče od pravde".
Komentari (0)