Orasi, mleko, jaja: Proteini imaju važnu ulogu u održavanju mišićne mase, ali ih treba konzumirati umereno
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Uobičajeni savet koji daju svi, počev od fitnes influensera pa sve do doktora i nutricionista je da nam treba više proteina.
Iako proteini igraju ključnu ulogu u održavanju naše mišićne mase i opšteg zdravlja, povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima je izazvala porast broja proizvoda koji se prodaju posebno zbog njihovog visokog sadržaja proteina, piše Science alert.
Neke čokoladice, sladoled, pica, kafa, pa čak i alkoholna pića sada se prodaju kao proteinska hrana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Želja da svuda dodajemo proteine možda nas je odvela predaleko.
Proteini svakako jesu važni za naše zdravlje, ali većini nas ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne u redovnoj ishrani.
Takav marketing može dovesti do takozvanog halo efekta, gde potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane.
Koliko proteina je potrebno da unesemo?
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema.
Prema nutricionističkim smernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Međutim, postoje dokazi da je ova količina nedovoljna i da bi preporuka trebalo da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno.
Foto: Envato
Takođe, postoji veliki broj dokaza koji sugerišu da se količina proteina koja nam je potrebna menja u zavisnosti od našeg zdravstvenog stanja.
Na primer, ljudi treba da jedu više proteina kada se oporavljaju od bolesti.
Istraživanja takođe pokazuju da starije osobe treba da unose najmanje 1,2 grama po kilogramu telesne težine kako bi se nosili sa gubitkom mišićne mase koji se javlja u poznijim godinama.
Sportisti takođe moraju da unose veću količinu proteina da bi im telo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.
Štaviše, sa rastom popularnosti lekova za mršavljenje, sve se više naglašava važnost unosa proteina kako bi se smanjio gubitak mišića prilikom smanjenja telesne težine.
Konzumirati češće manje količine hrane bogate proteinima
Stručnjaci, međutim, ističu da to što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, ne znači da je bolje uneti veću količinu.
U stvari, čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, telo zapravo koristi samo jedan deo.
Većini je verovatno potrebno malo više proteina nego što sugerišu trenutne smernice, ali manje nego što navode influenseri na društvenim mrežama.
Neophodna količina proteina koja se navodi u skladu sa novijim tvrdnjama stručnjaka, između 1,2 i 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno, je blizu prosečne potrošnje proteina u većini zapadnih zemalja.
Foto: Envato
U idealnom slučaju, trebalo bi da težimo tome da češće tokom dana konzumiramo male količine hrane bogate proteinima.
Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku.
U idealnom svetu, ti proteini bi trebalo da su iz namirnica kao što su orasi, semenke, mleko, jaja i mahunarke.
Proizvodi obogaćeni proteinima izborili su se za svoje mesto u ishrani modernog čoveka kao brza i lagana užina. Međutim, takve proizvode treba jesti umereno.
Visokoprocesuirani proizvodi
Supermarketi su puni proizvoda pojačanih proteinima.
Neki proizvodi, iako sadrže dodatne proteine, mogu imati dodatne šećere ili druge ugljene hidrate.
Na primer, proteinsko mleko često sadrži dvostruko više proteina od običnog mleka. To se radi uklanjanjem vode ili dodavanjem mleka u prahu.
Proteinske pločice su još jedan primer.
Foto: Envato
U zavisnosti od brenda koji odaberete, pored dodatnih proteina, u njima se može naći i visok sadržaj šećera.
Mnogi proizvodi bogati proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane.
U pitanju su prehrambeni proizvodi u kojima ima sastojaka koje obično ne biste pronašli u sopstvenoj kuhinji.
Istraživanja pokazuju da je redovno konzumiranje toliko obrađene hrane u direktnoj vezi sa lošijim zdravstvenim stanjem kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Stručnjaci pokušavaju da utvrde da li je krivac za to sama obrada, loš nutritivni kvalitet ovih namirnica ili kombinacija oba ova faktora.
Nedostaci hrane bogate proteinima
Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je to što, iako zaista sadrže dodatne proteine, nekim proizvodima možda nedostaju vlakna, vitamini i minerali.
Nedostatak vlakana u ishrani trenutno je jedan od najvećih faktora koji doprinose lošem zdravlju ljudi.
Porast zastupljenosti proteinskih proizvoda kao zdrave hrane je zabrinjavajući.
Proizvodi sa povećanom količinom proteina mogli bi da budu pomoć da unosimo dovoljno proteina, ali ih ne treba mešati sa zdravom hranom.
Oni koji žele da ostvare svoje ciljeve u pogledu unosa proteina, stručnjaci poručuju da biraju različite izvore proteina, a kada je reč o prečicama, to jest proteinskim proizvodima da razmisle o drugim hranljivim sastojcima kao što su vlakna kako biste zaista doprineli svom zdravlju.
Hoće li Donald Tramp odustati od pregovora sa Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini? Šta znače humanitarne pauze koje je najavio Izrael, dok deca i ljudi u Gazi umiru od gladi i neuhranjenosti? Zbog čega 73 putnika iz Srbije nije moglo da se vrati u zemlju sa aerodroma na Kipru? Kakve su posledice za agenciju preko koje su letovali?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Nazire li se kraj obojenoj revoluciji ? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema? Gost “Stava nedelje” je predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, savetnik Predsednika Republike za regionalna pitanja.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U današnjoj epizodi "Devet krugova puberteta" pokušavali smo da raščivijamo klupko zvano pubertet, adolescencija i mentalne bolesti mladih. U studiju su govorile Milica Belogrlić, defektolog i PR klinike "Dr Laza Lazarević", kao i dve mlade psihološkinje i psihoterapeutkinje pod supervizijom, Nevena Jelić i Milena Šoškić.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Vlasti Havaja su tokom juna i jula ispustile desetine hiljada biograzdradivih kapsula s komarcima iznad havajskih šuma kako bi spasile autohtonu vrstu ptice.
Opekotine na šapama vašeg psa nisu retka pojava tokom vrelih letnjih dana, a ukoliko ste primetili da su promenile boju i da ih vaš ljubimac liže – možda je vreme da nešto preduzmete.
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Sezona godišnjih odmora je uveliko počela, a mnogi već planiraju beg od svakodnevice i nekoliko dana odmora van svog doma. Ipak, jedno od čestih pitanja koje muči ljubitelje biljaka jeste – kako sačuvati cveće tokom odsustva?
Mnogi tokom leta teže zdravoj, ujednačenoj boji tena. I dok su kreme za sunčanje osnovna zaštita, način ishrane može u velikoj meri doprineti lepšem i dugotrajnijem tenu.
Svi smo se našli u situaciji u kojoj je bilo nemoguće parkirati automobil u hladu ili garaži kako ne bi bio izložen suncu i ekstremnoj vrućini. Toplota negativno utiče na automobile podjednako kao i na ljude, a posledice mogu da budu i te kako ozbiljne.
Komentari (0)