Orasi, mleko, jaja: Proteini imaju važnu ulogu u održavanju mišićne mase, ali ih treba konzumirati umereno
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Uobičajeni savet koji daju svi, počev od fitnes influensera pa sve do doktora i nutricionista je da nam treba više proteina.
Iako proteini igraju ključnu ulogu u održavanju naše mišićne mase i opšteg zdravlja, povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima je izazvala porast broja proizvoda koji se prodaju posebno zbog njihovog visokog sadržaja proteina, piše Science alert.
Neke čokoladice, sladoled, pica, kafa, pa čak i alkoholna pića sada se prodaju kao proteinska hrana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Želja da svuda dodajemo proteine možda nas je odvela predaleko.
Proteini svakako jesu važni za naše zdravlje, ali većini nas ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne u redovnoj ishrani.
Takav marketing može dovesti do takozvanog halo efekta, gde potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane.
Koliko proteina je potrebno da unesemo?
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema.
Prema nutricionističkim smernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Međutim, postoje dokazi da je ova količina nedovoljna i da bi preporuka trebalo da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno.
Foto: Envato
Takođe, postoji veliki broj dokaza koji sugerišu da se količina proteina koja nam je potrebna menja u zavisnosti od našeg zdravstvenog stanja.
Na primer, ljudi treba da jedu više proteina kada se oporavljaju od bolesti.
Istraživanja takođe pokazuju da starije osobe treba da unose najmanje 1,2 grama po kilogramu telesne težine kako bi se nosili sa gubitkom mišićne mase koji se javlja u poznijim godinama.
Sportisti takođe moraju da unose veću količinu proteina da bi im telo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.
Štaviše, sa rastom popularnosti lekova za mršavljenje, sve se više naglašava važnost unosa proteina kako bi se smanjio gubitak mišića prilikom smanjenja telesne težine.
Konzumirati češće manje količine hrane bogate proteinima
Stručnjaci, međutim, ističu da to što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, ne znači da je bolje uneti veću količinu.
U stvari, čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, telo zapravo koristi samo jedan deo.
Većini je verovatno potrebno malo više proteina nego što sugerišu trenutne smernice, ali manje nego što navode influenseri na društvenim mrežama.
Neophodna količina proteina koja se navodi u skladu sa novijim tvrdnjama stručnjaka, između 1,2 i 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno, je blizu prosečne potrošnje proteina u većini zapadnih zemalja.
Foto: Envato
U idealnom slučaju, trebalo bi da težimo tome da češće tokom dana konzumiramo male količine hrane bogate proteinima.
Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku.
U idealnom svetu, ti proteini bi trebalo da su iz namirnica kao što su orasi, semenke, mleko, jaja i mahunarke.
Proizvodi obogaćeni proteinima izborili su se za svoje mesto u ishrani modernog čoveka kao brza i lagana užina. Međutim, takve proizvode treba jesti umereno.
Visokoprocesuirani proizvodi
Supermarketi su puni proizvoda pojačanih proteinima.
Neki proizvodi, iako sadrže dodatne proteine, mogu imati dodatne šećere ili druge ugljene hidrate.
Na primer, proteinsko mleko često sadrži dvostruko više proteina od običnog mleka. To se radi uklanjanjem vode ili dodavanjem mleka u prahu.
Proteinske pločice su još jedan primer.
Foto: Envato
U zavisnosti od brenda koji odaberete, pored dodatnih proteina, u njima se može naći i visok sadržaj šećera.
Mnogi proizvodi bogati proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane.
U pitanju su prehrambeni proizvodi u kojima ima sastojaka koje obično ne biste pronašli u sopstvenoj kuhinji.
Istraživanja pokazuju da je redovno konzumiranje toliko obrađene hrane u direktnoj vezi sa lošijim zdravstvenim stanjem kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Stručnjaci pokušavaju da utvrde da li je krivac za to sama obrada, loš nutritivni kvalitet ovih namirnica ili kombinacija oba ova faktora.
Nedostaci hrane bogate proteinima
Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je to što, iako zaista sadrže dodatne proteine, nekim proizvodima možda nedostaju vlakna, vitamini i minerali.
Nedostatak vlakana u ishrani trenutno je jedan od najvećih faktora koji doprinose lošem zdravlju ljudi.
Porast zastupljenosti proteinskih proizvoda kao zdrave hrane je zabrinjavajući.
Proizvodi sa povećanom količinom proteina mogli bi da budu pomoć da unosimo dovoljno proteina, ali ih ne treba mešati sa zdravom hranom.
Oni koji žele da ostvare svoje ciljeve u pogledu unosa proteina, stručnjaci poručuju da biraju različite izvore proteina, a kada je reč o prečicama, to jest proteinskim proizvodima da razmisle o drugim hranljivim sastojcima kao što su vlakna kako biste zaista doprineli svom zdravlju.
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Advokat i osnivač pokreta Narodna mreža Vladan Glišić rekao je za Newsmax Balkans da bi mandatar trebalo da vrati poverenje vlade kod dela društva koji ne veruje aktuelnom režimu.
Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović smatra da je Đuro Macut sjajan kadar za ministra zdravlja, pre nego za predsednika vlade, dok je Sava Stambolić iz Centra za društvenu stabilnost ocenio da je on rešenje da se u paramparčad razbije teza da istinska elita nije za politiku Vučića.
U Beogradu se održava 38. Beogradski maraton, pod sloganom "Uvek više", javni gradski prevoz biće izmenjen, delimično redukovan, a i pojedine ulice glavnog grada biće zatvorene.
Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Blagovesti, u znak sećanja na dolazak Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božijeg.
Cveće u svakom domu donosi poseban šarm i radost, a ukoliko ste dobili jedinstven buket ili cvet na poklon, moguće je na jednostavan način očuvati njegovu svežinu skoro deset dana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Visok nivo šećera u krvi je stanje koje mnogi ljudi ne prepoznaju odmah, iako može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Jedan od načina na koji možete primetiti ovu pojavu je uočavanjem promena na vašem licu.
Mačak iz Mahačkale po imenu Hačiko, koji je, prema rečima volontera, živeo na grobu svog vlasnika skoro sedam godina, uginuo je, objavila je neprofitna organizacija za pomoć životinjama Usatji-Polosatij na svom Telegram kanalu.
Dečak iz toskanskog grada Areco, star 10 godina, spasio je svoju 70-godišnju baku, koja je imala epileptični napad, koristeći tehnike koje je naučio na časovima prve pomoći u školi.
Pacov obučen za otkrivanje eksploziva postavio je novi svetski Ginisov rekord kada je uspešno detektovao više od 100 mina i drugih neeksplodiranih vojnih sredstava u Kambodži, preneli su britanski mediji.
Komentari (0)