Orasi, mleko, jaja: Proteini imaju važnu ulogu u održavanju mišićne mase, ali ih treba konzumirati umereno
Foto: Envato
Proteinski proizvodi neizbežni su čim zakoračite na teren fitnesa i ishrane, bez obzira na to da li ste u grupi onih koji žele da poboljšaju kondiciju, povećate mišićnu masu, smršate ili da se zdravije hranite.
Izvor: Science alert
06.04.2025. 22:24
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Uobičajeni savet koji daju svi, počev od fitnes influensera pa sve do doktora i nutricionista je da nam treba više proteina.
Iako proteini igraju ključnu ulogu u održavanju naše mišićne mase i opšteg zdravlja, povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima je izazvala porast broja proizvoda koji se prodaju posebno zbog njihovog visokog sadržaja proteina, piše Science alert.
Neke čokoladice, sladoled, pica, kafa, pa čak i alkoholna pića sada se prodaju kao proteinska hrana.
Tikvice su povrće koje mnogi redovno konzumiraju, jer su ukusne, ali često ne razmišljamo o svim zdravstvenim prednostima koje mogu doneti. Osim što su lagane i ukusne, tikvice sadrže brojne hranljive materije koje mogu pozitivno uticati na zdravlje.
Želja da svuda dodajemo proteine možda nas je odvela predaleko.
Proteini svakako jesu važni za naše zdravlje, ali većini nas ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne u redovnoj ishrani.
Takav marketing može dovesti do takozvanog halo efekta, gde potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane.
Koliko proteina je potrebno da unesemo?
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema.
Prema nutricionističkim smernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Međutim, postoje dokazi da je ova količina nedovoljna i da bi preporuka trebalo da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno.
Foto: Envato
Takođe, postoji veliki broj dokaza koji sugerišu da se količina proteina koja nam je potrebna menja u zavisnosti od našeg zdravstvenog stanja.
Na primer, ljudi treba da jedu više proteina kada se oporavljaju od bolesti.
Istraživanja takođe pokazuju da starije osobe treba da unose najmanje 1,2 grama po kilogramu telesne težine kako bi se nosili sa gubitkom mišićne mase koji se javlja u poznijim godinama.
Sportisti takođe moraju da unose veću količinu proteina da bi im telo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.
Štaviše, sa rastom popularnosti lekova za mršavljenje, sve se više naglašava važnost unosa proteina kako bi se smanjio gubitak mišića prilikom smanjenja telesne težine.
Konzumirati češće manje količine hrane bogate proteinima
Stručnjaci, međutim, ističu da to što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, ne znači da je bolje uneti veću količinu.
U stvari, čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, telo zapravo koristi samo jedan deo.
Većini je verovatno potrebno malo više proteina nego što sugerišu trenutne smernice, ali manje nego što navode influenseri na društvenim mrežama.
Neophodna količina proteina koja se navodi u skladu sa novijim tvrdnjama stručnjaka, između 1,2 i 1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno, je blizu prosečne potrošnje proteina u većini zapadnih zemalja.
Foto: Envato
U idealnom slučaju, trebalo bi da težimo tome da češće tokom dana konzumiramo male količine hrane bogate proteinima.
Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku.
U idealnom svetu, ti proteini bi trebalo da su iz namirnica kao što su orasi, semenke, mleko, jaja i mahunarke.
Proizvodi obogaćeni proteinima izborili su se za svoje mesto u ishrani modernog čoveka kao brza i lagana užina. Međutim, takve proizvode treba jesti umereno.
Visokoprocesuirani proizvodi
Supermarketi su puni proizvoda pojačanih proteinima.
Neki proizvodi, iako sadrže dodatne proteine, mogu imati dodatne šećere ili druge ugljene hidrate.
Na primer, proteinsko mleko često sadrži dvostruko više proteina od običnog mleka. To se radi uklanjanjem vode ili dodavanjem mleka u prahu.
Proteinske pločice su još jedan primer.
Foto: Envato
U zavisnosti od brenda koji odaberete, pored dodatnih proteina, u njima se može naći i visok sadržaj šećera.
Mnogi proizvodi bogati proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane.
U pitanju su prehrambeni proizvodi u kojima ima sastojaka koje obično ne biste pronašli u sopstvenoj kuhinji.
Istraživanja pokazuju da je redovno konzumiranje toliko obrađene hrane u direktnoj vezi sa lošijim zdravstvenim stanjem kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Stručnjaci pokušavaju da utvrde da li je krivac za to sama obrada, loš nutritivni kvalitet ovih namirnica ili kombinacija oba ova faktora.
Nedostaci hrane bogate proteinima
Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je to što, iako zaista sadrže dodatne proteine, nekim proizvodima možda nedostaju vlakna, vitamini i minerali.
Nedostatak vlakana u ishrani trenutno je jedan od najvećih faktora koji doprinose lošem zdravlju ljudi.
Porast zastupljenosti proteinskih proizvoda kao zdrave hrane je zabrinjavajući.
Proizvodi sa povećanom količinom proteina mogli bi da budu pomoć da unosimo dovoljno proteina, ali ih ne treba mešati sa zdravom hranom.
Oni koji žele da ostvare svoje ciljeve u pogledu unosa proteina, stručnjaci poručuju da biraju različite izvore proteina, a kada je reč o prečicama, to jest proteinskim proizvodima da razmisle o drugim hranljivim sastojcima kao što su vlakna kako biste zaista doprineli svom zdravlju.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZIVNI ZA JUGOSLAVIJU
Stanovi u celom svetu, pa i u SFRJ, nisu mogli da se zamisle bez fiksnog telefona koji se po pravilu uvek nalazio u predsoblju. Put razvoja telefonije u Jugoslaviji podrazumevao je umrežavanje velike države u kojoj su gradovi imali prednost, a male sredine i sela često bili osuđeni na nekoliko govornica koje su bile prozor u svet. Šta je telefon nekada značio ljudima? Kako su ga koristili u komunikaciji? Ko je mogao da dobije priključak za telefon? Sve to istražuju “DEKADE” kroz razgovore sa onima koji su živeli u eri kada mobilni telefoni još uvek nisu postojali.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)