Doktor Džozef Salab nedavno je otkrio da jedenjem celog kivija, što uključuje i koru, povećava unos vlakana za čak 50 odsto.
"Ako pojedete kivi s korom, zapravo ćete dobiti 50 posto više vlakana i nešto više vitamina i hranjivih stvari", pojasnio je.
Stručnjaci sa klinike Klivlend takođe se slažu sa navodima doktora. Kožica zlatnog kivija sadrži oko tri grama vlakana, dok kora zelenog kivija ima otprilike 3,5 grama.
Vlakna su neverovatno ključni deo uravnotežene ishrane. National Health Service sugeriše da je povećani unos povezan sa smanjenim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, moždanog udara i raka creva. Pored toga, preporučuje se da prosečni dnevni unos vlakana bude barem 30 grama.
Foto: Pixabay
Međutim, ako vam se jedenje kore kivija čini previše bizarnim, postoje načini da to učinite manje zastrašujućim. Jedno od mogućih rešenja je dodati celo voće u smuti ili zeleni sok ili možete kivi naseckati na manje komade.
"Alternativno, ako vam je ovo malo čudno, uvek ga možete narezati, a ovako ga je puno lakše jesti. Kivi je izvrstan za zdravlje vaših creva. Bogat je vitaminom C, omogućuje rast dobrih bakterija i pomaže u sprečavanju zatvora", naveo je doktor.
Američke krofne su jedno od najprepoznatljivijih peciva na svetu i sprecifične su zbog rupe u sredini. Iako je to njihov zaštitni znak, ona se oravi iz praktičnih razloga.
Uprkos potencijalnim prednostima, konzumacija kože kivija ne preporučuje se određenim osobama, posebno onima koji imaju problem sa kamenom u bubregu. To je pre svega zato što kivi ima visok sadržaj oksalata, što može povećati rizik kod ljudi predisponiranih za ovaj zdravstveni problem.
Dijetetičarka Džilijan Kulbertson rekla je da se oni mogu pomešati s kalciijumom u vašem telu, što ga sprečava da se pravilno apsorbuje i može uzrokovati stvaranje kristala oksalata u bubrezima i zglobovima.
Postoje i brojni alternativni načini za uključivanje više vlakana u vašu ishranu. NHS kao deo toga preporučuje žitarice bogate vlaknima, integralni hleb, pasulj, voće i razno povrće.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
Generalni direktor Telekom Srbije Vladimir Lučić rekao je, govoreći na Forumu o transatlantskoj ekonomskoj saradnji Jugoistočne Evrope u Vašingtonu da je ponosan što je kompanija na čijem je čelu najbrže rastući telekomunikacioni operater u Jugoistočnoj Evropi.
Blokade sudova i tužilaštava, politički pritisci i javne diskreditacije sudija i tužilaca postavljaju pitanje da li pravosuđe u Srbiji može da funkcioniše nezavisno? Advokati Vladan Glišić i Goran Petronijević objasnili su za Newsmax Balkans da li postoji alternativa za blokade pravosuđa.
Izvršni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je u Vašingtonu za američku televiziju Newsmax da će kompanija početkom naredne godine pokrenuti mobilnu mrežu u Sjedinjenim Američkim Državama, fokusiranu na korisnike iz dijaspore sa prostora bivše Jugoslavije.
Inicijativa koju je Beogradski univerzitet uputio studentima u blokadi treba da prođe odlučivanje na plenumima i podložna je promenama. Suština ovog predloga je da se dođe do kompromisa o načinu nadoknade nastave uz aktivnosti koje podrazumevaju održavanje plenuma, protesta i blokada.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Uprave kriminalističke policije, Trećeg odeljenja, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. J. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Retka zelena morska kornjača, pronađena paralisana od hladnoće na Badnje veče na jednoj irskoj plaži, puštena je na slobodu na španskim Kanarskim ostrvima, pola godine nakon što je spasena i nakon što je prošla program rehabilitacije, potvrdio je veterinar koji je lečio kornjaču.
Nacionalna astronomska opservatorija Japana objavila je istraživanje u koje je navela svoje otkriće o galaksiji iz ranog perioda svemira koja podseća na Mlečni put po svojoj spiralnoj strukturi i centralnoj zvezdanoj traci, ali je više od deset puta masivnija, sa intenzivnijom formacijom zvezda.
Malo koje drvo izaziva toliku pažnju u tradicionalnim verovanjima kao limun. Osim što je estetski privlačan i koristan, veruje se da ovo citrusno drvo donosi bogatstvo, zdravlje i uspeh.
Motivacija za vežbanje u određenim godinama naglo počinje da opada, a stručnjaci su objasnili zašto se to dešava, kakvu ulogu ima mozak i šta možete da uradite uprkos prirodnom padu motivacije.
Naučnici sa Univerziteta Harvard razvili su inovativnu metodu za suzbijanje širenja malarije, bolesti koja godišnje odnosi živote gotovo 600.000 ljudi širom sveta, većinom dece u Africi.
U Nepalu je započet popis majmuna kako bi se obuzdao rastući probleme sa tim životinjama u nepalskim selima, gde uništavaju useve i sukobljavaju se sa ljudima, preneli su lokalni mediji.
Italijanski renesansni umetnik Leonardo da Vinči ima najmanje šest živih potomaka, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u knjizi "Genia Da Vinci", koje dokumentuje porodično stablo koje datira iz 1331. godine, obuhvata 21 generaciju i uključuje više od 400 pojedinaca.
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Komentari (0)