Doktor Džozef Salab nedavno je otkrio da jedenjem celog kivija, što uključuje i koru, povećava unos vlakana za čak 50 odsto.
"Ako pojedete kivi s korom, zapravo ćete dobiti 50 posto više vlakana i nešto više vitamina i hranjivih stvari", pojasnio je.
Stručnjaci sa klinike Klivlend takođe se slažu sa navodima doktora. Kožica zlatnog kivija sadrži oko tri grama vlakana, dok kora zelenog kivija ima otprilike 3,5 grama.
Vlakna su neverovatno ključni deo uravnotežene ishrane. National Health Service sugeriše da je povećani unos povezan sa smanjenim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, moždanog udara i raka creva. Pored toga, preporučuje se da prosečni dnevni unos vlakana bude barem 30 grama.
Foto: Pixabay
Međutim, ako vam se jedenje kore kivija čini previše bizarnim, postoje načini da to učinite manje zastrašujućim. Jedno od mogućih rešenja je dodati celo voće u smuti ili zeleni sok ili možete kivi naseckati na manje komade.
"Alternativno, ako vam je ovo malo čudno, uvek ga možete narezati, a ovako ga je puno lakše jesti. Kivi je izvrstan za zdravlje vaših creva. Bogat je vitaminom C, omogućuje rast dobrih bakterija i pomaže u sprečavanju zatvora", naveo je doktor.
Američke krofne su jedno od najprepoznatljivijih peciva na svetu i sprecifične su zbog rupe u sredini. Iako je to njihov zaštitni znak, ona se oravi iz praktičnih razloga.
Uprkos potencijalnim prednostima, konzumacija kože kivija ne preporučuje se određenim osobama, posebno onima koji imaju problem sa kamenom u bubregu. To je pre svega zato što kivi ima visok sadržaj oksalata, što može povećati rizik kod ljudi predisponiranih za ovaj zdravstveni problem.
Dijetetičarka Džilijan Kulbertson rekla je da se oni mogu pomešati s kalciijumom u vašem telu, što ga sprečava da se pravilno apsorbuje i može uzrokovati stvaranje kristala oksalata u bubrezima i zglobovima.
Postoje i brojni alternativni načini za uključivanje više vlakana u vašu ishranu. NHS kao deo toga preporučuje žitarice bogate vlaknima, integralni hleb, pasulj, voće i razno povrće.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Studenti u blokadi i grupa građana ispred Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, nisu dozvolili dekanu Patriku Dridu i profesorima da uđu u zgradu fakulteta. U međuvremenu je došla policija i Žandarmerija u opremi za razbijanje demonstracija, upotrebljen je i suzavac.
Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije doneo je Odluku o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Komentarišući dešavanja tokom današnje blokade DIF u Novom Sadu, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je povređen dekan fakulteta i da je policija intervenisala u najmanjoj mogućoj meri.
Trenutna situacija u društvu u Srbiji pokazala je da su mediji jako uticajni, naročito nakon blokade zgrada RTS. Novinar Nino Brajović, generalni sekretar Udruženja novinara Srbije, objasnio je u emisiji Sinteza šta je značila blokada, a šta raspisan konkurs za Savet REM.
Mnogi i dalje veruju da moraju da jedu čim otvore oči. Drugi, opet, preskaču doručak bez trunke griže savesti i žive sasvim dobro. Neki se oslanjaju isključivo na kafu do ručka, dok drugi ne mogu da zamisle dan bez tosta i džema.
Nakon što su trgovci umetninama u Mađarskoj poslali na popravku violinu koju su godinama čuvali među kupljenim nameštajem, otkriveno je da je taj instrument tokom Drugog svetskog rata napravio jevrejski zatvorenik unutar zidina nacističkog koncentracionog logora Dahau u Nemačkoj.
Verbalno nasilje nad decom može negativno da utiče na njihov mozak i mentalno zdravlje, zaključak je najnovije studije britanskih naučnika, sa kojom će upoznati Parlament na posebnom sastanku.
Dvadesetsedmogodišnji kineski student, koji živi u Japanu i koji se popeo na planinu Fudži van zvanične sezone penjanja, spasen je dva puta za četiri dana, pri čemu se posle prvog spasavanja vratio na planinu da uzme stvari koje je tamo ostavio, uključujući mobilni telefon.
Na osnovu podataka sa sajta World Weather Online,i na osnovu analize vremenskih prilika u 300 najnaseljenijih gradova Evrope u periodu od 2009. do 2021. godine, napravljena je rang lista gradova okupanih suncem tokom cele godine.
Komentari (0)