Orasi, mleko, jaja: Proteini imaju važnu ulogu u održavanju mišićne mase, ali ih treba konzumirati umereno
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Uobičajeni savet koji daju svi, počev od fitnes influensera pa sve do doktora i nutricionista je da nam treba više proteina.
Iako proteini igraju ključnu ulogu u održavanju naše mišićne mase i opšteg zdravlja, povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima je izazvala porast broja proizvoda koji se prodaju posebno zbog njihovog visokog sadržaja proteina, piše Science alert.
Neke čokoladice, sladoled, pica, kafa, pa čak i alkoholna pića sada se prodaju kao proteinska hrana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Želja da svuda dodajemo proteine možda nas je odvela predaleko.
Proteini svakako jesu važni za naše zdravlje, ali većini nas ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne u redovnoj ishrani.
Takav marketing može dovesti do takozvanog halo efekta, gde potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane.
Koliko proteina je potrebno da unesemo?
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema.
Prema nutricionističkim smernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Međutim, postoje dokazi da je ova količina nedovoljna i da bi preporuka trebalo da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno.
Foto: Envato
Takođe, postoji veliki broj dokaza koji sugerišu da se količina proteina koja nam je potrebna menja u zavisnosti od našeg zdravstvenog stanja.
Na primer, ljudi treba da jedu više proteina kada se oporavljaju od bolesti.
Istraživanja takođe pokazuju da starije osobe treba da unose najmanje 1,2 grama po kilogramu telesne težine kako bi se nosili sa gubitkom mišićne mase koji se javlja u poznijim godinama.
Sportisti takođe moraju da unose veću količinu proteina da bi im telo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.
Štaviše, sa rastom popularnosti lekova za mršavljenje, sve se više naglašava važnost unosa proteina kako bi se smanjio gubitak mišića prilikom smanjenja telesne težine.
Konzumirati češće manje količine hrane bogate proteinima
Stručnjaci, međutim, ističu da to što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, ne znači da je bolje uneti veću količinu.
U stvari, čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, telo zapravo koristi samo jedan deo.
Većini je verovatno potrebno malo više proteina nego što sugerišu trenutne smernice, ali manje nego što navode influenseri na društvenim mrežama.
Neophodna količina proteina koja se navodi u skladu sa novijim tvrdnjama stručnjaka, između 1,2 i 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno, je blizu prosečne potrošnje proteina u većini zapadnih zemalja.
Foto: Envato
U idealnom slučaju, trebalo bi da težimo tome da češće tokom dana konzumiramo male količine hrane bogate proteinima.
Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku.
U idealnom svetu, ti proteini bi trebalo da su iz namirnica kao što su orasi, semenke, mleko, jaja i mahunarke.
Proizvodi obogaćeni proteinima izborili su se za svoje mesto u ishrani modernog čoveka kao brza i lagana užina. Međutim, takve proizvode treba jesti umereno.
Visokoprocesuirani proizvodi
Supermarketi su puni proizvoda pojačanih proteinima.
Neki proizvodi, iako sadrže dodatne proteine, mogu imati dodatne šećere ili druge ugljene hidrate.
Na primer, proteinsko mleko često sadrži dvostruko više proteina od običnog mleka. To se radi uklanjanjem vode ili dodavanjem mleka u prahu.
Proteinske pločice su još jedan primer.
Foto: Envato
U zavisnosti od brenda koji odaberete, pored dodatnih proteina, u njima se može naći i visok sadržaj šećera.
Mnogi proizvodi bogati proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane.
U pitanju su prehrambeni proizvodi u kojima ima sastojaka koje obično ne biste pronašli u sopstvenoj kuhinji.
Istraživanja pokazuju da je redovno konzumiranje toliko obrađene hrane u direktnoj vezi sa lošijim zdravstvenim stanjem kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Stručnjaci pokušavaju da utvrde da li je krivac za to sama obrada, loš nutritivni kvalitet ovih namirnica ili kombinacija oba ova faktora.
Nedostaci hrane bogate proteinima
Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je to što, iako zaista sadrže dodatne proteine, nekim proizvodima možda nedostaju vlakna, vitamini i minerali.
Nedostatak vlakana u ishrani trenutno je jedan od najvećih faktora koji doprinose lošem zdravlju ljudi.
Porast zastupljenosti proteinskih proizvoda kao zdrave hrane je zabrinjavajući.
Proizvodi sa povećanom količinom proteina mogli bi da budu pomoć da unosimo dovoljno proteina, ali ih ne treba mešati sa zdravom hranom.
Oni koji žele da ostvare svoje ciljeve u pogledu unosa proteina, stručnjaci poručuju da biraju različite izvore proteina, a kada je reč o prečicama, to jest proteinskim proizvodima da razmisle o drugim hranljivim sastojcima kao što su vlakna kako biste zaista doprineli svom zdravlju.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-KOSIDBA NA RAJCU (R)
Pre pojave poljoprivrednih mašina od svih radova u polju kosidba trave bila je najteža pošto je podrazumevala veštinu rukovanja kosom. Zato je svaka kuća nekada imala kosu, a tajna uspešnog košenja se prenosila sa kolena na koleno. Seljaci su uvek jedni drugima pomagali tokom takvih poslova. Dokumentaran emisija Dekade donosi priču o kosidba na Rajcu, koja čuva tu tradiciju poznatu po nacionalnom okupljanju kosača iz cele bivše Jugoslavije. Oni otkrivaju tajnu tog posla verujući da je kosidba ostala elegantni ples u polju u kome kosa postaje partner u kreativnoj borbi sa visokom travom.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Italijanska modna kuća Đorđo Armani predstavila je večeras poslednju kolekciju na kojoj je radio preminuli osnivač i dizajner Đorđo Armani, u Brera umetničkom muzeju u centru Milana.
Brojni nutricionisti sve češće preporučuju potapanje oraha u vodu i njihovo takvo konzumiranje, jer se, kako tvrde, na taj način razgrađuju inhibitori enzima i fitinska kiselina, što olakšava varenje i povećava iskorištenost nutrijenata.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Komentari (0)