Glavobolje rani znak dehidratacije: Šta se dešava s vašim telom ukoliko ne pijete dovoljno vode?
Mnogi ljudi ne konzumiraju dovoljnu količinu vode, a nisu ni svesni koliko to ostavlja posledice na njihovo zdravlje. Doktorka Nadira Aval objasnila je o čemu je reč.
Navela je kako je najbolje piti vodu tokom dana umesto da čekate da ožednite i istakla da su glavobolje rani znak dehidracije.
"Kako telo dehidrira, proizvodnja pljuvačke se smanjuje, zbog čega usta postaju suva. Usne takođe mogu biti suve i ispucale", rekla je za Metro.co.uk, prenosi Klix.ba.
Svaka promena atmosferskog pritiska, temperature i vlažnosti vazduha može da utiče na zdravlje. Ljudi najčešće primećuju promene raspoloženja i razdražljivost. Može, međutim, da dođe i do pogoršanja stanja kod hroničnih pacijenata. Simptomi se javljaju od 24 do 48 sati pre promene vremena.
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Kada telo nije dovoljno hidrirano, koža postaje manje fleksibilna.
Aval je navela da postoji jednostavan test turgora kože u kojem nežno štipate i otpuštate kožu nadlanice.
"Ako se koža ubrzo ne vrati u svoj uobičajeni položaj i umesto toga izgleda 'napeto', to može biti pokazatelj dehidracije", objasnila je.
Dodala je da dehidracija utiče i na nivo vaše energije.
Foto: Envato
"Umor je uobičajen znak ovog stanja, ali mnogi ljudi ga zanemaruju. Kako dehidracija postaje ekstremnija, simptomi postaju ozbiljniji. Dolazi do ubrzanog rada srca i težeg disanja. U ekstremnim slučajevima dehidracije, osetljiva populacija, u koju spadaju starije osobe i deca, treba da potraži lekarsku pomoć", navela je doktorka.
Ona je savetovala muškarcima da svakodnevno piju tri litre vode, dok bi žene svakog dana trebalo da konzumiraju dve.
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Trčanje nije samo kretanje kroz prostor. To je i spoznavanje sebe na granici daha koje nam je ostalo iz praiskonskog vremena kada je čovek trčao da preživi. U životu noge daju slobodu kretanja, a u sportu omogućuju, pored ostalog, i trčanje, brzinu koja donosi slavu i medalje. Međutim, postoje sportisti koji su, pre nego što su mogli da trče za slavu, morali da prođu kroz patnju i bol da bi mogli samo da hodaju. Vilma Rudolf i Glen Kaningam nisu bili obični sportisti – bili su telesna metafora onoga što znači - biti iznad bola. Oni su bol kao stanje surove egzistencijalne istine pretvorili u sredstvo lične transformacije. Takav je naš atletičar Dane Korica koji je voljom kojom se pomeraju planine, učio da hoda, a zatim da trči. Bila je to odiseja volje u borbi sa sudbinom. Njegova želja za trčanjem bila je oličenje vere u sebe, u mogućnost da se pobede bol i bolest. To je prva i najsjanija medalja koju je Dane Korica osvojio. U sinergiji duha i volje iskovana je istrajnost koju je pratila vera što stvara čuda. Od slabašnog tela je Dane Korica stvorio instrument u kome se um oslobađao predajući se ritmu trčanja - tom asketizmu u pokretu, kada postojiš samo ti, tvoje disanje i tvoja granica.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenili oko dve tone marihuane i uhapsili dve osobe, koje se sumnjiče da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Boru uhapsila je I. T. (33) iz tog grada kada je prilikom pretresa stana koji osumnjičeni koristi pronašla oko 17 grama praha za koji se sumnja da je kokain, 11 grama materije za koju se sumnja da je amfetamin i digitalnu vagicu za precizno merenje, saopštio je MUP.
Sve su nas neprijatno iznenadili nemiri u prethodnih nekoliko dana. Najpre su protesti bili nenasilni, ali sve to što se dešavalo očigledno nije imalo efekta, pa je nastupila takozvana faza "prženja" kao pokušaj da se sve učini vidljivijim, izjavio je za Newsmax Balkans sociolog Vladimir Vuletić.
Visok nivo holesterola jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako lekovi mogu pomoći u njegovom snižavanju, zdravija i dugoročnija opcija svakako je prilagođavanje ishrane.
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje, uz procenu da su smrtni slučajevi izazvani kratkotrajnim izlaganjem sitnim česticama PM2.5 potcenjeni za 93 odsto.
Prekomerni unos, naročito rafinisanih ugljenih hidrata, može smanjiti raznovrsnost zdravih bakterija u crevima, usporavajući probavu i izazivajući nadutost, pored toga značajno mogu da uspore proces mršavljenja.
Gastro vodič TasteAtlas objavio je novu listu najboljih slanih peciva sveta. Na prvom mestu se, kao i prošlog puta, nalaze novopazarske mantije, burek sa sirom je peti, a gibanica zauzima 16. mesto na ovom spisku.
Novo istraživanje tvrdi da vas unošenje bar 60 grama badema svaki dan može zaštititi od oštećenja DNK i oksidativnog stresa – jednog od tihih krivaca za starenje, upale i hronične bolesti.
Vreli talas vazduha pogoršao je tegobe nekim kardiološkim pacijentima. Kardiolozi Instituta "Dedinje" imali su za 30 odsto više pacijenata sa infarktima. Šta ugrožava naše zdravlje i šta su okidači za neke od zdravstvenih tegoba kod pacijenata?
Leto 2025. kao i svako drugo u Beogradu. Hrli se na splavove, traže se dobra letovanja, "pucaju" objave na Instagramu. U moru traganja za validacijom kojekakvog "srećnog" života, naša omladina možda više nego ikad živi površna zadovoljstva.
Komentari (0)