Kako bolesti desni i karijes mogu da povećaju rizik od moždanog udara
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
Oralna higijena je povezana sa višestrukim zdravstvenim problemima, uključujući demenciju i dijabetes. Istraživanja pokazuju da ljudi sa bolestima desni i više karijesa takođe imaju znatno veći rizik od moždanog udara.
Izvor: Science alert
08.11.2025. 13:41
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Studija koju je vodio tim sa Univerziteta Južne Karoline ograničila je svoje istraživanje na osobe sa slučajevima parodontopatije i zubnog karijesa.
"Otkrili smo da ljudi sa karijesom i bolestima desni imaju skoro dvostruko veći rizik od moždanog udara u poređenju sa ljudima sa dobrim oralnim zdravljem, čak i nakon kontrolisanih kardiovaskularnih faktora rizika", kaže šef Odeljenja za neurologiju na Univerzitetu Južne Karoline Suvik Sen.
Na 17. međunarodnoj olimpijadi u znanju u Antaliji, učenici Matematičke gimnazije su nas ponovo obradovali i učinili ponosnim. Izuzetan uspeh srpskih đaka meri se sa osvojenih pet zlatnih i jednom srebrnom medaljom.
Vlast je intenzivirala pritisak u poslednje vreme i rekao bih da provocira incidente koji mogu da se dogode. Skupština Srbije danas liči na kasarnu, tamo ne možete da priđete od policije, izjavio je profesor Fakulteta političkih nauka i narodni poslanik Đorđe Pavićević u emisiji GrađaNIN.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Studija je obuhvatila 5.986 odraslih osoba prosečne starosti 63 godine, bez prethodne istorije ishemijskog moždanog udara (uzrokovanog ugrušcima), koronarne bolesti srca ili karijesa bez istorije bolesti desni, čije je zdravlje praćeno u proseku 21 godinu.
Njihovo oralno zdravlje je zatim evidentirano u odnosu na velike kardiovaskularne događaje, uključujući ishemijski moždani udar.
Foto: Envato
Nakon što su učesnike podelili u tri grupe na osnovu stanja oralnog zdravlja, samo bolesti desni ili bolesti desni i karijesa, istraživači su otkrili da je samo 4,1 odsto onih sa dobrim oralnim zdravljem u prošlosti doživelo moždani udar. Među onima koji su samo imali bolest desni, brojka je skočila na 6,9 odsto. U grupi sa bolestima desni i karijesom, incidenca je bila 10 odsto, piše Science alert.
Kada su uzeti u obzir uobičajeni faktori koji doprinose bolestima, kao što su indeks telesne mase i pušenje, konačni proračuni su pokazali da su oni sa bolestima desni imali 44 odsto veći rizik od moždanog udara nego oni sa zdravim zubima i desnima. Oni sa bolestima desni i karijesom imali su 86 odsto veći rizik.
Nakupljanje bakterija iz plaka
Brojne studije sugerišu da se upala i bakterije iz usta mogu proširiti na druge delove tela, pogoršavajući kardiovaskularno zdravlje i povećavajući verovatnoću stvaranja ugrušaka.
U ranijim studijama pokazano je da se oralne bakterije u plaku mogu nakupljati i vršiti pritisak na arterije - što potencijalno dovodi do stvaranja ugrušaka i pokretanja ishemijskih moždanih udara.
Foto: Envato
"Ovi nalazi ukazuju na to da poboljšanje oralnog zdravlja može biti važan deo napora za prevenciju moždanog udara", kaže Sen.
Sve u svemu, ljudi sa bolestima desni i karijesom imali su 36 odsto veći rizik od velikih kardiovaskularnih događaja - uključujući moždane udare, fatalne srčane bolesti ili fatalne srčane udare – nego oni koji su klasifikovani kao oni sa dobrim oralnim zdravljem.
Prednosti rutinskih pregleda
Rezultati takođe potvrđuju prednosti rutinskih pregleda: oni koji su prijavili da redovno posećuju stomatologa imali su 81 odsto manje šanse da imaju i bolesti desni i karijes zajedno, i 29 odsto manje šanse da imaju bolesti desni.
"Ova studija potvrđuje ideju da briga o zubima i desnima nije samo briga o vašem osmehu, već i o drugim organima. Ljudi sa simptomima bolesti desni ili karijesa trebalo bi da što ranije počnu sa lečenjem, ne samo da bi sačuvali zube, već i da bi potencijalno smanjili rizik od moždanog udara", zaključuje se u studiji.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Ko su najbolji mladi matematičari Srbije? Kako izgleda kada znanje postane strast a brojevi put do evropskih i svetskih medalja? Da li je genijalnost dar ili veština koja se gradi? Za emisiju "Tražim reč" govore, Vanja Jelovac, učenica Matematičke gimnazije u Beogradu, Mirjana Katić, direktorka Matematičke gimnazije, Mladen Šljivović iz Centra za promociju nauke i Srđan Stefanović, profesor i član Društva matematičara Srbije.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
U kragujevačkom naselju Korićani preminula je beba tokom transporta vozilom Hitne pomoći iz Čačka do Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac, nezavanično saznaje Newsmax Balkans.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Komentari (0)